Kožul: Državno zemljište je ključni problem, mora se staviti u funkciju razvoja

Južna interkonekcija ponovo u fokus vratila državnu imovinu. Može li jedno od najtežih pitanja, koje je dosad bilo bez odgovora, konačno biti riješeno ili će rješenje biti parcijalno? Dok jedni imaju jasan stav, drugi vagaju, a treći bi da otimaju – hoće li milionske investicije i američki pritisak nakon 30 godina dovesti do zajedničkog dogovora? Gosti emisije Plenum bili su: Predrag Kožul, Albin Muslić, Edin Ramić i Čedomir Stojanović.

Kožul: Decentralizirati upravljanje državnim zemljištem

Govoreći o državnoj imovini, Predrag Kožul, zastupnik HDZ-a BiH u Zastupničkom domu PSBiH, odmah pravi distinkciju i fokus stavlja na ključ problema:

“Kad govorim o ovoj temi, radije koristim izraz državno zemljište. Državna imovina je širi pojam, ali ono što mi imamo kao problem je zapravo priča o državnom zemljištu, o raspolaganju i vlasništvu nad njim. To je problem koji traje 30 godina i koji moramo riješiti.”

Naglašava da se radi o jednom od najtežih pitanja u zemlji: “To je najozbiljniji trenutno problem u BiH. Nije tajna da imamo mnogo političkih i društvenih problema, ali ovo je problem koji koči razvoj i koji je neopravdano bio izvan fokusa.”

Ukazuje da se stvarni razmjeri problema najbolje vide na terenu: “Kada dođete na razinu općina i gradova, ljudi vam najviše govore upravo o tom problemu. Nije to samo pitanje velikih projekata poput južne interkonekcije ili koridora 5C, za njih će se naći rješenje, nego su problem i svi oni mali, svakodnevni slučajevi koji traže sistemsko rješenje.”

Južnu interkonekciju vidi kao priliku, ali uz jasan uslov: “Dobro je što ćemo zbog tog projekta imati snažan pritisak da riješimo pitanje državnog zemljišta. Ali važno je da rješenje ne bude parcijalno, nego model koji se može primijeniti i na sve druge slučajeve, uključujući i male investitore i poduzetnike koji imaju ogromne probleme na terenu.”

Osvrće se i na postojeća ograničenja: “Zabrana raspolaganja državnom imovinom dodatno otežava situaciju, jer ljudi na terenu imaju stvarne probleme da stave to zemljište u funkciju razvoja.”

Zato zagovara drugačiji model upravljanja državnom imovinom: “Moramo liberalizirati, odnosno decentralizirati upravljanje državnom imovinom tako da se okvir riješi na razini države, ali da se operativna pitanja rješavaju na nižim nivoima, od entiteta do lokalnih zajednica, kako bi ta imovina bila u funkciji razvoja.”

Govoreći o titularu, priznaje kompleksnost, ali iznosi svoj stav: “Titular je Bosna i Hercegovina, ali moramo definirati ko je Bosna i Hercegovina u ovom pitanju. Da li su to entiteti i na koji način se vlasništvo može prenositi na niže nivoe kako bi zemljište bilo iskorišteno u funkciji gospodarstva.”

U završnici, vraća fokus na praktični aspekt: “Ključno pitanje nije samo pravno, nego kako funkcionalno koristiti državno zemljište u funkciji razvoja i velikih projekata poput Južne interkonekcije, ali i malih investicija kojih ima u svakoj lokalnoj zajednici.”

Otvara i pitanje raspodjele prihoda: “Da li zaista mislite da novac od teritorija na kojem se realizuje projekat treba završiti centralno? Zar ne bi trebalo da se koristi tamo odakle je došao, gdje se taj projekt i realizuje?”

Zaključno, konstatuje prirodu problema: “Ovo je, kao i mnoga druga pitanja u Bosni i Hercegovini, miješano – i pravni i politički problem.”

