Plavi telefon za mlade - razgovor o mentalnom zdravlju je hrabrost, ne slabost

O mentalnom zdravlju mladih potrebno je svakodnevno govoriti, te kroz različite programe i akcije podizati svijest o važnosti razgovora o problemima. Plavi telefon je jedan od načina da mladi progovore o onome što ih tišti. Tokom prošle godine oko 5 500 hiljada mladih obratilo se ovoj savjetodavnoj liniji „Plavi telefon“. Potražiti pomoć više nije tabu, a odlazak psihologu ili korištenje neke savjetodavne linije nije slabost, nego hrabrost.

Banjalučko Udruženje „Nova generacija“ pokrenulo je plavi telefon 2013. godine, kako bi pružili djeci i mladima psihološku pomoć. Usluga je anonimna i besplatna, a mladi ljudi mogu da podijele probleme koji ih muče sa savjetnikom. Pravilo povjerljivosti se krši jedino ako je osoba koja se obrati za pomoć životno ugrožena.

„Savjetnici plavog telefona su prvenstveno tu da saslušaju osobu, da joj pruže podršku, razumijevanje i da kroz sam razgovor pokušaju da dođu do rješenja koje bi za tu osobu bilo najprikladnije“, pojasnila je savjetnica na Plavom telefonu Maja Kovačević.

Široka je lepeza problema zbog kojih djeca i mladi odluče pozvati Plavi telefon, a novo vrijeme je sa sobom donijelo i nove probleme, jer se nasilje proširilo i u virtuelni prostor.

„Najveći dio poziva, odnosno najveći procenat se odnosi na mentalno zdravlje, na različite teme iz mentalnog zdravlja. Najčešće se djeca javljaju zbog problema sa anksioznošću, depresivnošću, a nerijetko su tu poremećaji ishrane, suicidalne misli i samopovrjeđivanje. Nakon toga jedne od najčešćih tema su zlostavljanje i nasilje“, kazala je Ana Risović jedna od svajetnica na Plavom telefonu.

S druge strane žice najčešće se nalaze djeca i mladi uzrasta od 13 do 19 godina. Naša sagovornica tvrdi da je broj poziva iz godine u godinu gotovo isti.

„U toku 2025. godine savjetnici Plavog telefona su imali preko 5 500 hiljada razgovora i nadležnim institucijama je proslijeđeno oko 60 prijava sumnji na nasilje“, dodala je savjetnica Kovačević.

Nekada je razgovor o mentalnom zdravlju nosio društveni tabu, dok je danas situacija znatno drugačija.

„Mislim da je to od nakon korone, nakon pandemije, došlo do smanjenja 'tabuiziranja' teme mentalnog zdravlja i razgovora sa stručnim licima. Ali svakako vjerujem da i dan danas postoji problem sa tim, da nam nije prijatno reći da imamo probleme u mentalnom zdravlju, da nam je potreban razgovor sa određenim sturčnim osobama. I dalje nismo došli do nivoa gdje je to prirodno. Kada nas boli zub odemo kod zubara, ista je situacija i sa mentalnim zdravljem“, rekla je Risović.

Ako osoba trpi nasilje ili ima problema sa mentalnim zdravljem, korak koji vodi do pomoći ne pokazuje slabost te osobe, nego hrabrost, jer je suočavanje s problemom hrabra odluka.

federalna.ba