Halilagić: Spreman sam obići svakog poslodavca da zbrinemo radnike Koksare

Gašenjem peći Koksare Lukavac ugašeno je i oko 800 direktnih radnih mjesta. Još jedan nekadašnji industrijski gigant sada je samo fizička imovina na dobošu. Ko i zašto je doveo do ovakvog raspleta događaja? Sumnjivi investitori, neodgovorna uprava ili neažurna vlast? Ima li posla za tužilaštvo? Gosti emisije Plenum bili su: Ermin Halilović, Irfan Halilagić, Almir Bajrić i Kadrija Hodžić.

Sudbina radnika Koksare prioritet Vlade Tuzlanskog kantona

Premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić najavio je konkretne korake već od sutra.

Govoreći o prioritetima i najavljenom sastanku, Halilagić je pojasnio da je cilj spriječiti rasprodaju imovine u bescijenje i jasno definisati redoslijed poteza. „Upravo to jeste razlog zašto smo sazvali sutrašnji sastanak gdje će biti prisutni i stečajni upravnik i predstavnici sindikata, i gradonačelnik Lukavca, nekoliko resornih ministara Vlade Tuzlanskog kantona, zatim direktor Službe za zapošljavanje“, rekao je.

Naglasio je da će fokus biti na zaštiti radnika. „Kazali smo da su prioritet broj jedan svakako radnici i osiguravanje načina da se oni adekvatno zbrinu. Neki od načina su vjerovatno uvezivanje staža, prijevremeno penzionisanje, prekvalifikacije, do određenih posebnih programa i fondova koje bi dala Vlada Tuzlanskog kantona, zajedno sa federalnim nivoom“, naveo je Halilagić.

Premijer je istakao da pitanje radnika vidi i kao ličnu obavezu do kraja mandata. „Ovo vidim kao svoj lični izazov do kraja ovog mandata, jednu misiju da pokušamo amortizovati sve posljedice i da zbrinemo te radnike. Spreman sam obići lično svakog poslodavca na području Tuzlanskog kantona da te ljude na adekvatan način zbrinemo, odnosno da dobiju adekvatna radna mjesta“, poručio je.

Dodao je da će prije toga, u saradnji sa sindikatom i stečajnim upravnikom, biti napravljeni precizni spiskovi radnika i njihovih kvalifikacija kako bi se mogli ponuditi poslodavcima.

Drugi važan segment, kako je naveo, jeste budućnost same imovine i prostora Koksare. „Dijelim optimizam koji sam čuo od stečajnog upravnika da ta infrastruktura predstavlja ozbiljan potencijal za ozbiljne investitore. Mislim da svi nivoi vlasti, od lokalnog preko kantonalnog do federalnog, u ovom momentu mogu i trebaju da se uključe“, rekao je Halilagić.

Premijer je podsjetio da je reagovao odmah nakon gašenja pogona. „Odmah nakon gašenja, u ponedjeljak, sutradan sam sebi uzeo za obavezu da sazovem sastanak i da vidimo šta nam je raditi. Vlada Tuzlanskog kantona imat će aktivnu ulogu kada su u pitanju ova dva procesa“, naglasio je.

Upitan o eventualnoj odgovornosti za stanje u kojem se Koksara našla, Halilagić je rekao da to pitanje ostaje otvoreno, ali da će konačnu riječ dati nadležni organi. „Naravno da je pitanje odgovornosti, kada je ovakav ishod, uvijek aktuelno. Ali činjenica je da kroz više od 20 godina problema i svega onoga što se dešavalo u Koksari, jako je teško odmah na prvu ocijeniti čija je odgovornost najveća“, rekao je.

