Pet godina nakon zabrane negiranja genocida: Srebrenica i dalje čeka pravdu

Komemoracija je završena, ali negiranje genocida nije. Ni pet godina nakon što je tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH, kojima je negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca postalo krivično djelo, negiranje nije prestalo.

Do sada postoje samo dvije pravosnažne presude za veličanje ratnih zločinaca.

"Pojedini politički lideri otvoreno veličaju pravosnažno osuđene ratne zločince, uz iznošenje raznih teorija zavjere, negiraju da se genocid u Srebrenici uopće i dogodio, a pojedini građani slijede njihove signale i narativ. Savjest mi nalaže da nemam pravo okončati svoj mandat dok se veličaju pravosnažno osuđeni ratni zločinci. Takvo stanje nemam pravo ostaviti ni napaćenim građanima ove lijepe zemlje, kao ni svom nasljedniku", rekao je Valentin Inzko, bivši visoki predstavnik u BiH, 23. jula 2021. godine.

Zakon trebao donijeti smiraj žrtvama, ali negiranje se nastavilo

Bilo je to obećanje iz jula 2021. godine, trenutak kada su nametnute izmjene zakona trebale donijeti smiraj žrtvama i staviti tačku na slavljenje zločinaca.

Pet godina kasnije, naizgled historijski okončana bitka dobila je novi epilog. Bešćutno negiranje genocida postalo je mantra onih koji istovremeno odaju počast pravosnažno osuđenim zločincima.

Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović smatra da negiranje genocida nije počelo nakon donošenja zakonskih izmjena, već traje decenijama.

"Negiranje genocida je počelo samim pripremama, odnosno idejom o počinjenju zločina i ono traje u kontinuitetu negdje od 90-ih pa do danas. Ono je sastavni dio zločina kao takvog i mi se suočavamo s jednim ozbiljnim problemom koji opterećuje naše društvo i, nažalost, nije još došlo do katarze", rekao je Tahirović.

Brojne prijave čekaju epilog u Tužilaštvu BiH

Iako je zakon trebao donijeti zadovoljštinu žrtvama, stvoren je samo privid. Adresa na kojoj bi pravda trebala počivati mjesto je na kojem 150 prijava za negiranje genocida čeka podizanje optužnica.

Direktor BIRN-a BiH Denis Džidić tvrdi da postoji sistemski problem u procesuiranju ovih slučajeva.

"Mi imamo apsolutno jedno sistemsko odbijanje da se ovi predmeti rade po onome što bi bila praksa zemalja Evropske unije. Ono što vidimo jeste da Tužilaštvo BiH iznalazi načine da pravi probleme u ovim slučajevima. Recimo, izmišljajući to da je jako sporno ukoliko neko ima mali broj pratilaca na društvenim mrežama, pa je to limitiran doseg", rekao je Džidić.

Strani zvaničnici upozoravaju na važnost očuvanja istine

Dok domaće pravosuđe, kako navode kritičari, ne procesuira odgovorne u dovoljnoj mjeri, strani zvaničnici ukazuju na važnost očuvanja istine i dostojanstva Srebrenice.

To se, prije svega, odnosi na zakonski okvir, ali i na podsjećanje na temeljne civilizacijske vrijednosti.

Bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko poručio je da je zakon jasan kada je riječ o negiranju genocida i veličanju ratnih zločinaca.

"Moj zakon je potpuno jasan. Poricanje genocida, veličanje ratnih zločinaca – sve je to kažnjivi čin i to znaju u Tužilaštvu. Ali vi znate da, nažalost, nema političke volje, tužilaca", rekao je Inzko.

Negiranje kao politička strategija

Tamo gdje zakon ostaje samo slovo na papiru, politika djeluje.

Negiranje genocida, njegovo poricanje, veličanje i odlikovanje zločinaca dio je političke strategije za opstanak na vlasti, smatra akademik i historičar Husnija Kamberović.

"Održavanje tih tenzija i to glorificiranje i negiranje genocida zapravo pomaže njima da ostanu dalje na vlasti. Činjenica da se desio genocid ne znači automatski optuživanje jednog naroda da je bio genocidan. To je isto narativ koji se nameće i koji služi kao neka vrsta opravdavanja tog negiranja genocida. Tačno se zna ko je počinio genocid", rekao je Kamberović.

Srebrenica ostaje test odnosa prema istini

Svijet zna. Bosna i Hercegovina pamti.

Negiranje uprkos činjenicama i pravosudnim presudama ostaje dio historije samog genocida, jednako kao što je šutnja pravosuđa dodatna bol svakoj žrtvi, svjedoku i majci Srebrenice.

Dvanaesti juli i rezultati pravosuđa podsjetnik su na pitanje svima – koliko Srebrenici odajemo pijetet i ostalim danima u godini?

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.