Bajramović: Garancija SAD-a najznačajniji dokument za projekt Južne interkonekcije

Investitor iz SAD-a pakuje kofere za BiH. Još jedna, s oznakom "istorijska", sjednica Parlamenta Federacije. Južna gasna interkonekcija na putu do implementacije. Domaći zakon i strana kompanija. Američki kapital i državno - bosanskohercegovačko zemljište. Ekonomija i energetika. Novi izvor zavisnosti ili prava alternativa? Između poslaničkih "da" i "ne", u zraku ostale da vise kritike i sumnje - da li ono što je bitno, pod svaku cijenu, mora da ide hitno? Gosti emisije Plenum bili su Belmin Zukan, Adnan Efendić i Zijad Bajramović.

Bajramović: Ovo nije samo ekonomski, već i strateški projekt

U kontekstu aktuelnih infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini, sve češće se otvara pitanje opravdanosti integracije imena stranih investitora direktno u zakonske okvire. Predsjednik BH komiteta CIGRE i bivši direktor BH-Gasa Zijad Bajramović, smatra da takva praksa nije neuobičajena.

„Što se tiče integrisanja imena američkog investitora, to nije ništa novo. Imate zakone koje se tiču samo jednog projekta, jednog objekta. Može se donijeti zakon o nekom projektu, objektu da se gradi, ako je specifičan itd. Tako da je to, prema meni, ništa novo“, istakao je Bajramović.

Govoreći o samom projektu, naglašava njegovu kompleksnost i ekonomsku opravdanost. „Ono što bih želio naglasiti je da je ovo veoma dobro osmišljen projekt. Pratio sam i analizirao sve najznačajnije segmente i kad pogledam da je kapacitet 1,6 milijardi i pitanje njegove isplativosti je vrlo jasno jer svi ti 1,6 milijardi će biti na neki način potrošeno na području Bosne i Hercegovine“, rekao je.

Prema njegovim riječima, značajan dio sredstava već se koristi kroz postojeću infrastrukturu. „Već imamo neki 200-250 milijuna koje se trenutno troši po postojećem gasovodu koji ulazi sa istočne strane“, pojasnio je.

Posebno ističe planirana ulaganja u energetski sektor. „Negdje oko dvije trećine od tih milijarda i po, znači oko blizu milijarde će biti potrošeno na nove gasne elektrane koje će se izgraditi. Projektovati i izgraditi. I to području Hercegovine, Kakanj, Tuzla“, kazao je Bajramović.

Dodaje da je tehnička stabilnost ključna za realizaciju ovih projekata. „Ali te gasne elektrane moraju negdje biti na pravcu ove trase 400 kilovoltnoga dalekovoda kako bi mogli te gasne elektrane priključiti i koje ne bi izazivali nestabilnosti. Nije dovoljno priključiti samo ako imate nestabilnosti.“

Osim toga, projekt otvara prostor za razvoj industrije i toplinarstva. „I s druge strane, negdje ostaje oko 250 miliona kubika za razvoj nove potrošnje, industrije na ovom potezu od juga do Travnika. To je prilike, ima još i neki toplana, znači za razvoj toplinarstva. Tako da praktično sva ova potrošnja, sav kapacitet gasovoda će biti iskorišten“, istakao je.

Bajramović smatra da projekat ima potencijal za dodatno širenje. „Tu naravno ne treba zanemariti i Banja Luku. I dalje mislim da će to biti produženo jer Banja Luka se nalazi na tom potezu i tih nekih, ne znam, 30-40 miliona kubika gasa će biti potrebno za toplifikaciju Banja Luke. I na neki način ovaj čitav projekat integriše i državu i prepoznaje državu kao jednu cjelinu“, rekao je.