Halilović: Ugrožena egzistencija 800 porodica; ljudski faktor je jedan od uzroka

Govoreći o posljedicama gašenja pogona, predsjednik Sindikata Koksare u stečaju Ermin Halilović je istakao: „Gašenjem pete koksne baterije, ne samo da je osamsto radnika ostalo bez posla, time je ugrožena egzistencija njihovih porodica. Ja nisam kompetentan da govorim ko je kriv, ali ukoliko ima imalo sumnje da je to ljudski faktor, ovim putem pozivam tužilaštvo da sprovede istragu i da odgovorne osobe, ukoliko se to dokaže, odgovaraju.“

Na pitanje o ranijim dešavanjima i mogućim nepravilnostima, naveo je da su sumnje prisutne duže vrijeme. „Kad je najveća dobit bila 2021. godine, sa gledišta radnika bilo je dosta nepravilnosti, bilo je ulaganja i nekakvih investiranja u pogone koji nikad nisu pokrenuti, kupovale su se razne mašine, treća lica su najviše tu crpila kapital.“

Dodao je da su radnici često bili u nepovoljnijem položaju u odnosu na angažovana treća lica. „Imali smo situaciju gdje treća lica kose travu u januaru i februaru, imali smo situaciju gdje su naši radnici radili za dosta manji dohodak nego treća lica, čak je bilo i situacija gdje su se naši radnici sklanjali da bi treća lica radila. Znači ovdje je dosta u pitanju ljudski faktor, nije samo u pitanju cijena koksa na tržištu.“

Kao moguće rješenje vidi sistemsku podršku vlasti. „Smatram da u budućem periodu treba napraviti plan i program zbrinjavanja radnika, onih koji ispunjavaju uslove za penziju, da federalna vlada i kantonalna vlada pomognu da se ljudi penzionišu, a svi oni ostali koji nisu da na neki način nađu posao ili da se prekvalifikuju, da im se plati školovanje. Ja se nadam, ali nisam neki optimista da će to biti tako brzo i tako lako.“

Kada je riječ o dugovanjima prema radnicima, iznio je konkretne podatke. „Ukupno naša potraživanja za ostale plate, novembar i deset dana oktobra i otpremnine iznose negdje oko 7,5 miliona i ukoliko se imovina Koksare brzo proda, ja se nadam, a to je i obećanje stečajnog upravnika, da će radnici naplatiti svoja potraživanja.“

Ukazao je i na problem neuplaćenih doprinosa. „Mi od marta mjeseca pa do novembra nismo imali uvezan staž. Doprinosi nisu uplaćeni. Dosta puta smo imali situaciju gdje naš radnik, kada je došao da podigne lijekove, nije mogao jer nije bilo uplaćeno zdravstveno.“

Dodao je da je firma duže vrijeme bila nelikvidna. „Kasnile su plate, štrajkovali smo već duže vrijeme, firma nije bila likvidna i nije bilo drugog rješenja nego da se ide u stečaj.“

Hodžić: Šta vlade mogu, a šta ne mogu učiniti?

Govoreći o aktuelnoj situaciji gašenja Koksare Lukavac i sve učestalijim prozivkama upućenim vladama, bivši premijer Tuzlanskog kantona (SDP) Kadrija Hodžić poručuje da je ključna uloga trenutno u rukama stečajnog upravnika, dok su mogućnosti vlada ograničene zakonom. „Sada je lopta kod stečajnog upravnika. On je tu sada glavni“, istakao je Hodžić, naglašavajući da izvršna vlast nema direktan upliv u sam stečajni postupak.

Prema njegovim riječima, važno je razjasniti nadležnosti. „Bolje je reći šta vlade ne mogu. Vlade ne mogu imati upliv u u ovaj stečajni postupak. Drugo, vlade ne mogu donositi poslovne odluke.“

Ipak, prostor za djelovanje postoji. „Njihova aktivnost se može se zasnivati na principu, štititi javni interes, štititi radna mjesta i podiči investicionu atraktivnost lokacije.“

Hodžić smatra da je trenutni pristup stečajnog upravnika ispravan. „Ovo što sada radi stečajni upravnik, to je odlično. Da se tako radilo prije, kod ovih stečajnih upravnika, možda smo mogli napraviti neki bolji rezultat.“

Govoreći o konkretnim koracima, Hodžić navodi nekoliko pravaca djelovanja. „Šta vlade mogu? Mogu učestovati u zaštiti ovih porodica. Mogu doprinijeti povećanju vrijednosti ove stečanje mase. Mogu učestovati u industrijskoj transformaciji ove lokacije. I mogu imati financijsku podršku investitorima koji će se javiti, ili neće.“

Posebno je naglasio potrebu zaštite radnika kroz sistemska rješenja. „Kako, što je sada jako bitno, zaštiti radnike? Predložio bih Federalnoj vladi da zajedno napravimo nešto što bi se zvalo 'zajednički krizni fond'.“

