Peta strana kompanija odustala od kontroverznog projekta žičare u okupiranom Istočnom Jerusalemu

Peta strana kompanija odustala je od plana za izgradnju žičare koja bi povezivala zapadni i istočni Jerusalem, a koji prijeti oduzimanjem zemljišta i imovinskih prava desetinama palestinskih porodica duž planirane trase. Lokalne vlasti, međutim, insistiraju da se projekt nastavlja prema planu.

Projekt je djelovao zaustavljeno četiri godine, sve do kraja septembra, nekoliko sedmica prije izbora u Izraelu zakazanih za 27. oktobar, kada je Uprava za razvoj Jerusalema (JDA) objavila namjeru da ugovor dodijeli kompaniji ROPES, konsultantskoj firmi za inženjering žičara iz Južnog Tirola u Italiji, bez javnog tendera.

Međutim, izvršni direktor kompanije ROPES Stephan Obexer rekao je za Guardian da je njegova kompanija odbila konsultantski angažman zbog ranije preuzetih obaveza u Indiji.

Trasa žičare, duga 1,4 kilometra, koju je izraelska vlada odobrila 2019. godine, a Visoki sud potvrdio 2022. godine, povezivala bi zapadni Jerusalem s planiranim turističkim kompleksom površine 16.000 kvadratnih metara. Kompleks promovira Elad, organizacija doseljenika koja nastoji učvrstiti izraelsku kontrolu nad palestinskim područjima okupiranog Istočnog Jerusalema.

Projekt izaziva zabrinutost zbog izraelske okupacije

Izraelska okupacija palestinskih teritorija počela je 1967. godine, a Stari grad i ostatak istočnog dijela Jerusalema u potpunosti su anektirani 1980. godine, iako se prema međunarodnom pravu i dalje smatraju okupiranim teritorijama.

Prema izraelskoj nevladinoj organizaciji Emek Shaveh, Uprava za razvoj Jerusalema nedavno je ubrzala planove za dugo odgađanu izgradnju žičare kroz okupirani Istočni Jerusalem, gdje je Međunarodni sud pravde izraelsko kontinuirano prisustvo proglasio nezakonitim.

Bivši gradonačelnik Jerusalema Nir Barkat ranije je projekt opisao kao način da posjetioci „shvate ko je istinski gospodar grada“.

„Ovaj projekt ugrožava palestinske zajednice i vječni pejzaž historijskog jezgra Jerusalema“, navela je organizacija Emek Shaveh u nedavnom saopćenju.

„Jasno je da je glavni motiv projekta učvršćivanje prisustva doseljenika u tim područjima, kao dio nastojanja da se Palestinci raseljavaju iz historijskog bazena Jerusalema i preoblikuje kulturni pejzaž grada“, upozorila je organizacija.

Projekt dolazi u vrijeme eskalacije nasilja izraelskih doseljenika i intenziviranja nastojanja da se preuzme palestinsko zemljište širom okupiranih teritorija.

Pet kompanija odustalo ili se povuklo iz projekta

Najmanje četiri strane kompanije, tri iz Francuske i jedna iz Švicarske, pokazale su interes za projekt, ali je nekoliko njih odustalo zbog njegove političke osjetljivosti, prema pisanju izraelskog lista Haaretz.

Francuska vlada je još 2015. godine pozvala jednu kompaniju da ne učestvuje u projektu. Druga francuska kompanija, CNA, povukla se prije manje od godinu dana, a nedavno je to učinila i švicarska kompanija Histec Engineering.

Kompanija ROPES nije odgovorila na zahtjev za pisanu izjavu niti na pitanja o tome jesu li pravne nedoumice zbog lokacije projekta na okupiranom Istočnom Jerusalemu utjecale na njenu odluku.

Uprava za razvoj Jerusalema nije odgovorila na zahtjev Guardiana za komentar.

Glasnogovornik JDA-a rekao je za Haaretz da se projekt nastavlja prema planu i utvrđenim rokovima, nakon što je Visoki sud pravde prije otprilike godinu i po odbacio žalbe protiv njegove realizacije.

„Koraci za unapređenje projekta podliježu zakonu o obaveznim tenderima, a očekuje se da će tender biti spreman za objavu u narednim mjesecima, nakon što se završi njegova priprema“, naveo je glasnogovornik.