Stojanović: Za RS nije sporna Južna interkonekcija, sporno je ako se pitanje proširi na kompletnu državnu imovinu

Govoreći o mogućim sporovima oko projekta Južne interkonekcije, Čedomir Stojanović, samostalni zastupnik u Zastupničkom domu PSBiH, poručuje da iz Republike Srpske nema protivljenja:

“Sigurno mi iz Republike Srpske nećemo blokirati. Nismo ni do sada blokirali nijedan od tih projekata. Ovaj projekat je najvećim dijelom vezan za Federaciju i Republiku Hrvatsku i rješava se kroz institucije Federacije – parlament, Dom naroda i Vladu Federacije BiH.”

Naglašava da iz tog ugla ne vidi problem: “Mi tu ne vidimo neku veliku spornost. Ispratio sam da je zakon donesen, da ima određenih specifičnosti, ali ne vidim ništa sporno sa aspekta Republike Srpske kada je riječ o Južnoj interkonekciji.”

Međutim, upozorava da bi problem mogao nastati ako se pitanje proširi na širi okvir državne imovine: “Ako se to bude generalizovalo kroz kompletnu državnu imovinu na teritoriji Republike Srpske, onda bi to za nas bilo sporno i sigurno to ne bismo prihvatili.”

Dodaje da je ključno kako će se pitanje tretirati u konkretnom slučaju: “Ukoliko se ovo ne bude tretiralo kao šire pitanje državne imovine, nego ostane u okviru projekta, ja ne vidim problem. Ali ako se ide na generalizaciju, tu već ulazimo u spornu zonu.”

Na kraju procjenjuje da pitanje vjerovatno neće ni doći u fokus državnog parlamenta: “Koliko ja vidim, ovdje nema ništa sporno i mislim da ovo čak neće ni biti predmet rasprave u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.”

Ramić: Bez zakona o državnoj imovini nema rješenja – ključ je u vladavini prava

Zastupnik SDA u Zastupničkom domu PSBiH, Edin Ramić, izjavio je da je pitanje državne imovine u Bosni i Hercegovini dugogodišnji problem koji se može riješiti isključivo kroz zakon na državnom nivou, upozoravajući da je suštinski problem nedostatak vladavine prava.

„Radi se o tome da smo ranije imali zabranu raspolaganja državnom imovinom, ali su vlasti u Republici Srpskoj pokušavale to pitanje riješiti donošenjem zakona na entitetskom nivou. Taj zakon je osporen pred Ustavnim sudom, koji je svojom odlukom jasno definisao put kako se ovo pitanje treba rješavati“, kazao je Ramić.

Istakao je da ključni problem leži u nepoštivanju pravnog okvira.

„Nažalost, u Bosni i Hercegovini nemamo punu vladavinu prava. Oni koji krše ustavno-pravni poredak ne snose adekvatne posljedice, što dodatno komplikuje situaciju“, upozorio je.

Govoreći o praksi raspolaganja imovinom, naveo je niz spornih slučajeva.

„Imali smo knjiženje državne imovine, dodjelu vjerskim zajednicama, pa čak i situacije u kojima su pojedinci brisani iz posjeda u katastarskim evidencijama. To su ozbiljni problemi koji su se tek kasnije pokušali ispraviti pod pritiskom međunarodne zajednice“, rekao je.

Smatra da je međunarodna zajednica propustila priliku da ranije riješi ovo pitanje.

„Ovo je pitanje koje je trebalo biti riješeno ranije, kada su okolnosti bile povoljnije. Danas imamo situaciju da visoki predstavnik ne reaguje u mjeri u kojoj bi to bilo potrebno“, kazao je.

Naglasio je da rješenje mora doći iz institucija države. „Jedini ustavan način je donošenje zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH kojim će se jasno definisati raspolaganje državnom imovinom. Titular je država, a korištenje se može urediti prema teritorijalnom i funkcionalnom principu“, pojasnio je.

Dodao je da nedostatak političke volje dodatno usporava proces. „Očigledno je da ne postoji politička spremnost da se ovo pitanje riješi, a nezakonitosti koje su se dešavale nisu adekvatno sankcionisane“, rekao je.

Podsjetio je i na konkretne slučajeve koji su izazvali reakcije Ustavnog suda. „Imali smo situacije i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH gdje su dijelovi zemljišta davani investitorima. U oba slučaja Ustavni sud je reagovao na isti način i zaustavio te procese“, naveo je.

