Inzko: Potočari mogu biti planetarna tačka za oprost – opomena svima

Da li je zakon nametnut u posljednji čas žrtvama genocida priuštio satisfakciju, zaštitu i spas? Jesu li realne samo dvije pravosnažne presude za pet godina? Je li do zakona ili do bh. pravosuđa? Ko je zakazao, a ko pravdu otkazao? Ima li Međunarodna zajednica u Bosni i Hercegovini i danas plan? U čijim rukama je kompas? O ovim, ali i brojnim drugim temama za emisiju Plenum govorio je bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini – Valentin Inzko.

Potrebno ubrzati procesuiranje odgovornih

Govoreći o odnosu institucija prema žrtvama genocida u Srebrenici, Inzko smatra da je u protekle tri decenije učinjeno mnogo, iako javnost često nema potpun uvid u sve aktivnosti.

„Ja lično mislim da je ogromno učinjeno, ali dosta puta nemamo kompletan pregled toga što je učinjeno. Znači, napora ima i kod kuće i po cijelom svijetu da se širi istina“, rekao je.

Istakao je da porodice žrtava s pravom očekuju brže procesuiranje izvršilaca genocida pred domaćim pravosuđem, naglašavajući da bi nadležne institucije morale ubrzati rad, posebno na predmetima za koje već postoje dovoljno čvrsti dokazi.

„Baš te slučajeve bi oni morali ubrzano odraditi tako da bi žrtve, rođaci žrtava, imali osjećaj da se vrši, koliko je to uopšte moguće, pravda“, kazao je.

Prema njegovim riječima, određeni pomaci postoje i presude koje su donesene, ali smatra da će porodice žrtava uvijek očekivati veći tempo i više rezultata.

Zakon o zabrani negiranja genocida

Komentarišući primjenu zakona o negiranju genocida i veličanju ratnih zločinaca, a koji je nametnuo pred kraj svog mandata, Inzko je ocijenio da je zakon jasan, ali da njegova primjena nije na zadovoljavajućem nivou.

„Moj zakon je potpuno jasan. Poricanje genocida, veličanje ratnih zločinaca i tako dalje, to je sve kažnjivi čin. To znaju i na Tužilaštvu, ali vi znate da dosta puta, nažalost, nema političke volje, ali prvi slučajevi su iza nas i nadam se da će biti i više tih pravosnažnih slučajeva“, rekao je.

Podsjetio je da je odluku donio iz uvjerenja, nakon što je, kako kaže, svjedočio sve učestalijem negiranju genocida i veličanju osuđenih ratnih zločinaca.

„U pitanju je ljudsko dostojanstvo, historijska istina. I pijetet i zaštita žrtava. Nema loših naroda. Ima naravno loših političara, ali loših naroda nema“, poručio je.

Govoreći o kulturi sjećanja, Inzko je rekao da bi Memorijalni centar u Potočarima mogao postati mjesto na kojem bi ljudi dolazili iskazati poštovanje i tražiti oprost.

„Potočari bi mogli biti jedna planetarna tačka za oprost. Da ljudi tamo idu i da je to opomena svima.“

Osporavanje ovlasti visokog predstavnika

Osvrćući se na pokušaje osporavanja odluka visokog predstavnika u manjem bh. entitetu, Inzko smatra da takve inicijative nemaju realne izglede za uspjeh.

„Ja mislim da to nije realno. To je više predstava za javnost, jer Međunarodna zajednica u Daytonu je tako odlučila da postoji visoki predstavnik. Kasnije su dodali još bonska ovlaštenja“, rekao je.

Komentarišući aktivnosti Ustavnog suda RS-a, ocijenio je da se radi o zloupotrebi institucije te podsjetio da konačnu riječ u ustavnopravnim pitanjima imaju institucije na državnom nivou.

Dodao je da se time bespotrebno gube vrijeme i energija, umjesto da se oni usmjere na rješavanje stvarnih problema građana.

OHR je i dalje potreban Bosni i Hercegovini

Govoreći o aktuelnim pregovorima o izboru novog visokog predstavnika, Inzko je istakao da je najvažnije osigurati kontinuitet rada OHR-a, ali i što prije izabrati osobu koja će preuzeti tu funkciju.

Ocijenio je da Bosna i Hercegovina bez visokog predstavnika ne bi mogla normalno funkcionisati jer je njegova uloga definisana Dejtonskim mirovnim sporazumom.

„Ako bi mi eliminisali visokog predstavnika koji je dio Ustava, onda bi morali mijenjati cijeli Ustav“, upozorio je.

Na kraju razgovora uputio je poruku budućem visokom predstavniku, naglasivši da je ključ stabilnije Bosne i Hercegovine u snažnijem pravosuđu.

„Treba jačati vladavinu prava. Pravosuđe treba jačati, čak ako treba malo na brutalniji način. Treba opet pozvati međunarodne savjetnike koji bi mogli raditi u tužilaštvu, koji bi mogli raditi na raznim sudovima. Kad bi pravosuđe funkcionisalo, to bi bila jedna potpuno drukčija država“, zaključio je Inzko.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.