Hrnjić i Prvulović: Kontrole pooštrene, nema povlaštenih korisnika podsticaja

Od štale do vile sa bazenom – kako su završavali milioni iz budžetskih podsticaja? Ko je na pravilan način javni novac koristio, a ko se okoristio? Šta su federalni inspektori utvrdili, a koga je resorno ministarstvo prijavilo? Jesu li sankcije blage ili su kontrole slabe? Gosti emisije Plenum bili su Kemal Hrnjić i Ivana Prvulović.

Prvulović: Nema zaštićenih ni nedodirljivih u inspekcijskim kontrolama

Govoreći o kapacitetima Federalne uprave za inspekcijske poslove, direktorica Federalne uprave za inspekcijske poslove Ivana Prvulović kazala je da inspektora nikada nije dovoljno, ali da je institucija posljednjih godina značajno ojačala poljoprivredni inspektorat i sve raspoložive resurse usmjerila na kontrolu poticaja.

„Inspektora nikada nije dosta, uvijek bi bilo dobro da ih je više i da mogu pokriti svojim radom što veći obim kontrola i subjekata.“

Podsjetila je da Federalni poljoprivredni inspektorat raspolaže različitim profilima inspektora, uključujući inspektore za stočarstvo, poljoprivredno zemljište, fitosanitarne inspektore i posebne inspektore za kontrolu poticaja.

„Mi smo sve kapacitete ovog inspektorata usmjerili na kontrolu poticaja. Tako da imamo situaciju u kojoj, osim što imamo nove inspektore u posljednje dvije godine, svi naši poljoprivredni inspektori rade kontrolu poticaja i to rade svakodnevno.“

Govoreći o najčešćim nepravilnostima koje inspektori otkrivaju na terenu, Prvulović je navela da su one najizraženije u pojedinim granama stočarske proizvodnje.

„Najčešće zloupotrebe inspektori bilježe u ovim modelima krava-tele, u sistemu krava-tele i u ovčarskoj proizvodnji.“

Dodala je da su određene neregularnosti utvrđene i u oblasti pčelarstva, iako se radi o postupcima koji još nisu pravosnažno okončani.

„Zatekli smo neke nepravilnosti, one nisu zaista mnogobrojne i to je ohrabrujuće. Međutim, nesmanjenom žestinom mi nastavljamo kontrolisati kako bismo imali što veći obuhvat.“

Na pitanje da li su federalni inspektori prijavljivali pokušaje podmićivanja ili druge vrste pritisaka, Prvulović je kazala da takvih prijava nema.

„Mi nemamo takva saznanja, ni takve prijave. Mi jako puno radimo na jačanju integriteta naših federalnih inspektora i ja vjerujem da oni rade profesionalno svoj posao.“

Ipak, naglasila je da je riječ o izuzetno zahtjevnom poslu koji se često obavlja pod pritiskom.

„To je jako zahtjevno, oni urade veliki broj nadzora, to su cjelodnevni, nekad i višednevni nadzori, koji se zaista odvijaju pod određenim pritiskom.“

Prema njenim riječima, izricanje mjere povrata poticaja često znači i prestanak poslovanja pojedinih poljoprivrednih gazdinstava.

„Ta zaštitna mjera povrata poticaja, odnosno uplaćenih novčanih sredstava, znači najčešće i gašenje tih biznisa, odnosno gašenje tih poljoprivrednih gazdinstava. Tako da je ulog veliki i mi moramo uraditi sve da osiguramo podršku sistema federalnim inspektorima.“

Najavila je i nabavku specijaliziranog vozila s dronom, koje bi trebalo unaprijediti rad inspektora na terenu.

„Nama će to značiti zaista veliku pomoć na terenu iz razloga što će uštedjeti vrijeme inspektorima i učiniti njihov rad efikasnijim. Radi se o najnovijoj tehnologiji i zaista je to nešto čemu trebamo težiti.“

Prvulović je poručila da u inspekcijskim kontrolama ne smije biti bilo kakvih kalkulacija ili političkih utjecaja.

„Nema zaštićenih i nema nedodirljivih. To je važno da znaju i inspektori, a i javnost.“

Podsjetila je da inspektori, u skladu sa zakonom, imaju pravo zatražiti asistenciju policije kada procijene da je ona potrebna. Navela je da je do sada zabilježen samo jedan slučaj traženja policijske asistencije, ali ne zbog sigurnosnih problema na terenu.

„Imali smo jednu situaciju u kojoj smo zatražili asistenciju policije koja se nije ticala problematične situacije, nego praćenja određenog materijala koji je trebao ići pod policijskom pratnjom. Nadležne policijske uprave su vrlo susretljive kada je to u pitanju i tu mogu reći da sistem funkcionira.“

Hrnjić: Ko zloupotrijebi poticaje, ne bi dobio više ni marku

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić govorio je o kontroli poljoprivrednih poticaja, otkrivenim nepravilnostima i mjerama koje je Ministarstvo poduzelo kako bi spriječilo zloupotrebe budžetskih sredstava. Istakao je da je u njegovom mandatu poljoprivrednicima isplaćeno više od pola milijarde maraka te da su pooštrene kontrole i izmijenjeni pravilnici doprinijeli većoj transparentnosti sistema.

