Lagumdžija: Problem nisu OHR i Schmidt, nego politike koje ruše BiH

Posljednji izvještaj o Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta pred Vijećem sigurnosti UN-a. Igra velikih sila za okruglim stolom sale u New Yorku. Je li prisilna Schmidtova ostavka prvi vjesnik američko-ruskog proljeća? Hoće li nas otpisati ili će nam imovinu popisati? Dva izvještaja, jedna istina i velika neizvjesnost pred Bosnom i Hercegovinom. Gosti emisije Plenum bili su Zlatko Lagumdžija i Emir Suljagić.

Lagumdžija: Amerikanci su zaustavili projekte novih podjela u BiH

Ambasador BiH pri UN-u Zlatko Lagumdžija govoreći o okolnostima koje su prethodile Schmidtovoj ostavci, kazao je da je bio upoznat sa procesom i intenzivnim diplomatskim razgovorima koji su vođeni posljednjih dana.

„Znao sam cijeli proces i bio sam upoznat s događajima posljednjih mjeseci. U zadnjih desetak dana sve se dodatno intenziviralo kroz komunikaciju sa članicama Vijeća sigurnosti, ambasadorima i ljudima koji su aktivno uključeni u cijeli proces. Imao sam više sastanaka i sa Schmidtom, ali i sa domaćim zvaničnicima i međunarodnim partnerima“, rekao je Lagumdžija.

Dodao je da su postojala različita mišljenja o tome kada bi Schmidt trebalo da ode, ali da je cilj bio očuvati stabilnost i kontinuitet institucije visokog predstavnika.

„Dilema je bila da li da Schmidt ode odmah i omogući novi početak novom visokom predstavniku ili da se čeka kraj izbora. Oni koji su bili za brži odlazak smatrali su da je važno osnažiti uslove za privatizaciju mira i zaustaviti projekte koje je Dodik, uz podršku iz Moskve, pokušavao provoditi. Istovremeno, odlazak Schmidta uz pozitivnu ocjenu njegovog rada otvara prostor da nova osoba nastavi posao bez tereta stalnih političkih napada i da ne bude tema Dodika i drugih“, naveo je.

Lagumdžija smatra da je posebno važno to što je u Vijeću sigurnosti potvrđen legitimitet OHR-a i svih Schmidtovih odluka.

„Vrlo jasno je poručeno da institucija visokog predstavnika nije problem. Problem su politike koje ruše Bosnu i Hercegovinu i promovišu secesiju. Potvrđeno je da OHR ostaje, da će biti izabran novi visoki predstavnik i da sve Schmidtove odluke ostaju na snazi“, istakao je.

Osvrnuo se i na reakcije dijela domaće političke scene nakon Schmidtove ostavke.

„Mene je zapanjilo što su se iz takozvanog probosanskog političkog establišmenta sada pojavili ljudi koji dramatizuju Schmidtov odlazak, a upravo su oni posljednjih godina o njemu govorili najgore stvari. To su isti ljudi koji su ga napadali, govorili da ne valja, a sada odjednom pričaju: ‘Jao, ode čovjek, šta ćemo sad’. Pa šta ćemo sad? OHR ostaje, sve njegove odluke ostaju, dolazi novi visoki predstavnik. Meni je to pokazalo da dio političke scene očigledno ne zna biti državotvoran kada nije na vlasti, nego samo kada se bori za vlast“, rekao je Lagumdžija.

Dodao je da je međunarodna zajednica u Vijeću sigurnosti jasno podsjetila na događaje iz prethodnog perioda.

„Amerikanci su vrlo jasno podsjetili da je na sceni bila secesija, da je taj projekat zaustavljen, da su institucije Bosne i Hercegovine pokazale snagu, da je Dodik osuđen i povučen sa određenih pozicija. Sve to ostaje i nakon Schmidtovog odlaska“, kazao je.

Govoreći o državnoj imovini, Lagumdžija je poručio da domaće institucije imaju plan i da će to pitanje ostati prioritet i za novog visokog predstavnika.

„Državna imovina mora biti ono što joj i ime kaže – državna imovina. O tome će se nastaviti raspravljati i institucije Bosne i Hercegovine će morati uraditi sve da ta imovina bude u funkciji razvoja države“, rekao je.

Osvrnuo se i na pitanje južne interkonekcije, navodeći da je upravo taj projekat pokazao kako se političke blokade mogu prevazići.

„Južna interkonekcija pokazala je da, kad ima volje, ima i načina. Svi oni koji su pokušavali od gasa praviti bošnjački, srpski ili hrvatski projekat na kraju su poraženi činjenicom da su Amerikanci došli sa ozbiljnom investicijom koja podrazumijeva razvoj, a ne nove podjele“, zaključio je Lagumdžija.

Suljagić: Bosna i Hercegovina nije za stolom kao tema, nego je za stolom kao država

Direktor Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari Emir Suljagić izjavio je da u javnosti postoji nepotrebna zabrinutost zbog međunarodnih političkih procesa, poručivši da Bosna i Hercegovina ostaje stabilna i suverena država bez obzira na političke okolnosti ili pojedinačne međunarodne aktere.

