Vuković: Ovo nema veze s velikim temama, Dom naroda je politički paralizovan
Šta nam donosi prva sjednica Doma naroda BiH u ovoj godini? Šta će delegati razmatrati i, još bitnije, šta i zašto neće? Opšti izbori na pragu, novih tehnologija ni na vidiku. Ministarstvo sigurnosti bez ministra, a izmjene Zakona o Vijeću ministara u ladici Kolegija. Umjesto ovih, na testu opet evropski zakoni. Nova šansa za Zakon o Sudu BiH i VSTV-u. Mogu li stranački dogovori barem sačuvati kvorum? Gosti emisije Plenum bili su: Zdenko Ćosić, Džemal Smajić i Nenad Vuković.
Vuković: Zloupotreba uskraćivanja kvoruma je na vrhuncu, ovo nema veze s velikim političkim temama
Delegat u Domu naroda PSBiH (PDP), Nenad Vuković izjavio je da se praksa uskraćivanja kvoruma i napuštanja sjednica pretvorila u mehanizam sistemske blokade rada najvišeg zakonodavnog tijela, upozorivši da se takvim ponašanjem obesmišljava parlamentarna procedura i urušavaju osnovni demokratski principi.
Komentarišući navode pojedinih predstavnika vladajućih stranaka da je riječ o legitimnom poslovničkom pravu, Vuković ističe da se radi o otvorenoj zloupotrebi instituta koji je zamišljen kao krajnje sredstvo u izuzetnim političkim okolnostima, a ne kao svakodnevni alat političkog pritiska.
„Rekao bih da je zloupotreba mogućnosti uskraćivanja kvoruma na vrhuncu. Ovo što rade SNSD i HDZ u kontinuitetu je moglo da ima neka opravdanja kada su u pitanju velike političke teme koje se tiču statusnih pitanja, kada se tiču konstitutivnosti naroda, Izbornog zakona, ustavnih nekih promjena, Sstavnog suda, stranih sudija.“
On naglašava da je čak i u tim slučajevima riječ o krajnjoj mjeri, koja se može razmatrati samo u situacijama potpunog političkog zastoja, ali da se sadašnji postupci ne mogu dovesti u vezu s takvim temama.
„Rekao bih čak i da imam razumijevanja da se jedan ovakav mehanizam uskraćivanja kvoruma može možda u nekim situacijama, bezizlaznim, i opravdati njegova upotreba. Međutim, ovo što je na sceni u posljednje vrijeme, nikakve veze nema sa velikim političkim temama.“
Vuković podsjeća da se na spornoj sjednici Doma naroda nisu razmatrala pitanja koja bi mogla ugroziti vitalne interese bilo kojeg konstitutivnog naroda, niti su se na dnevnom redu nalazile teme koje bi opravdale kolektivno napuštanje sjednice.
Prema njegovim riječima, ovakva praksa ima za cilj da se javnost postepeno navikne na političku blokadu kao normalno stanje, čime se obesmišljava uloga parlamenta i prava delegata.
„Došli smo u situaciju da je ova grupacija počela da navikava javnost i sve nas u političkom životu da je potpuno normalno, da je to politički alat da se izađe sa sjednice, da se na nju dođe, da se ne dođe, da se zbog benignih pitanja izađe zbog nekog nezadovoljstva zato što je neko nešto predložio.“
Vuković takvo stanje ocjenjuje duboko destruktivnim po instituciju Doma naroda i poručuje da na takvu praksu ne pristaje. „To je jedna potpuno politički bolesna situacija u kojoj je doveden Dom naroda i mene ne mogu da naviknu na to da je to normalno.“
Odbacuje i pokušaje da se odgovornost za prekid sjednice prebaci na delegata koji su, kako kaže, postupali isključivo u skladu s Poslovnikom. „Ovdje samo ima jedni koji su napustili sjednicu i prekinuli rad Doma naroda. Nismo mi svi prekinuli rad Doma naroda. Mi smo učestvovali u raspravi koja nam je dozvoljena Poslovnikom rad doma naroda.“
Govoreći o prijedlogu izmjena Zakona o Savjetu ministara i Zakona o javnim nabavkama, Vuković naglašava da problem nije u tome da li će zakoni biti usvojeni, već u tome što se delegatima uskraćuje pravo da se o njima uopšte izjasne.
„Nemam problem s tim da neko kaže da ne postoji politička volja da se usvoji Zakon o javnim nabavkama koji sam ja danas predložio. Nema političke volje za to, nema za ovaj zakon. Ali ovdje se ne radi o tome.“
Kako dodaje, suština problema je zabrana rasprave i glasanja. „Ovdje ljudi ne daju da se provjeri ima li političke volje. Nego kažu ne, ne. Mi nećemo dozvoliti uopšte da vi to stavite na dnevni red.“
Na pitanje da li je razlog ovakvog ponašanja strah da bi zakonske izmjene mogle dobiti podršku, Vuković odgovara da se upravo u tome i krije suština problema.
