Pet godina talibanske vlasti: Između strogih pravila, siromaštva i potisnutih prava žena

Guverner Abdullah Sarhadi daje novac za liječenje dječaka sa slomljenom rukom i pomaže u finansiranju lokalne džamije. Potom se u njegovom uredu na sjeveru Afganistana odvija nesvakidašnji razgovor.

Mlada žena govori bradatim bivšim talibanskim komandantu da želi razvod od supruga kojeg optužuje za višemjesečno nasilje i premlaćivanje.

Ne prihvata njegovo odbijanje.

U zemlji u kojoj je djevojčicama zabranjeno srednjoškolsko obrazovanje, 18-godišnjakinja smireno i odlučno iznosi svoje argumente. Lice joj je potpuno prekriveno velom, a oči skriva iza sunčanih naočala.

„Da je postojala ikakva mogućnost da živimo zajedno, ne bih bila ovdje... Donijela sam odluku“, kaže ona.

Nakon što ju je pokušao uvjeriti da odustane od razvoda, guverner kasnije komentira da su žene „bez razuma“ i „manjkave u intelektu“, na što se smiju muškarci, tjelohranitelji i starješine okupljeni oko njega.

Pet godina talibanske vlasti

Ovaj trenutak pruža rijedak uvid u svakodnevnu stvarnost pod vlašću talibana, pet godina nakon što su 2021. godine svrgnuli vladu koju su podržavale Sjedinjene Američke Države.

U tom periodu žene su isključene iz većine radnih mjesta, zabranjeno im je studiranje na univerzitetima, a ne smiju ni putovati same niti posjećivati parkove i centre za rekreaciju.

Tokom susreta koji su se odvijali u periodu od dvije godine, BBC je dobio neuobičajen pristup utjecajnim ljudima unutar ekstremističkog islamističkog pokreta. Novinari su provodili vrijeme s muškarcima koji su nekada planirali samoubilačke napade ili godinama živjeli u podzemnim skrovištima, a danas su državni zvaničnici i pripadnici sigurnosnih snaga.

Muškarci s kojima je BBC razgovarao nastojali su se predstaviti kao razumni, ali nisu bili spremni otvoreno govoriti o nasilju iz svoje prošlosti. Istovremeno, zabilježeni su trenuci nelagode između novih vladara i stanovništva kojim upravljaju.

Žena tražila razvod nakon nasilja

Guverner Sarhadi smatra da bi Tuba, što nije njeno pravo ime, trebala ostati u braku.

„Zapitajte se: 'Ko bi me oženio nakon razvoda?' Morat ćete mnogo toga trpjeti ili ćete izgubiti svoje dostojanstvo i čast“, kaže Sarhadi.

„Gospodine guverneru, moje dostojanstvo i čast već su uništeni“, odgovara ona.

Njen suprug sluša i čeka da dođe na red.

Prema šerijatu, žena koja traži razvod uz saglasnost supruga može biti obavezna vratiti dio ili cijeli iznos novca koji joj je muž dao prilikom sklapanja braka. Često se dogovara i finansijska naknada.

U ovom slučaju suprug traži četiri puta veći iznos, što njena porodica odbija platiti.

Guverner kaže da bi ženi trebalo osigurati vlastitu sobu. Dodaje da će suprug biti upozoren da je ne smije tući, „jer bi u suprotnom završio u zatvoru“.

Nezadovoljan takvim ishodom, Tubin otac kasnije je rekao da će porodica razvod pokušati dobiti sudskim putem, iako je prema talibanskom pravosudnom sistemu ženi veoma teško razvesti se bez saglasnosti supruga.

Guverner bio zatvoren u Guantanamu

Sarhadi je bio vojni komandant tokom prvog perioda talibanske vlasti 1990-ih. Bio je među hiljadama pobunjenika koji su se predali krajem 2001. godine, nakon što je koalicija predvođena SAD-om svrgnula talibane s vlasti.

Nekoliko godina bio je zatočen u američkom pritvoru u Guantanamo Bayu, prije nego što je oslobođen.

Nakon što su talibani ponovo preuzeli vlast, postao je guverner, prvo provincije Bamiyan, a zatim grada Sheberghana u provinciji Jawzjan. Nedavno je postao zamjenik komandanta jednog vojnog korpusa u sjevernoj provinciji Kunduz.