„Bosna i Hercegovina je postojala prije Daytona, prije Ureda visokog predstavnika, prije Christiana Schmidta i postojat će poslije njega. Ova zemlja je tu i ne ide nigdje“, rekao je Suljagić.

Naglasio je da govori isključivo u lično ime. „Večeras ne govorim u službenom kapacitetu niti u ime Memorijalnog centra, nego kao građanin i javni intelektualac koji koristi svoje pravo da komentariše ono što vidi“, istakao je.

Govoreći o sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, rekao je da nema razloga za strah. „Primjećujem bespotrebnu egzistencijalnu zabrinutost u dijelu javnosti. Ne postoji nijedan razlog za paniku ili strahovanje“, kazao je.

Istakao je da je Bosna i Hercegovina bila predstavljena kroz svoje institucije. „Bosnu i Hercegovinu su predstavljali predsjedavajući Predsjedništva i stalni predstavnik pri Ujedinjenim nacijama. To su institucije države koje artikulišu njene stavove“, naveo je.

Komentarišući ulogu visokog predstavnika Christiana Schmidta, rekao je da u tome ne vidi problem. „Visoki predstavnik je predstavio svoj izvještaj i to je dio njegovih nadležnosti“, kazao je Suljagić.

Dodao je da BiH danas nije tretirana kao predmet međunarodnih pregovora. „Ne osjećam da smo bili na stolu kao tema, nego za stolom kao država“, rekao je.

Govoreći o odnosu međunarodne zajednice prema Bosni i Hercegovini, podsjetio je na raniji period smanjenog angažmana.

„Međunarodna zajednica se već dugo ne ponaša intervencionistički. Taj angažman je godinama smanjivan“, istakao je.

Podsjetio je na koncept „lokalnog vlasništva“. „Sve smo to već vidjeli još od početka 2000-ih godina, kada je strategija međunarodne zajednice bila prepuštanje odgovornosti domaćim institucijama“, naveo je.

Govoreći o političkim projektima u regionu, Suljagić je bio vrlo direktan. „Ako danas postoji panika, onda je ona prisutna u srpskom i hrvatskom nacionalističkom projektu u Bosni i Hercegovini“, rekao je.

Ocijenio je da ti projekti slabe. „Ti projekti više nemaju unutrašnju snagu, ni mobilizacijsku ni demografsku. Oni opstaju još uglavnom na diplomatskom planu“, kazao je.

Dodao je da smatra kako pokušavaju iskoristiti posljednju priliku za politički utjecaj. „Oni vjeruju da je ovo posljednji trenutak da pokušaju nanijeti trajnu štetu Bosni i Hercegovini“, istakao je.

Naglasio je da država ima kapacitet da se odbrani. „Dok god postoje ljudi koji nasrću na ovu državu, postojat će i ljudi čiji je posao da je brane“, rekao je Suljagić.

Govoreći o ulozi građana, poručio je da odgovornost ne može biti prebačena na međunarodnu zajednicu. „Ako mi ne budemo čuvali i branili svoju državu, neće to niko drugi raditi umjesto nas“, naveo je.

Dodao je da vjeruje u budućnost Bosne i Hercegovine. „Vjerujem u samostalnu, suverenu, evropsku, građansku i multikulturnu Bosnu i Hercegovinu“, rekao je.

Komentarišući tvrdnje o navodnoj povezanosti Bošnjaka s radikalizmom, bio je oštar. „To je vokabular Radovana Karadžića. Vrlo dobro znam o čemu govorim jer sam proučio gotovo svaki njegov govor i nastup iz tog perioda“, kazao je Suljagić.

Ocijenio je da je riječ o pokušaju međunarodne stigmatizacije Bošnjaka. „Takva retorika je namijenjena publikama koje dijele islamofobne, rasističke i dehumanizirajuće stavove prema muslimanima“, istakao je.

Dodao je da se takvi narativi moraju kontinuirano razotkrivati. „To treba stalno raskrinkavati i diskreditovati, jer je riječ o opasnoj genocidnoj retorici“, rekao je.

Govoreći o zahtjevima za puštanje Ratka Mladića na liječenje, Suljagić je rekao da ne očekuje promjene. „Postoje jasne procedure i žrtve se uvijek konsultuju u takvim procesima“, naveo je.

Podsjetio je na ranije slučajeve. „Radislav Krstić nije pušten upravo zbog protivljenja žrtava i Memorijalnog centra“, rekao je.

Bio je kategoričan kada je riječ o Mladiću. „On će umrijeti u pritvoru i neće umrijeti kao slobodan čovjek“, poručio je Suljagić.

Na kraju je govorio i o krivičnoj prijavi protiv Milorada Dodika zbog veličanja ratnih zločinaca. „Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ima zakonsku obavezu da postupi po prijavi i provede proceduru“, rekao je.

Dodao je da je svoj dio odgovornosti ispunio. „Moja građanska dužnost i misija zaštite Srebrenice bila je da podnesem tu krivičnu prijavu“, poručio je Suljagić.

federalna.ba