Orbánovi oligarsi na oprezu: Mađarska se sprema uvesti porez na bogatstvo

U slabo osvijetljenom televizijskom studiju, jedan od najbogatijih ljudi u Mađarskoj jedva suzdržava emocije. Početak je maja, nekoliko sedmica nakon općih izbora koji su okončali 16-godišnju vladavinu Viktora Orbána, a reklamni magnat Balásy Gyula ima važno saopćenje, opisuje The Guardian.

Gyula je izjavio da je upravo predao svoje kompanije državi, zajedno sa značajnim dijelom privatne ušteđevine. Sa sobom je donio i ovjereni dokument kojim se potvrđuje promjena vlasništva.

„U trenutnoj situaciji ne vjerujem da naša grupacija kompanija ima budućnost“, rekao je.

Kraj privilegija iz Orbánove ere

Gyula je bio jedan od najpoznatijih dobitnika tokom Orbánove vladavine. Njegove kompanije upravljale su mrežom reklamnih panoa poznatih kao „plavi bilbordi“, na kojima su u državnim propagandnim kampanjama kao neprijatelji javnosti predstavljani finansijer George Soros, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i drugi.

Danas su ti bilbordi prazni.

Novi mađarski premijer Péter Magyar i njegova stranka Tisza odlučni su da se obračunaju s oligarsima koji su profitirali tokom prethodne vlasti. Gyula više nema pristup unosnim državnim ugovorima, a uskoro bi mogao plaćati i znatno veće poreze.

Mađarska na putu ka porezu na bogatstvo

Ministar finansija András Kármán najavio je da će do 5. juna predstaviti detalje reforme poreskog sistema koja bi Mađarsku mogla učiniti prvom članicom Evropske unije koja uvodi novi porez na bogatstvo još od osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Magyar je još prošlog ljeta na društvenoj mreži X poručio da ta mjera „nije kazna, već znak socijalne pravde i solidarnosti u funkcionalnoj i humanoj državi“.

Prema dosadašnjim prijedlozima, osobe čija imovina prelazi milijardu forinti (oko 5,5 miliona KM) plaćale bi godišnji porez od jedan posto na dio bogatstva iznad tog iznosa.

Porez bi obuhvatao nekretnine, udjele u kompanijama, imovinu u inostranstvu, jahte, privatne avione, umjetnička djela i luksuzne automobile. Kako bi se spriječilo izbjegavanje obaveza, računala bi se i imovina supružnika i djece.

Povrat javnog novca građanima

Politički ekonomista Zoltán Pogátsa smatra da je porez na bogatstvo neophodan iz dva razloga.

„Mađarskoj je prijeko potreban porez na bogatstvo jer su postojeći porezi na imovinu preniski, a ova mjera može osigurati veću odgovornost. To je način vraćanja javnog novca u javne fondove“, rekao je.

Analizirajući listu 50 najbogatijih Mađara prema Forbesu, Pogátsa je zaključio da je njih 38 svoje bogatstvo steklo ili značajno uvećalo zahvaljujući državnim tenderima tokom Orbánove vlasti.

Oligarsi sistema NER

Mnogi od najbogatijih Mađara zauzimaju ključne pozicije u medijima, energetici, građevinarstvu, bankarstvu i nekretninskom sektoru. Riječ je o ljudima povezanim sa sistemom poznatim kao NER (Sistem nacionalne saradnje), u kojem je politička lojalnost često bila nagrađivana ekonomskim privilegijama.

Najpoznatiji među njima je Lőrinc Mészáros, koji prema Forbesu raspolaže bogatstvom od oko pet milijardi dolara. Nekadašnji plinoinstalater iz istog mjesta kao i Viktor Orbán danas kontroliše poslovno carstvo koje obuhvata energetiku, građevinarstvo, finansije, turizam i medije.

Na listi se nalazi i Orbánov zet István Tiborcz, čije se bogatstvo procjenjuje na oko 245 miliona dolara, a njegovi poslovni interesi uključuju nekretnine, hotele i bankarstvo.

Podijeljena mišljenja o novom porezu

Podršku porezu na bogatstvo već su izrazili pojedini poduzetnici. Transportni poduzetnik Gábor Bojár izjavio je da bogati ljudi poreze plaćaju i u drugim državama te da je nepravedno da prosječni građani proporcionalno izdvajaju više od najimućnijih.

„Sretan sam ako moram platiti mnogo poreza, jer to znači da dobro zarađujemo“, rekao je.

S druge strane, investicijski menadžer Viktor Zsiday smatra da problem nepravedno stečenog bogatstva treba rješavati kroz pravosuđe, a ne porezni sistem.

Iako podržava veću preraspodjelu bogatstva, upozorava da bi novi porez mogao staviti mađarske kompanije u nepovoljniji položaj u odnosu na strane konkurente.

Radnici nose najveći teret

Mađarska trenutno ima jedinstvenu stopu poreza na dohodak od 15 posto, što znači da isti procenat plaćaju i najniži i najviši prihodi. Ista stopa primjenjuje se na dividende i kapitalnu dobit.

Porez na dobit preduzeća iznosi svega devet posto, među najnižima u Evropi.

Istovremeno, radnici izdvajaju 18,5 posto za socijalna davanja, dok je PDV od 27 posto najviši u Evropskoj uniji.

Ekonomisti upozoravaju da takav sistem najviše pogađa građane s nižim primanjima, jer najveći dio svojih prihoda troše na osnovne životne potrebe poput hrane i goriva.

Velika koncentracija bogatstva

Prema podacima kompanije Blochamps Capital, jedan posto najbogatijih domaćinstava u Mađarskoj posjeduje oko 35 posto ukupne imovine u zemlji. Najbogatijih deset posto kontroliše više od dvije trećine ukupnog bogatstva.

Direktor kompanije István Karagich smatra da se takva situacija mora promijeniti, ali upozorava da je predloženi prag od milijardu forinti prenizak.

„Ako imate dvije nekretnine i malu firmu, mogli biste biti obuhvaćeni porezom. Dva miliona funti nije bogatstvo Jeffa Bezosa. Ovaj porez mogao bi pogoditi male i srednje poduzetnike“, upozorava.

On predlaže prag od pet milijardi forinti, odnosno oko deset miliona funti, što bi zahvatilo najviše 10.000 domaćinstava.

Više transparentnosti i manja nejednakost

Vlada planira i ukidanje poreskih olakšica za privatne fondove i trustove, dok bi dodatni prihodi trebali biti iskorišteni za smanjenje poreza radnicima i snižavanje stope PDV-a.

Ekonomista Miroslav Palanský sa Univerziteta Charles u Pragu smatra da porezi na bogatstvo nisu važni samo zbog dodatnih prihoda.

„Nejednakost nakon određene tačke šteti ekonomskom rastu. Kada je bogatstvo ravnomjernije raspoređeno, više ljudi ima priliku doprinositi ekonomiji“, ističe.

Prema njegovom mišljenju, nova pravila mogla bi povećati transparentnost i promijeniti sastav liste najbogatijih ljudi u Mađarskoj u godinama koje dolaze.

federalna.ba