Naglašava i širi značaj projekta, koji nadilazi ekonomiju. „Projekat kao projekat nema samo ekonomski motiv, nego ima jednu i stratešku dimenziju. U čemu se ogleda ta strateška dimenzija? Zato što čitav projekat doprinosi stabilizaciji ekonomskih i političkih prilika u Bosne i Hercegovini. Jednostavno jača otpornost države Bosne i Hercegovine i doprinosi euroatlantskim integracijama Bosne i Hercegovine“, kazao je Bajramović.

Na kritike dijela nevladinog sektora o investitoru koji, kako navode, nema dovoljno iskustva, Bajramović poručuje da je u ovom slučaju presudan faktor podrška Sjedinjenih Američkih Država.

„Mislim da je to najznačajnije od ovoga svega. Garancija vlade SAD-a je najznačajniji dokument koji stoji iza ovoga projekta. Istraživati ko je šta je, to koliko ja vidim radi se čisto o jednom investitoru koji ima finansijska sredstva koja hoće da uloži“, rekao je Bajramović.

Dodaje da očekuje snažno uključivanje domaćih kapaciteta u realizaciju projekta.

„Očekujem da će on ovdje angažovati svu raspoloživu domaću snagu. Ono što naravno može. Oprema vjerovatno da će biti američka što se tiče elektrana. Što se tiče cijevi, vjerovatno i to ili od drugih dobavljača. Ali što se tiče operative, mislim da će čak i ova operativa BH gasa biti uključena u ovaj projekat prilikom održavanja i vođenja samog sistema. Vidim da je veći Energoinvest uključen na neki način“, istakao je.

Govoreći o regulatornom okviru, naglasio je važnost poštivanja evropskih pravila u energetskom sektoru.

„Ali mora se znati da u skladu sa EU direktivama, odnosno sa pravilima energijske zajednice, da prirodni gas i električna energija potpadaju pod posebna pravila. Mora biti zastupljena i konkurencija. Ono gdje nije zastupljena konkurencija, znači moraju biti uvedene tarife, moraju biti regulisane“, pojasnio je Bajramović.

Dodatno je precizirao šta je regulisano, a šta ostaje na tržišnim osnovama.

„Šta je regulisano? Regulisan je transport gasa, tarife za transport, kroz distribucija je regulisana i regulisano je snabdjevanje javnog potrošača. A šta je tržno? Prekogranična trgovina, unutrašnje snabdjevanje velikih potrošača. To sve ostaje na tržnoj osnovi. I tu će biti jedna tržna borba, ona koja bude najspretnija i najjeftinija i da prođe kod ovih investitora.“

Bajramović se osvrnuo i na pitanje sigurnosti snabdijevanja gasom, podsjećajući da postoje alternativni pravci uprkos evropskim odlukama.

„Ne treba zaboraviti i da će ova istočna interkonekcija i dalje ostati u funkciji. Samo pitanje je dopreme gasa iz Ruske Federacije. Evropska unija je donijela odluku o zabrani gasa iz Ruske Federacije, ali ostale su druge pravce snabdjevanja, kao što je Azerbejdžan, Turska, ide u isti pravac da će se moći snabdjevati gasom ova područja.“

Istakao je i potencijal Bosne i Hercegovine kao tranzitne zemlje. „Srbija isto tako može biti snabdjevana gasom iz pravca Bosne i Hercegovine, može biti i tranzit prirodnog gasa prema Srbiji.“

Na kraju je upozorio na nedostatak sistemskog rješenja na državnom nivou.

„Ono što je vrlo bitno, nama nedostaje jedna organizacija gasne privrede na nivou Bosne i Hercegovine. Ovo je sad sve rasparčano. Nedostaje jedan zakon o gasu na nivou Bosne i Hercegovine, gdje regulator transporta mora biti na nivou Bosne i Hercegovine“, zaključio je Bajramović.

Zukan: Izmjene zakona o južnoj interkonekciji nisu savršene, ali su bile nužne

Poslanik SDP u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, Belmin Zukan, izjavio je da su, uprkos brojnim pauzama i kritikama, izmjene zakona o južnoj gasnoj interkonekciji ipak usvojene gotovo jednoglasno, naglašavajući da je riječ o važnom, ali ne i idealnom rješenju.

