Plenković: Inicijativa triju mora danas je neophodna, a ne samo relevantna

Inicijativa triju mora (3SI) u savremenom geopolitičkom okruženju nije samo relevantna nego i nužna, poručio je hrvatski premijer Andrej Plenković na otvaranju samita u Dubrovniku.

„Svijet iz 2026. nije svijet iz 2016. Geopolitički krajolik promijenio se iz temelja“, rekao je Plenković u uvodnom obraćanju.

Samit Inicijative, deset godina nakon prvog okupljanja, ponovo se održava u Dubrovniku, gdje je 2016. i pokrenut ovaj format regionalne saradnje.

Plenković je istakao da je energetska sigurnost u međuvremenu prerasla iz tehničkog pitanja u strateški imperativ.

U takvim okolnostima, naglasio je, Inicijativa triju mora ima ključnu ulogu u povezivanju država između Baltika, Crnog mora i Jadrana.

Fokus na investicije i infrastrukturu

Iz hrvatske vlade ranije je najavljeno da će se u novoj fazi razvoja Inicijative veći naglasak staviti na investicije, posebno iz privatnog sektora.

Uoči političkog dijela samita, Evropska investicijska banka, Hrvatska banka za obnovu i razvoj i razvojne banke država članica potpisale su sporazum o uspostavi tzv. „fonda fondova“ za ulaganja u infrastrukturu.

Hrvatska je predložila da finansiranje postane četvrti stub Inicijative, uz promet, energetiku i digitalnu infrastrukturu, te da se ovaj format dodatno poveže s globalnim trgovinskim tokovima.

„Područje između Baltika, Crnog mora i Jadrana nije periferni dio Evrope, nego prirodna ulazna tačka prema Aziji“, poručio je Plenković.

Poljski prijedlozi i šira saradnja

Inicijativu su 2015. pokrenuli tadašnji predsjednici Hrvatske i Poljske, Kolinda Grabar-Kitarović i Andrzej Duda, koji su prisustvovali i ovogodišnjem samitu.

Novi predsjednik Poljske Karol Nawrocki prvi put je učestvovao na skupu, pozvavši na „odvažnije“ finansijske instrumente, uključujući i osnivanje razvojne banke 3SI-ja, uz podršku formiranju „fonda fondova“.

Iako Inicijativa još nema formalnu institucionalnu strukturu, Nawrocki je rekao da su učinjeni koraci ka njenom ubrzanju i većoj efikasnosti.

Pozvao je i na izbjegavanje ideoloških pristupa koji bi mogli narušiti konkurentnost regije, posebno u kontekstu klimatskih politika.

Naglasio je i važnost transatlantskog partnerstva, poručivši da Evropi „ne treba manje Amerike“, već snažna saradnja kako bi se odgovorilo na zajedničke geopolitičke izazove.

federalna.ba/Fena