Istakao je da takve situacije nose i rizike za investitore. „Investitori koji ignorišu odluke institucija dovode u pitanje vlastito poslovanje. Mislim da će takva iskustva ubuduće uticati na njihovu opreznost“, kazao je.

Ramić je naglasio da ključnu ulogu trebaju imati pravosudne institucije. „Tužilaštva i sudovi moraju reagovati kada pojedinci uzimaju više prava nego što im pripada. Bez toga nema uređenog sistema“, istakao je.

Govoreći o raspodjeli koristi od projekata poput južne interkonekcije, upozorio je na različite pristupe.

„S jedne strane imamo princip da korist ide lokalnoj zajednici, a s druge strane da se sredstva raspoređuju na nivou Federacije. Problem je što svi pokušavaju primijeniti princip koji im u datom trenutku odgovara“, rekao je.

Zaključio je da bez dosljedne primjene zakona nema napretka.

„Danas smo u situaciji da se zakoni usvajaju, ali se ne provode. Ključno pitanje više nije gdje ide novac, nego da li zakon uopće vrijedi ako se ne primjenjuje i ako za njegovo kršenje nema posljedica“, poručio je Ramić.

Muslić: Državna imovina se može riješiti samo zakonom na nivou BiH, sve drugo je protivustavno

Zastupnik SDP u Zastupničkom domu PSBiH, Albin Muslić, izjavio je da je pitanje državne imovine u Bosni i Hercegovini pravno jasno, ali politički blokirano već više od dvije decenije.

„Stvar je poprilično jasna. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je svojim odlukama trasirao put – pitanje državne imovine može se rješavati isključivo kroz Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine“, rekao je Muslić.

Naglasio je da su svi pokušaji rješavanja ovog pitanja na nižim nivoima vlasti protivni Ustavu.

„Svaki pokušaj da se državna imovina uređuje kroz entitetske, kantonalne ili lokalne propise u direktnoj je suprotnosti s odlukama Ustavnog suda, koje su konačne i obavezujuće“, istakao je.

Dodao je da je problem dodatno otvoren kroz aktuelizaciju projekta južne interkonekcije. „Kada se shvatilo da su brojna imovinska dobra obuhvaćena tim projektom zapravo državna imovina, pitanje donošenja zakona je ponovo došlo u fokus“, kazao je.

Podsjetio je da je trenutno na snazi zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom. „Dok god nemamo državni zakon, imamo pravnu blokadu. Brojna imovinska dobra su neiskoristiva i to direktno koči investicije“, upozorio je.

Muslić smatra da bi donošenje zakona donijelo jasnoću i funkcionalnost. „Državni zakon bi definisao šta pripada državi, a šta se može, po određenim kriterijima, prenijeti na niže nivoe vlasti ukoliko nije od interesa za državu“, pojasnio je.

Posebno je kritikovao postojeći model odlučivanja kroz komisije. „Nije dobro da komisije arbitrarno odlučuju šta je izuzeto od zabrane raspolaganja. To mora biti sistemski uređeno zakonom“, rekao je.

Istakao je da je Bosna i Hercegovina titular državne imovine. „To mora biti jasno definisano zakonom. Sve drugo otvara prostor za pravnu nesigurnost, pa čak i krivičnu odgovornost“, naglasio je.

Govoreći o mogućim rješenjima, Muslić je upozorio na opciju nametanja zakona od strane visokog predstavnika.

„To je površan put. Time se isključuje parlamentarna rasprava, stručna javnost i mogućnost amandmana, što može dovesti do rješenja s kojim mnogi neće biti zadovoljni“, kazao je.

Ipak, priznaje da postoji realna mogućnost takvog scenarija.

„Zbog važnosti investicija i činjenice da iza projekta stoje i Sjedinjene Američke Države, postoji vjerovatnoća da se visoki predstavnik aktivnije uključi“, rekao je.

Na kraju je naglasio šta vidi kao jedini održiv put.

„Mnogo je bolje da zakon donese Parlamentarna skupština BiH. To je naša obaveza i jedini način da dobijemo legitimno, dugoročno i pravno održivo rješenje“, zaključio je Muslić.

federalna.ba