Upozorava da se time otvara ozbiljno pitanje funkcionisanja parlamentarne demokratije u Bosni i Hercegovini. „To je onda da kažemo zaista na ispitu generalno, da li funkcioniše demokratija u Parlamentarnoj skupštini BiH, konkretno u Domu naroda.“
Na kraju poručuje da neće odustati od insistiranja na poštovanju Ustava, zakona i Poslovnika, bez obzira na političke pritiske. „Neću se na to navići, neću podleći takvoj vrsti pritiska ili diktata koji želi da se provodi iz Kolegija od dva člana Kolegija.“
Zaključuje da Dom naroda ima jasnu i neupitnu ulogu u odlučivanju. „Dom je stariji od Kolegija u odlučivanju i na više mjesta u Poslovniku i piše kada nema dogovora u Kolegiju, Dom odlučuje o svim pitanjima. Tu su stvari jasne.“
Ćosić: Sa sjednice smo izašli jer nije bilo kvoruma
Delegat HDZ-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Zdenko Ćosić ističe da je još tokom pauze bilo jasno da se sjednica neće nastaviti zbog nedostatka kvoruma, te da njegov izostanak iz sale nije bio pokušaj izbjegavanja odgovornosti.
„Pauzu je po drugi put zatražio Klub srpskog naroda i ja sam znao da se oni neće vratiti, odnosno da neće biti kvoruma. Bio sam u blizini, ali nisam bio u sali jer ona već tada faktički nije imala kvorum. To nije nikakav alibi – ja se s razlozima koje su navodili predstavnici Kluba srpskog naroda lično slažem“, rekao je Ćosić.
Na pitanje da li je postojao prethodni dogovor između HDZ-a i SNSD-a da se sjednica ne nastavi, Ćosić tvrdi da takvih razgovora nije bilo. „Možda nećete vjerovati, ali ja u međuvremenu nisam vidio nijednog kolegu iz Kluba HDZ-a. Nije bilo nikakvog dogovora. Odbacujem teze o zajedničkom napuštanju sjednice i prebrojavanjima ko je s kim izašao“, kazao je.
Govoreći o sporu oko dopuna dnevnog reda, Ćosić navodi da se radi o već viđenom scenariju koji se u Domu naroda ponavlja mjesecima. „Ponovilo se ono što se više puta do sada događalo. Kolege koje su predlagale dopune bile su zamoljene da se njihove tačke uvrste nakon već utvrđenog dnevnog reda od oko 60 tačaka. Međutim, neki su insistirali da njihov prijedlog bude prva tačka dnevnog reda, što je poslovnički dopušteno, ali politički problematično“, rekao je.
Dodaje da se iz te pozicije onda vrlo lako proizvode optužbe. „S te poslovničke opravdanosti, predlagači onda optužuju drugu stranu – one koji zagovaraju da se poštuje već utvrđeni redoslijed. Tako stalno dolazimo u situaciju da jedni druge optužujemo, a da problem ostaje neriješen“, istakao je Ćosić.
Prema njegovim riječima, rješenje nije u traženju krivca, već u preispitivanju uzroka stalnih blokada. „Možda i nije pravo pitanje ko je kriv, nego zašto nam se ovo stalno ponavlja. Jer ako ne otvorimo pitanje uzroka, imat ćemo iste situacije i ubuduće“, poručio je.
Navodi da je na sjednici ipak postojao prostor za kompromis. „Vidjelo se danas da se uz malo dobre volje moglo napraviti rješenje. Neki predlagači, poput gospodina Džaferovića i gospodina Miletića, jasno su rekli da ne insistiraju da njihovi zakoni budu prva, druga ili peta tačka, nego da samo budu uvršteni. To je bila iskrena namjera da se zakoni usvoje“, kazao je.
Smatra da takav ustupak nikoga ne bi oštetio. „Ako ćemo to zvati ustupkom, to uopće nije velik ustupak. Nikome ništa ne oduzima, a omogućava da se postigne rezultat. Nažalost, bilo je i onih koji su insistirali da njihov prijedlog mora biti prvi, nakon čega je situacija postala, rekao bih, gotovo komična“, dodao je.
Ćosić odbacuje tvrdnje da HDZ snosi isključivu odgovornost za blokade i podsjeća na ranija dešavanja u Domu naroda. „Ne prihvaćam tu propagandu u kojoj se zbrajaju HDZ i SNSD, a istovremeno se zaboravlja da je Bošnjački klub osam mjeseci blokirao Dom naroda. To je selektivno sjećanje i čista politička optužnica“, rekao je.