Precizirao je i koje bi funkcije bile. „Prvo subvencionirati ovaj dio plata ili ovaj dio isplata ljudi koji idu penzije, a nemaju pokriven staž u ovom prelaznom periodu. Drugo, unio bih programe prekvalifikacije koje bi mogle ove dvije vlade finansirati.“

Dodao je da bi lokalne vlasti mogle aktivnije djelovati na tržištu rada. „Zatim, Tuzlanska vlast bi mogla povezati ovu kompaniju sa drugim industrijama u TK. Zatim bi mogli aktivirati službe zapošljavanja da daju primat ovim radnicima. I mogli bi uključiti federalne programe za očuvanje radnih mjesta.“

Govoreći o prodajnoj cijeni i knjigovodstvenoj vrijednosti, Hodžić je istakao: „Šta ako ne možemo prodati to za ovih 200 i nešto miliona. To je knjigovodstvena vrijednost. Možemo to povećati budući da možemo povećati nešto što se zove investiciona atraktivnost lokacije.“

Na pitanje o eventualnoj odgovornosti i sumnjama u dosadašnje postupanje, odgovorio je: „Mogu reći odgovorno da ima. Jedno je žmirenje na ono što se dešavalo. Jedno je prelaženje svojih kompetencija, govorimo o vladama.“

Zaključio je da odgovornost postoji na više nivoa. „Nadam se da postoji pravna odgovornost. Postoji moralna i postoji politička. One bi se mogle poredati. Ali, mislim da je tu primana ova pravna. Naročito do ovoga stečaja od 2019. godine.“

Bajrić: Ubrzati prodaju i pomoći radnicima

Stečajni upravnik Koksare Almir Bajrić pojasnio je svoja nastojanja od samog početka stečajnog postupka, a to su sačuvati proizvodnju i što veći broj radnih mjesta. Otvaranjem postupka, navodi, reorganizirao je preduzeće, smanjio plate te privilegije uprave i administracije sveo na minimum.

„U periodu ovog stečajnog postupka, a pokrenuti su i prije toga, određeni krivični i drugi postupci. Mi kao organi stečaja aktivno sa organima koji istražuju, učestujemo u prikupljanju i dostavi dokumentacije“, rekao je Bajrić.

Trenutni cilj je pomoći radnicima i privući investitore, poručio je.

Govoreći o krivičnim postupcima i ko je predmet istrage, Bajrić je kazao da se radi o članovima uprave.

„Imam informacije da se radi o bivšim, određenim članovima uprave i ono što kao stečajni upravitelj imam obavezu praktično svu dokumentaciju staviti na uvid - mogu potvrditi da se i ovih dana izuzima određena dokumentacija i to je sve što ja u ovom momentu mogu reći.“

Prijavljena potraživanja u ovom stečajnom postupku su 660 miliona. 

„Ako uzmemo u obzir da je imovina ovog društva procijenjena na 200 do 225 miliona, zavisi na koji način prodaje gledate, onda dolazimo do situacije gdje vidimo da Koksara u nastavku ne može pokriti svoje obaveze, niti se dalje mogu u ovom momentu i vlasnici kapitala uključivati, shodno zakonu o stečaju“, pojasnio je stečajni upravnik.

Zadatak stečajnog upravnika je naći model prodaje. Rješenje koje je Bajrić ponudio Skupštini, kako navodi, jeste ubrzati prodaju.

„Ponudio sam Skupštini rješenje, dajte da ubrzamo ove prodaje, nemojte da objavljujemo godinu dana neku vrstu prodaje, a da radnici očajno čekaju na svoja potraživanja. Jer ti radnici su zajedno sa mnom dole napravili ogromne korake reorganizacije i pokazali tržištu da je Koksara poduzela sve sa svoje strane i prepustili mogućnost da tržište, odnosno partneri prepoznaju to i vide da li zaista ima ekonomske logike i računice da se nastavi dalje poslovanje.“

Stečajni upravnik je kazao kako ubrzo očekuje prodaju, u naredna tri mjeseca, a za koju je dobio saglasnost te obezbjeđena sredstva za isplatu plate radnicima.

federalna.ba