Istakao je da je pauza tokom sjednice iskorištena kako bi se dodatno razjasnile određene nejasnoće među zastupnicima. „Imali smo jednu pauzu i to je bio pokušaj da razjasnimo ono što nekima od nas zastupnika do kraja još nije bilo jasno. Na kraju smo usvojili izmjene zakona o gasu, odnosno o južnoj interkonekciji između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske“, rekao je Zukan.

Naglasio je da je ključna vrijednost usvojenog zakona stvaranje uslova za početak realizacije projekta. „Ono što je važno jeste da smo ovim stvorili preduslove da se konačno počne ozbiljno raditi na izgradnji južne interkonekcije“, dodao je.

Govoreći o kritikama, priznao je da zakon nije bez nedostataka. „Da li je ovaj zakon savršen? Sigurno nije. Mogao je biti bolji, ali uzimajući u obzir okolnosti u kojima smo ga donosili, ovo je bilo jedino moguće rješenje“, kazao je.

Posebno je ukazao na energetsku nesigurnost s kojom se Bosna i Hercegovina suočava. „Od 1. januara 2020. godine vrlo je upitno, čak vjerovatnije da nećemo imati ruskog gasa nego da ćemo ga imati. Dugi niz godina nismo razvijali gasnu infrastrukturu i sada smo došli u situaciju da moramo brzo reagovati“, objasnio je.

Prema njegovim riječima, ranije procjene su pokazivale da bi izgradnja trajala godinama. „Procjene su bile da će izgradnja trajati šest do sedam godina, uz cijenu od oko 200 miliona maraka. To bi značilo da bismo gas dobili tek oko 2030. ili 2032. godine, što jednostavno nije bila opcija“, rekao je.

Zbog toga je, kako navodi, bilo nužno pronaći brže rješenje. „Morali smo tražiti način da u što kraćem roku omogućimo Bosni i Hercegovini pristup dodatnim izvorima plina, a ne da ovisimo samo o jednoj interkonekciji“, istakao je.

Dodao je da južna interkonekcija otvara mogućnost snabdijevanja iz više pravaca. „Osim postojećeg dotoka ruskog plina, ovim projektom dobijamo mogućnost snabdijevanja preko LNG terminala na Krku, ali i potencijalno kroz buduće projekte poput jadransko-jonske interkonekcije i plina iz Azerbejdžana“, kazao je.

Osvrnuo se i na kritike koje dolaze iz nevladinog sektora, posebno u vezi s ustavnošću rješenja. „I mi smo imali dileme da li je ovo u skladu s Ustavom. Međutim, prema mišljenju bivših sudija Ustavnog suda i Ministarstva pravde Federacije BiH, dobili smo potvrdu da je ovakav zakon moguć“, rekao je.

Naglasio je da je odluka donesena u okolnostima koje nisu ostavljale mnogo prostora za čekanje. „Ovo nije idealno rješenje, ali je bilo neophodno kako ne bismo došli u situaciju da nemamo gasa“, dodao je.

Zukan je istakao i da je projekat proširen u odnosu na prvobitni plan. „Ovaj projekat sada uključuje značajno proširenje – gasifikaciju srednjobosanskog kantona, dio gasovoda od Kladnja do Tuzle, kao i dodatne pravce koji otvaraju tržište prema Tuzli“, naveo je.

Na kraju je poručio da bi, u drugačijim okolnostima, preferirao standardnu proceduru izbora investitora. „Volio bih da je sve prošlo redovnu proceduru, ali u ovom trenutku nismo imali vremena za to. Ovo je bio način da izbjegnemo situaciju da za dvije godine ostanemo bez sigurnog snabdijevanja gasom“, zaključio je.