Govoreći o zakonima važnim za evropski put BiH, Ćosić tvrdi da njihovo neusvajanje nije rezultat opstrukcije HDZ-a. „Ako kažemo da danas nisu bili na dnevnom redu ključni, teški zakoni, postavlja se pitanje – zašto onda tako isključivo insistirati da neki, objektivno manje važni zakoni budu upravo na poziciji koju neko želi? To ukazuje na politički motiv da se određeni zakoni, poput izmjena Zakona o Vijeću ministara, ne nađu na dnevnom redu“, rekao je.
Zaključuje da formalno poštivanje Poslovnika ne znači nužno i konstruktivno djelovanje. „Opstrukcija ne mora biti nezakonita. Ona može biti potpuno poslovnički ispravna, ali politički štetna. Dok ne bude političke volje za dogovor, rješenja neće biti“, poručio je Ćosić.
Smajić: HDZ i SNSD godinama blokiraju Dom naroda, zakoni u interesu građana proglašavaju se opstrukcijom
Delegat u Domu naroda PSBiH, Džemal Smajić, navodi da se ne osjeća lično prozvanim u raspravama o dnevnom redu, ali da je činjenica kako Dom naroda već dugi niz godina ne radi u punom kapacitetu. Prema njegovim riječima, sjednice se sistematski blokiraju nepojavljivanjem ili napuštanjem zasjedanja od strane delegata HDZ-a i SNSD-a. „Ne osjećam se prozvanim, ali istina je da u Domu naroda imamo izuzetno tešku situaciju koja traje godinama. HDZ i SNSD blokiraju sjednice, onemogućavaju kvorum, nekada se čak ni ne pojave na zakazanu sjednicu, a nekada oba kluba napuste zasjedanje“, rekao je Smajić.
On ističe da su opozicioni delegati iz različitih klubova, zajedno s delegatima Kluba Bošnjaka, motivisani isključivo željom da se zakoni od značaja za građane konačno stave na dnevni red i razmatraju u Domu naroda. „Mi iz opozicije, kolege iz PDP-a i SDS-a, kolega Miletić iz Kluba Hrvata i nas četvoro iz Kluba Bošnjaka, nestrpljivi smo iz jednog razloga – jer želimo da se zakoni konačno usvajaju u Domu naroda i da se olakša život građanima“, naglasio je Smajić.
Kao jedan od ključnih primjera, Smajić navodi zakon o regulatoru tržišta električne energije, upozoravajući da BiH od 1. januara trpi posljedice neusklađenosti s propisima Evropske unije, što dodatno opterećuje privredu i građane. „Ako ne usvojimo zakon o regulatoru tržišta električne energije, Bosna i Hercegovina plaća penale Evropskoj uniji. To direktno otežava rad privrede i dodatno pogoršava ionako težak život građana“, kazao je.
Smajić podsjeća i na niz drugih zakonskih prijedloga koji su, kako kaže, neopravdano proglašeni opstrukcijama, iako imaju za cilj olakšavanje života građanima u zemlji i dijaspori. „Predlagali smo zakon o online glasanju kako bi dijaspora mogla glasati elektronski, zatim izmjene zakona o produženju starosne granice za pripadnike Oružanih snaga, kao i izmjene PDV-a za osnovne životne namirnice. Sve je to, nažalost, proglašeno opstrukcijom“, rekao je Smajić.
Posebno se osvrnuo na izmjene Zakona o Vijeću ministara, koje bi riješile pitanje neimenovanja ministra sigurnosti, tvrdeći da za to ne postoji politička volja unutar HDZ-a. „Već dugo nemamo ministra sigurnosti, iako postoje izmjene zakona koje bi to riješile i spriječile buduće blokade. Međutim, nema političke volje, jer HDZ želi da to mjesto pripadne njihovom kadru“, istakao je Smajić.
On otvoreno imenuje odgovorne za blokadu, tvrdeći da HDZ i SNSD zajedničkim djelovanjem sprječavaju kompletiranje Vijeća ministara, čak i na štetu srpskih ministara. „Odgovornost je jasna – HDZ i predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto blokiraju imenovanje ministra sigurnosti. SNSD to trpi, iako Srbi sada imaju samo dva ministra, dok HDZ ima četiri. Svi u Domu naroda to znamo“, rekao je.
Na kraju, Smajić upozorava da saradnja HDZ-a i SNSD-a ima šire političke i geopolitičke posljedice, jer direktno usporava evropski put Bosne i Hercegovine. „Ova neraskidiva veza HDZ-a i SNSD-a direktno blokira put Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji i euroatlantskim integracijama. Postavlja se pitanje kome to odgovara na geopolitičkoj sceni, a odgovor je svima jasan“, zaključio je Smajić.
federalna.ba