Palestinci upozoravaju na ugrožavanje domova i kulturne baštine

Projekt je izazvao proteste izraelskih organizacija za zaštitu kulturne baštine i okoliša, kao i Palestinaca u Silwanu, naselju u Istočnom Jerusalemu, u podnožju Starog grada.

Oni upozoravaju da bi žičara ugrozila palestinsku baštinu na teritoriji koju Palestinci žele uključiti u svoju buduću državu te da bi kabine prolazile svega nekoliko metara iznad njihovih domova.

„Žičara je u potpunoj suprotnosti s historijskim načelom da se oko Starog grada ne smiju graditi velike građevine niti infrastrukturni objekti“, rekao je Alon Arad, arheolog i izvršni direktor organizacije Emek Shaveh.

„Posebno zabrinjava to što izraelska Uprava za prirodu i parkove, institucija odgovorna za očuvanje tog načela, sarađuje na projektu“, dodao je.

Arad je ukazao i na političku pozadinu projekta, ističući da trasa počinje u zapadnom Jerusalemu, a završava u kompleksu kojim upravlja desničarska organizacija doseljenika Elad Foundation.

Ta organizacija mogla bi imati koristi od projekta čija se vrijednost procjenjuje na oko pola milijarde izraelskih šekela.

„Elad je poznat po tome što koristi državne resurse za unapređenje svoje političke agende u Istočnom Jerusalemu, preuzima palestinsku imovinu, iseljava porodice i na njihovo mjesto naseljava jevrejske stanovnike“, rekao je Arad.

Elad Foundation, koja, prema dostupnim informacijama, nije formalno uključena u projekt, nije odgovorila na zahtjev Guardiana za komentar.

Desetinama palestinskih porodica prijeti gubitak imovine

Prema organizacijama za ljudska prava, projekt žičare direktno ugrožava oko 54 palestinske kuće duž trase u naselju Wadi Hilweh, u Silwanu, zbog mogućeg oduzimanja zemljišta ili prava na zračni prostor iznad parcela. Mnoge druge kuće u okolini također bi mogle biti indirektno pogođene.

Izraelske vlasti izdale su 17 obavještenja o eksproprijaciji koja obuhvataju oko 8,7 dunuma, odnosno 2,15 jutara zemljišta duž planirane trase, gdje bi bili postavljeni stubovi koji nose žičaru.

„U tim zgradama živi približno 450 stanovnika, a one se nalaze neposredno ispod planirane trase“, rekla je Sari Kronish, arhitektica i direktorica odjela za Istočni Jerusalem u izraelskoj organizaciji za prava u oblasti urbanističkog planiranja Bimkom.

„Kabine žičare prolazile bi na udaljenosti od svega četiri metra iznad krovova i u blizini prozora stambenih objekata, čime bi se narušila privatnost stanovnika i ograničio budući razvoj. Postupci eksproprijacije zemljišta i kuća radi izgradnje nosećih stubova već su pokrenuti, zbog čega stanovnici žive u stalnoj neizvjesnosti“, upozorila je.

Iz izraelske Uprave za prirodu i parkove, odgovarajući na upit Guardiana, saopćili su da se njihovo učešće ograničilo na davanje mišljenja o predloženim alternativama.

Širenje naselja i oduzimanje palestinske imovine

Širom okupiranog Istočnog Jerusalema izraelski doseljenici sve češće preuzimaju palestinsku imovinu, dok su vlasti intenzivirale rušenje kuća bez građevinskih dozvola, što dovodi do raseljavanja porodica.

I Maslinska gora, na kojoj se nalaze neka od najsvetijih mjesta kršćanstva, postala je meta širenja izraelskih naselja. To izaziva zabrinutost crkava koje posjeduju zemljište na tom području.

Kampanja se intenzivirala nakon početka rata u Gazi u oktobru 2023. godine, uz ubrzano oduzimanje zemljišta i širenje naselja širom okupirane Zapadne obale, gdje su izraelske snage ili doseljenici ubili više od 1.100 Palestinaca.

Nasilje doseljenika pojačano je tokom godišnje sezone berbe maslina. Doseljenici su 16. oktobra napali palestinska sela, palili automobile i stabla te povrijedili fotografa Washington Posta.

Dan kasnije napali su evropske diplomate, francuskog gradonačelnika i palestinske berače maslina, pri čemu su povrijeđene tri osobe, a oštećeno je i jedno diplomatsko vozilo, prenosi The Guardian.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.