Efendić: Zakon donesen po hitnoj proceduri uz brojne sumnje, ali bez alternative zbog energetske sigurnosti

Poslanik SDA u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, Adnan Efendić, izjavio je da je zakon o južnoj interkonekciji usvojen po hitnoj proceduri, što je, kako ističe, otvorilo niz pitanja i dilema, ali da je njegova podrška bila nužna zbog osiguranja energetskog snabdijevanja.

„Sama procedura donošenja ovog zakona zaista je išla po hitnom postupku, iz razloga koje je pomenuo kolega Zukan, ali moram podsjetiti da smo mi u projekat južne interkonekcije krenuli mnogo ranije“, rekao je Efendić.

Podsjetio je da je Parlament Federacije BiH još 2020. godine razmatrao ovaj zakon u redovnoj proceduri. „Taj zakon je tada jednoglasno usvojen u Predstavničkom domu i prošao je kompletnu proceduru, od nacrta do prijedloga. Postojala je spremnost svih učesnika da podrže ovo strateško rješenje“, kazao je.

Međutim, kako navodi, političke promjene i proceduralne komplikacije usporile su proces. „Nakon toga dolazi do komplikacija, smjene vlasti, vraćanja zakona u proceduru i na kraju smo došli u situaciju da ga donosimo po hitnom postupku, praktično u posljednjem trenutku“, istakao je.

Naglasio je da je nedostatak vremena i informacija izazvao dodatne sumnje među zastupnicima. „Dobili smo materijale neposredno pred sjednicu i zaista je bilo malo vremena. Nismo imali transparentan uvid u sve procedure koje je Vlada vodila s investitorom, što je kod mnogih izazvalo sumnju“, rekao je.

Posebno je izdvojio pitanje državne imovine kao jedno od ključnih spornih pitanja. „Pitanje državne imovine nije bilo jasno i precizno definisano u zakonu. To je otvorilo dileme kako osigurati da se ne ugrozi državna imovina, jer je jasno da o tome može odlučivati samo Parlamentarna skupština BiH“, kazao je.

Dodao je da su upravo zbog takvih nedoumica tražene pauze tokom sjednice. „Imali smo niz pitanja na koja nismo dobili jasne odgovore, a ni sam zakon ih ne daje u potpunosti“, naveo je.

Ipak, ističe da su okolnosti u kojima se zakon donosio bile presudne. „Evropska unija donijela je uredbu da se od 1. januara 2028. zabranjuje uvoz ruskog plina. Mi smo praktično dovedeni pred zid i morali smo reagovati“, rekao je.

Naglasio je da je prioritet bio osigurati snabdijevanje građana. „Moramo obezbijediti alternativne izvore energije. Ne možemo ostaviti Sarajevo i više od 120.000 domaćinstava bez plina“, upozorio je.

Istakao je i značaj gasa za privredu. „Oko 30% industrijskih kapaciteta u Kantonu Sarajevo zavisi od gasa. Bez stabilnog snabdijevanja dovodimo u pitanje i radna mjesta“, dodao je.

Govoreći o investitoru, Efendić je naveo da parlamentarci nisu imali direktnu komunikaciju s njim. „Mi kao parlamentarci nismo imali nikakav kontakt s investitorom. Prvi put smo iz medija saznali o kome se radi“, rekao je.

Dodao je da je podrška stigla i iz međunarodnih krugova. „Dobili smo pismo podrške od Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH, što smo doživjeli kao određenu garanciju sigurnosti projekta“, kazao je.

Ipak, naglasio je da uvođenje imena investitora u zakon nije uobičajena praksa. „Zakon je opšti akt i nije standardno da se u njega unosi ime investitora. Ovo sada djeluje kao svojevrsni lex specialis za konkretan projekat“, rekao je.

Zaključio je da, uprkos svim manama, nije bilo drugog izbora. „Nismo imali alternativu – ili ćemo podržati zakon i obezbijediti snabdijevanje gasom ili ćemo ga odbaciti i dovesti građane i privredu u ozbiljan problem. To jednostavno nije bila opcija“, poručio je Efendić.

federalna.ba