Dodirujući stariji mobilni telefon s malim ekranom, kaže da je nedavna zabrana pametnih telefona za zvaničnike usporila rad.

„Ranije ste mogli poslati brzu poruku... poslati dokumente i brzo dobiti odgovor“, kaže on. Ako bi rekao nešto više o zabrani, dodaje, „to bi izazvalo probleme“.

„Uništio sam kipove Bude vlastitim rukama“

U drugim aspektima njegov pogled na svijet čini se gotovo nepromijenjenim u odnosu na talibanske stavove od prije 25 godina.

Tada je bio vojni komandant u Bamiyanu, gdje su talibani uništili drevne ogromne statue Bude, izazvavši međunarodni šok i osudu.

U početku pokušava izbjeći pitanja o arheološkom lokalitetu, ali na kraju kaže: „Uništio sam ih vlastitim rukama."

„Šta god smo radili i što radimo, činimo u skladu sa smjernicama i Božijim zakonom... Mi razbijamo idole, umjesto da ih prodajemo. Zašto bih se kajao? To je bila Božija volja.“

Bivši organizator samoubilačkih napada danas je zvaničnik

U Kabulu BBC upoznaje još jednog visokopozicioniranog talibanskog predstavnika koji je nasilnu prošlost zamijenio ulogom u vladajućoj administraciji.

Habibullah Badr vozi novinare ulicama grada u oklopnom vozilu.

Kaže da je ranije bio „zadužen za operacije bombaša samoubica“ u Kabulu.

„Dobro poznajem sve puteve i ulice... imali smo sve informacije koje su nam bile potrebne o Kabulu i njegovim uličicama“, kaže on. „Postojala su područja za koja je bilo potrebno dugo planiranje.“

U talibanskim samoubilačkim napadima poginule su hiljade ljudi u Afganistanu, uključujući veliki broj civila.

Badr je, međutim, oprezan kada govori o svojoj prošlosti, strahujući da bi to moglo „uznemiriti ljude“ i „ponovo otvoriti rane“.

Na pitanje o civilnim žrtvama kaže da su talibani napadali konvoje američkih snaga i da su civili bili pozivani da se udalje od stranih baza.

Kada ga novinari pitaju o konkretnim napadima izvedenim u civilnim područjima, on izbjegava odgovor.

Trenutno je odsutan iz službenih funkcija zbog liječenja, ali je ranije bio zamjenik direktora zatvorske službe za cijelu zemlju. Vodio je čak i zatvor u kojem je tokom prethodne vlasti bio osuđen na smrt.

Kritika zabrane obrazovanja izazvala neugodnu tišinu

Badr poziva BBC da prisustvuje plemenskom okupljanju na kojem će mu čelnik jedne humanitarne fondacije uručiti medalju.

Međutim, događaj poprima neočekivan tok.

„Gospodin Badr je ponos Afganistana i veliki borac“, kaže Sultan Mohammad Talaee. „Ali imam i jednu primjedbu. Kada bi škole i obrazovanje bili dostupni svima, to bi bilo veliko djelo za Afganistan. Nadam se da vas ovo neće uvrijediti.“

Nakon toga nastaje neugodna tišina, dok prisutni ne znaju kako reagovati. Talaeeu ubrzo oduzimaju mikrofon.

Kasnije je rekao: „Tražio sam da se škole za djevojčice ponovo otvore... stjecanje znanja je obaveza i muškaraca i žena u islamu.“

Dodao je da je želio reći još neke stvari, ali da mu nije bilo dozvoljeno da nastavi govoriti.

Žene i novinari suočeni s pritiscima

Oni koji javno kritiziraju talibansku vlast često se suočavaju s mnogo ozbiljnijim posljedicama.

Žene su govorile o dubokom očaju zbog snova koje su im ograničenja u obrazovanju onemogućila, kao i o prijateljicama koje su zatvarane zbog učešća na protestima.

Većina novinara rekla je da ih je talibanska obavještajna služba Estikhbaraat pozivala na razgovore ili ispitivala.

Dio tih pitanja je upućen glasnogovorniku talibanske vlade, poznatom kao Zabihullah Mujahid, koji je javno lice talibanske vlasti od 2021. godine.

I dalje koristi pseudonim pod kojim je godinama djelovao tokom pobune, ali je novinarima rekao da mu je pravo ime Tahir Shah Seddiqi, što je prvi put javno otkrio.

