Softić: Zakon o tržištu struje uslov za izuzeće od CBAM-a, bez njega će gubici biti ogromni

Zakon o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije BiH mimo svih rokova tek na pola puta do usvajanja. Prednosti brojne, ali samo za privredu i građane. Politika ima druge interese. O ovome su u emisiji Plenum govorili Edhem Bičakčić, Ognjen Marković i Admir Softić.

Softić: Bez zakona gubici mogu dostići 644 miliona eura

Govoreći o važnosti  zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini, Admir Softić, pomoćnik ministra MVTEO u sektoru energetike, naglasio je da se radi o rješenju koje se godinama pokušava usaglasiti.

„Radi se o veoma važnom zakonskom rješenju. Ovaj zakon, deset godina ga već usaglašavamo i došlo je konačno vrijeme da se nađe u parlamentarnoj proceduri.“

Softić je podsjetio da je zakon u julu usvojilo Vijeće ministara BiH i uputilo ga u parlamentarnu proceduru, te da je Predstavnički dom usvojio zakon uz dva amandmana. Međutim, u Domu naroda došlo je do zastoja.

„Taj isti zakon upućen je i u Dom naroda, gdje se trebao naći u mjesecu decembru, međutim došlo je do neslaganja oko upućivanja i razmatranja teksta.“

Posebno je naglasio da je usvajanje ovog zakona direktan uslov za izuzeće BiH od plaćanja CBAM takse na izvoz električne energije.

„Od prvog januara je krenula primjena CBAM mehanizma, radi se o plaćanju takse CO2 za svu izvezenu robu, gdje je električna energija najviše pogođena.“

Dodao je da je očekivanje institucija bilo da električna energija bude oslobođena ove takse, ali samo uz ispunjenje jasno definisanih uslova.

„Uvjet je usvajanje ovog zakona i provođenje procedure osnivanja berze električne energije, koja bi bila nominirana od strane državnog regulatora za market operatora.“

Prema njegovim riječima, izuzeće bi omogućilo povezivanje domaćeg tržišta sa tržištem Evropske unije, prvenstveno s Hrvatskom.

Iako je plaćanje CBAM-a formalno odgođeno do 2027. godine, obračun je već počeo, što domaće elektroprivrede dovodi u izuzetno nepovoljan položaj.

„Već ide obračun, tako da se nalazimo u veoma nezavidnoj situaciji, posebno elektroprivreda, obzirom da su naslonjene na proizvodnju električne energije iz uglja.“

Govoreći o finansijskim posljedicama, Softić je iznio podatke do kojih su došli kroz analize uz tehničku podršku projekta EU for Energy.

„U najgorem scenariju bilo bi 644 miliona eura gubitka, samo govorimo o električnoj energiji, znači, bilo bi plaćeno u budžet EU.“

Ukupni troškovi za sve obuhvaćene robe u naredne četiri godine mogli bi biti znatno veći.

„Ukupni troškovi na sve robe za ove četiri godine su preko dvije milijarde, oko dvije milijarde i dvjesto miliona KM.“

Softić je upozorio i na paradoks u postojećoj regulativi, prema kojoj se sva električna energija izvezena iz BiH tretira kao da je proizvedena iz fosilnih goriva. To, kako je rekao, dovodi do nelogičnih tržišnih posljedica.

„Jeftinije će biti kupovati električnu energiju iz uglja nego električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora energije.“

Na kraju je upozorio da takav sistem destimuliše ulaganja u obnovljive izvore energije, ne samo u BiH, već i u drugim zemljama regiona koje su pogođene CBAM mehanizmom.

„To je jedan paradoks koji dovodi do smanjenja ulaganja u obnovljive izvore energije, i veliki problem i za BiH i druge države u regionu.“

Bičakčić: Godinama iščekujemo donošenje ovakvog zakona

Edhem Bičakčić, počasni predsjednik BH komiteta CIGRE, ističe da je donošenje ovog zakona dugo očekivano, ali da se sada suočavamo s politizacijom procesa i nepotrebnim odgađanjima.

„Godinama iščekujemo donošenje ovakvog zakona, a sada svjedočimo raznim politikanskim igrama kroz parlament. Oko toga, da li će biti skraćeni postupak, hitni postupak, skoro da se izmišljaju razlozi i da se odgađa donošenje ovog vrlo važnog zakona. Na kraju krajeva, s aspekta sustava, ja ću reći slobodno, od ponuđenih rješenja bolje je rješenje Mostar.“

On smatra da rješenje Mostar okuplja ključne aktere i podržava nezavisne proizvođače energije koji se trenutno nalaze u teškoj situaciji.

„Rado ga podržavam zbog okupljanja ljudi, blizine nezavisnih proizvođača električne energije, koji su danas jedini izvoznici električne energije i koji su u vrlo nezavidnom položaju. U odnosu na Brčko, koje ima samo 110 kV dalekovod i nalazi se na obodnom dijelu elektroenergetskog sistema, mislim da bi trebao biti opći interes da se energetičarima prepusti da konačno riješe ovaj problem, da politika pomogne u tome i vjerujem da će se naći pametnih rješenja u narednom periodu.“

Bičakčić zatim daje konkretne podatke o proizvodnji električne energije u BiH i ističe značaj nezavisnih proizvođača u izvozu energije.

