Palestinski poljoprivrednici u Gazi suočeni s jednom od najtežih sezona berbe maslina

Palestinski poljoprivrednici u Gazi suočeni s jednom od najtežih sezona berbe maslina
(Izvor: EPA/ATEF SAFADI)

Palestinski poljoprivrednici u Gazi ove godine suočavaju se s teškom sezonom berbe maslina, obilježenom padom proizvodnje, oštećenim poljoprivrednim zemljištem i nemogućnošću pristupa brojnim maslinicima koji se nalaze na područjima pod kontrolom izraelske vojske ili s druge strane takozvane „žute linije“.

Na dostupnim poljoprivrednim površinama poljoprivrednici nastavljaju brati masline i odvajati ih od lišća i grančica uprkos nedostatku gnojiva, vode za navodnjavanje i poljoprivrednih potrepština, kao i povećanim troškovima rada, prijevoza i prerade.

Zbog tih poteškoća mnoge porodice više ne mogu osigurati uobičajene godišnje zalihe maslinovog ulja i maslina.

Ministarstvo poljoprivrede Gaze procijenilo je 13. jula da šteta koju je izraelski rat, započet 8. oktobra 2023. godine, nanio poljoprivrednom sektoru premašuje tri milijarde dolara. Od toga se 1,49 milijardi dolara odnosi na direktnu štetu, a 1,59 milijardi na indirektne gubitke.

Prinosi maslina pali i do 80 posto

Kamel Baraka, poljoprivrednik iz Deir al-Balaha u centralnom dijelu Gaze, izjavio je da su prinosi maslina znatno smanjeni.

„Stablo koje je prije rata davalo oko 100 kilograma maslina sada daje najviše 20 do 30 kilograma“, rekao je Baraka.

To predstavlja smanjenje prinosa od oko 70 do 80 posto, dodao je.

„Sezona koja je nekada predstavljala važan izvor prihoda za poljoprivrednike, trgovce i radnike sada jedva zadovoljava potrebe nekih porodica zbog trenutnih uslova i nedostatka osnovnih poljoprivrednih potrepština“, kazao je Baraka.

Dodao je da uzgoj maslina zahtijeva stalnu njegu, gnojivo, navodnjavanje i druge resurse do kojih je sve teže doći.

Velika šteta i ograničen pristup maslinicima

Oštećenja poljoprivrednog zemljišta i ograničenja pristupa direktno su smanjili i ovogodišnju berbu.

„Velike površine maslinika u istočnim dijelovima centralne Gaze nalaze se u zonama do kojih poljoprivrednici ne mogu doći, posebno istočno od ulice Salah al-Din i u području oko takozvane 'žute linije'“, rekao je Baraka.

„Žuta linija“ predstavlja zamišljenu liniju unutar Pojasa Gaze do koje se izraelska vojska povukla u prvoj fazi plana američkog predsjednika Donalda Trumpa za okončanje rata. Prekid vatre stupio je na snagu 10. oktobra 2025. godine. Linija razdvaja područja na istoku Gaze koja su i dalje pod kontrolom izraelske vojske od područja zapadno od nje, gdje je Palestincima dozvoljeno kretanje.

Baraka je kazao da se poljoprivrednici u Deir al-Balahu, Bureiju i Maghaziju suočavaju s poteškoćama u pristupu zemljištu koje je ranije predstavljalo važan izvor proizvodnje maslina.

Dostupne poljoprivredne površine zapadno od ulice Salah al-Din nisu dovoljne da zadovolje potrebe stanovništva za maslinovim uljem i maslinama, dodao je.

Prije rata pripreme za berbu počinjale su otprilike mjesec ranije. Poljoprivrednici su angažirali radnike i pripremali opremu za branje i prijevoz, dok su porodice osiguravale zalihe maslina i ulja za narednu godinu.

Međutim, zbog pada proizvodnje i rasta troškova te pripreme sve su rjeđe. Neki poljoprivrednici sada beru samo onoliko maslina koliko im je potrebno za vlastitu potrošnju, uz manje količine namijenjene prodaji.

Troškovi prerade utrostručeni

Poljoprivrednici se suočavaju i s naglim rastom troškova prijevoza i prerade maslina, kao i s nedostatkom posuda za skladištenje maslinovog ulja.

„Troškovi prerade maslina porasli su na otprilike tri puta više nego prije rata“, rekao je Baraka, dodajući da je to dodatno opteretilo poljoprivrednike čiji su prihodi već smanjeni zbog slabijih prinosa.

Prije rata vlasnici uljara često su organizirali prijevoz maslina s farmi do pogona za preradu, dok poljoprivrednici sada teško pronalaze prijevoz čak i za male količine, naveo je.

Veći troškovi crpljenja vode i navodnjavanja stabala, zajedno s nedostatkom gnojiva, radne snage i posuda za skladištenje, dodatno otežavaju očuvanje uroda i skladištenje ulja. Posebno su pogođene porodice koje se oslanjaju na poljoprivredu kako bi osigurale hranu.

„Sezona maslina, koja je nekada poljoprivrednicima pružala priliku da poboljšaju životni standard i osiguraju zalihe hrane za cijelu godinu, postala je iscrpljujuće razdoblje u kojem mnogi uspijevaju osigurati tek dio onoga što im je potrebno“, rekao je Baraka.

Oštećeno oko 87 posto poljoprivrednog zemljišta

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede Gaze, poljoprivredni sektor pretrpio je velika oštećenja od početka izraelskog rata 8. oktobra 2023. godine.

Ministarstvo je saopćilo da je oštećeno 158.909 dunuma poljoprivrednog zemljišta, odnosno oko 39.267 hektara, od ukupno 182.247 dunuma ili približno 45.033 hektara. To znači da je pogođeno oko 87 posto ukupnih poljoprivrednih površina, što je drastično smanjilo proizvodnju usjeva i kapacitet za proizvodnju hrane.

Prema palestinskim podacima, u ratu je ubijeno više od 74.000 Palestinaca, dok je više od 175.000 povrijeđeno. Uništeno je i oko 90 posto infrastrukture Pojasa Gaze.

federalna.ba/AA

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.

Bliski istok Palestina Gaza masline