U press centru koji su Amerikanci izgradili za prethodnu vladu, postavljeno je pitanje o njegovoj prvoj konferenciji za novinare, održanoj dva dana nakon što su talibani preuzeli kontrolu nad zemljom.

Tada je poručio svijetu da će talibanska vlada ženama omogućiti da rade i studiraju „u okviru naših pravila“ i da će biti „veoma aktivne“ u društvu.

Zašto nisu održali obećanje?

„Posvećeni smo pravima žena, slobodi govora i drugim stvarima u okviru šerijata“, odgovara on. „Sve moramo posmatrati kroz prizmu šerijata.“

Dodaje da bi omogućavanje ženama da rade u uredima poput njegovog „dovelo do nemorala“ i da bi „njihovo dostojanstvo bilo ugroženo“.

Kada je riječ o obrazovanju žena, kaže da je to pitanje „u razmatranju“ i da je potrebno pronaći „rješenje zasnovano na šerijatu“.

Na pitanja o pritiscima na medije odgovara da Afganistan ima vlastita ograničenja.

„Ne možemo dozvoliti medijima da emituju bilo kakvu propagandu koju žele... ne mogu emitovati sadržaj protiv islamskih zakona i običaja“, kaže Mujahid.

Kandahar pod sve strožim pravilima

Talibanska vlada nalazi se u Kabulu, ali Mujahid mnogo vremena provodi u južnom gradu Kandaharu, uporištu talibana, koji neki danas smatraju njihovim de facto glavnim gradom.

BBC je zatražio sastanak s vrhovnim vođom talibana Hibatullahom Akhundzadom, koji boravi u Kandaharu. On se rijetko pojavljuje u javnosti i nikada nije dao intervju medijima. Novinarima je rečeno da sastanak trenutno nije moguć.

Muškarci sada moraju imati bradu. Radio-stanicama nije dozvoljeno emitirati muziku niti glasove žena, a novinarima nije bilo dozvoljeno snimanje u gradu.

Siromaštvo ostaje jedan od najvećih problema

Dva sata vožnje odatle, prašnjavim putevima, neki od najodanijih bivših boraca talibana pokazali su staru mrežu tajnih pećina koje su koristili tokom pobune.

Abid Lalai, bivši borac koji danas radi na kontrolnom punktu u okviru sigurnosnih snaga Ministarstva unutrašnjih poslova, pokazuje mjesta iz kojih je nekada pucao, kao i prostorije u kojima je držao Kur'an i vješao puške AK-47.

Njegov nadređeni Abdul Samad pokazuje neobilježeno groblje i kaže da je njegov otac sahranjen upravo tu nakon što je poginuo boreći se za talibane.

Ovo područje jedno je od najsiromašnijih u zemlji u kojoj, prema podacima Ujedinjenih naroda, tri od četiri stanovnika ne mogu zadovoljiti osnovne životne potrebe.

Samad kaže da lokalnom stanovništvu očajnički trebaju voda, putevi i zdravstvene ambulante.

„Zvaničnici Emirata (talibanske vlasti) nisu nas zaboravili“, kaže Samad. Dodaje da lideri možda imaju druge prioritete, ali poručuje: „Nadamo se da će se nekada pobrinuti za nas.“

Pet godina nakon početka drugog perioda talibanske vlasti, siromaštvo, nezaposlenost i ekonomska nestabilnost i dalje su među najvećim problemima Afganistana.

Talibanski zvaničnici tvrde da rade na njihovom rješavanju, ali drugi sagovornici smatraju da su upravo talibani glavni problem zemlje.

„Talibani se plaše obrazovanih žena“

„Nemam riječi za to kako je grupa koja nema razumijevanja za život odjednom došla na vlast“, kaže Hoda, što nije njeno pravo ime, žena koja je protestovala na ulicama kada su se talibani prvi put vratili na vlast.

„Žene ne mogu prihvatiti ovu situaciju“, rekla je. „Mogu pooštravati ograničenja, ali ovako neće ostati zauvijek.“

„Mislim da se talibani plaše obrazovanih žena“, dodaje ona. „Zato ograničavaju žene. Žele neobrazovane žene kako one ne bi mogle odgajati mudre muškarce. Jer upravo bi to moglo okončati talibansku vlast.“

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.