Hrnjić je kazao da slučaj koji je posljednjih dana izazvao pažnju javnosti nije jedini te da vjeruje kako postoji još sličnih predmeta koji potiču iz ranijeg perioda.

„Mogu biti ponosan na ono što smo mi uradili u zadnje tri godine, jer smo pokušali s sistemskim rješenjima, promjenom pravilnika, zatezanjem tih uvjeta poticaja doći u situaciju da u ove tri godine nemamo još uvijek slučajeva da možemo reći da je neko zloupotrijebio u ove tri godine“, rekao je Hrnjić.

Prema njegovim riječima, Ministarstvo se uglavnom bavilo predmetima koji su ih zatekli iz ranijih mandata. Naveo je da je nakon 2012. godine ostalo oko 470 neriješenih predmeta kapitalnih ulaganja, od kojih je dio riješen prije njegovog dolaska, dok je njegov mandat dočekalo oko 70 neriješenih slučajeva.

Govoreći o konkretnom predmetu koji je aktueliziran u javnosti, Hrnjić je pojasnio da podnositelju zahtjeva poticaj nije bio isplaćen.

„On je bio jedan od tih gdje je to zaustavljeno“, kazao je ministar, dodajući da su mnogi drugi odustali od svojih zahtjeva, vjerovatno svjesni da nisu bili u potpunosti u skladu s tadašnjim pravilima.

Istakao je da su raniji pravilnici omogućavali procjene vrijednosti investicija na osnovu nalaza sudskih vještaka, dok danas korisnici moraju dostaviti fakture i drugu relevantnu dokumentaciju kojom dokazuju stvarnu vrijednost ulaganja.

Hrnjić tvrdi da Ministarstvo danas provodi znatno detaljnije kontrole prije odobravanja sredstava.

„Sve i jedan predmet kapitalnih ulaganja, bilo u čemu da se radi, a njih dobijamo nekoliko hiljada godišnje, obradili smo na način da smo svaku adresu posjetili, provjerili to sredstvo, taj objekat, tu opremu, vidjeli da li se to nalazi na terenu i tek onda odobravali poticaj“, rekao je.

Naglasio je da nakon isplate poticaja nadležnost prelazi na Federalnu upravu za inspekcijske poslove, koja provodi naknadne kontrole i utvrđuje eventualne nepravilnosti.

Govoreći o izmjenama zakonskih rješenja, Hrnjić je naveo da je Ministarstvo tražilo veće ovlasti kako bi zajedno s kantonima moglo provoditi intenzivnije kontrole na terenu, ali da predložene izmjene nisu dobile potrebnu podršku.

U tom kontekstu spomenuo je i slučaj curenja interne dokumentacije iz Ministarstva, koji je prijavljen Federalnoj upravi policije.

„Ko god da je to radio, pa ako je i moj savjetnik, smatram da mora odgovarati i da se mora naučiti redu i da oni koji rade za državu moraju štititi njene institucije, njen budžet, a nikako raditi u korist nekih tamo pojedinaca“, poručio je.

Hrnjić smatra da građani ne mogu biti ključni faktor u otkrivanju zloupotreba jer uglavnom nemaju uvid u procese dodjele poticaja, te da se problem mora rješavati sistemski.

„Moramo urediti sistem da što manje tako nešto ovisi i o ljudima, jer ljudi su, mi smo svi ljudi, skloni smo nekakvim dogovaranjima“, rekao je.

Dodao je da je Ministarstvo predlagalo korištenje modernih tehnologija u kontrolama, uključujući specijalizirana vozila i dronove, kako bi se olakšao nadzor na teško dostupnim terenima.

Govoreći o rezultatima borbe protiv zloupotreba, naveo je da su u posljednje tri godine donesene 13 pravosnažnih presuda za obmane prilikom ostvarivanja kredita ili poticaja.

„To su pravosnažne presude. Obmana prilikom dobijanja ili kredita ili poticaja, to je krivično djelo“, rekao je Hrnjić.

Prema njegovim riječima, najveći broj presuda odnosi se na stočarsku i biljnu proizvodnju, a zbog utvrđenih nepravilnosti dvije veterinarske stanice i dva veterinara ostali su bez licenci za rad.

„Svojim nečasnim radnjama su pomagali u izvršenju takvih, mogu slobodno reći, krivičnih djela“, istakao je.

Ministar je kao pozitivan primjer izdvojio program podrške mladim poljoprivrednicima, kroz koji je tokom 2025. godine 170 korisnika dobilo ukupno 7,7 miliona maraka za pokretanje poljoprivredne proizvodnje.

Govoreći o radu službenika Ministarstva, Hrnjić je istakao da se godišnje obrađuju hiljade zahtjeva te da zaposleni provode značajan dio vremena na terenu provjeravajući dokumentaciju i stanje prijavljenih investicija.

Na kraju je poručio da bi kazne za pokušaje zloupotrebe sistema trebale biti još strože.

„Da se ja lično pitam, ko je probao zloupotrijebiti sistem, isključio bih ga iz poljoprivrede. Nikada više ne bi dobio ni jednu marku poticaja“, rekao je Hrnjić.

Dodao je da je tokom njegovog mandata uklonjen prostor za privilegovane korisnike te da svi moraju biti jednaki pred zakonom.

„Ovdje nema više tajkuna, nema kumova, nema drugova, nema povlaštenih. Svi su jednaki pred zakonom“, zaključio je ministar.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.