„Što se tiče snage, u prošloj godini ukupno u BiH je proizvedeno 14,4 teravata električne energije, od čega su sve tri elektroprivrede proizvele 10,5 teravata. Ovi skoro 4 teravata proizveli su nezavisni proizvođači električne energije priključeni na visokonaponsku mrežu, što je skoro 30% ukupne proizvodnje i oni su ti aktivni izvoznici električne energije, koji se u ovakvim okolnostima nalaze u zaista teškim uslovima. Mogu prodavati električnu energiju samo na istok, prema Srbiji, dok ne mogu pristupiti Evropskoj uniji.“

Bičakčić naglašava da je povezivanje berze s evropskim tržištima kompleksan zadatak i da je potrebna stručna podrška kako bi se to uradilo kvalitetno i brzo.

„Dolazak i postavljanje berze, njeno povezivanje sa evropskim berzama je složen posao, za koji trebaju kvalitetni kadrovi koji moraju raditi brzo, pa je često potreban i značajan konsulting da bi to išlo brže. U tom kontekstu je veoma važno što će biti formirano i ovo tijelo ili agencija, koje će biti ovlašteno da kaže koja je električna energija zelena i može ići na berzu bez plaćanja dodatnih naknada. Sad tog tijela nema, jer ono što postoji na entitetima Europa ne priznaje, i mi moramo napraviti taj ozbiljan iskorak, omogućiti dalju izgradnju novih proizvodnih objekata, obnovljive energije i otvoriti vrata slobodnom trgovanju.“

Govori i o sigurnosti i samostalnosti berze te potencijalnim rizicima od manipulacije, naglašavajući potrebu za jasnom zakonskom regulativom i stručnošću u implementaciji.

„Mi smo skloni tome da svugdje napravimo neke improvizacije. Ono što se vidi i iz zakona, nama je vrlo jasno, je da omogućava normalno postavljanje berze u kratkom roku i da tome treba odmah pristupiti. Naravno, implementacija toga zahtijeva stručno vođenje i pomoć EU u tome.“

Marković: Zakon dobar, davno trebao biti donesen

Konsultant u energetskom sektoru Ognjen Marković u Plenumu je govorio, između ostalog, o prednostima i dobrobitima Zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije Bosne i Hercegovine.

Kazao je kako je zakon 'dobar', te kako je 'davno trebao biti donesen'.

„Dobar je iz više razloga. Dobar je zbog toga što, između ostalog, usklađujemo svoju legislativu sa evropskom legislativom, što nam je obaveza u čitavom procesu evropske integracije. Jedna od obaveza je da energetski sektor bude organizovan prema evropskom-pravnom okviru. I donošenje ovog zakona i njegova implementacija bi bila jedan korak ka tome“, rekao je Marković.

Pojasnio je dalje kako zakon omogućava formiranje berze, povezivanje tržišta BiH sa susjednim tržištima, te transparentnost.

„Sama berza po sebi omogućava proizvođačima električne energije i kupcima električne energije da kupuju na transparentan način i po optimalnim cijenama električnu energiju. Dakle, te viškove koji se pojavljuju u sistemu, oni se kroz tu berzu mogu vrlo transparentno i efikasno kupovati, odnosno prodavati.

Zatim, postojanje berze omogućava privatnim investitorima, koji grade nove elektrane, da imaju sigurnost plasmana svoje električne energije. Jer ako nemate berzu koju možete uvijek ponuditi električnu energiju, onda imate problem sa plasmanom. Što je danas izgleda slučaj sa nekim od proizvođača električne energije i solarnih elektrana koji imaju problem s plasmanom svog proizvoda“, kazao je Marković.

Zakon formiranjem berze i formiranjem NEMO-a, tzv. delegiranog operatora tržišta, omogućava povezivanje tržišta Bosne i Hercegovine sa susjednim tržištima, a čime se podiže i nivo sigurnosti samog elektro-energetskog sistema, pojašnjava Marković.

„Također, podiže se potencijal nuđenja električne energije na širem jednom tržištu i kupovina sa šireg tržišta električne energije u slučaju da nam treba u Bosni i Hercegovini. Time se podiže i nivo sigurnosti rada elektro-energetskog sistema, jer kada imate veću ponudu uređeniji je sistem. I ono što je vrlo važno, funkcionisanje berze, nosi u sebi jednu značajnu stvar - transparentnost“, zaključio je.

Na pitanje da li je važno gdje će biti sjedište berze, Marković je kazao kako 'sa aspekta transparentnosti i uloge berze, lokacija nije toliko bitna'.

„Međutim, ima jedna stvar koju treba imati u vidu, a to je ekonomski momenat i tehnički momenat. Kada govorimo o tehničkom momentu funkcionisanje berze znači i kadroviranje. Jer za funkcionisanje berze trebaju nam ozbiljni eksperti koji mogu krenuti u taj posao odmah nakon što se ta berza formira“, poručio je.

Pojasnio je kako su prilikom formiranja ZEKC-a, današnjeg NOS-a, postojali kriteriji - tehnički i ekonomski, a po kojima se birala lokacija sjedišta.

„Napravili smo tehničke i ekonomske kriterije po kojima smo svako od predloženih mjesta ocjenjivali. I imali smo pitanja: koja je povezivost ZEKC-a sa svijetom, sa Evropom, sa susjedima, aerodrom - blizu, daleko, tehnički uslovi, kadrovski uslovi“, naveo je Marković.

A govoreći o lokacijama - Mostar ili Brčko, Marković je odgovorio - Sarajevo.

federalna.ba