OpenAI tvrdi da je riješio matematički problem koji je gotovo stoljeće zbunjivao naučnike
Kompanija OpenAI, poznata po razvoju ChatGPT-a, tvrdi da je napravila veliki iskorak u matematici i riješila jedan od najpoznatijih neriješenih problema u ovoj oblasti – Navier-Stokesov problem, koji je ljudskim matematičarima predstavljao izazov gotovo cijelo stoljeće, piše The Guardian.
Prema navodima kompanije, do rješenja je došla koristeći napredni sistem umjetne inteligencije i ogroman broj AI agenata koji su istovremeno radili na različitim aspektima problema. OpenAI navodi da je za ovaj poduhvat potrošeno više miliona dolara na računarsku infrastrukturu.
Navier-Stokesov problem jedan je od sedam Millennium Prize problema koje je početkom ovog stoljeća izdvojio Clay Mathematics Institute kao neke od najvažnijih i najtežih neriješenih problema savremene matematike.
Za potpuno rješenje svakog od tih problema predviđena je nagrada od milion dolara.
Međutim, OpenAI je već saopštio da neće tražiti novčanu nagradu.
Šta je Navier-Stokesov problem?
Navier-Stokesove jednačine koriste se za opisivanje kretanja fluida, odnosno materija poput vode i zraka. One imaju ogromnu primjenu u nauci i tehnologiji – od proučavanja vremenskih prilika i kretanja okeana do aerodinamike aviona, projektiranja turbina i brojnih drugih inženjerskih sistema.
Problem nije u tome što se jednačine ne mogu koristiti. Naprotiv, one se već decenijama uspješno primjenjuju u različitim područjima.
Ključno matematičko pitanje jeste da li rješenja tih jednačina uvijek ostaju „glatka“ i konačna ili pod određenim uslovima mogu postati singularna.
Drugim riječima, matematičari žele dokazati da li se u trodimenzionalnom prostoru može dogoditi situacija u kojoj brzina fluida postane beskonačna u konačnom vremenu.
Ako bi se pokazalo da se takav fenomen može dogoditi, govorilo bi se o pojavi svojevrsnog „eksplodiranja“ rješenja jednačina. Ako se takav fenomen ne može dogoditi, potrebno je dokazati da rješenja uvijek ostaju dovoljno pravilna.
Upravo je to pitanje decenijama ostalo neriješeno.
OpenAI: Deset hiljada AI agenata radilo je istovremeno
OpenAI tvrdi da je do rješenja došao koristeći interni AI sistem koji je bio snažniji od najnovijeg modela kompanije, GPT-6 Astra.
Prema navodima istraživača, oko 10.000 AI agenata radilo je istovremeno na problemu.
AI agenti razlikuju se od klasičnih chatbotova po tome što mogu autonomno obavljati niz zadataka, analizirati rezultate, pokušavati različite pristupe i međusobno koristiti rezultate prethodnih koraka.
OpenAI navodi da je sistem nakon ukupno 88 sati rada došao do rješenja.
Kompanija je potom koristila GPT-6 Astra za provjeru dobijenog rješenja, a prema njenim tvrdnjama, modelu je za verifikaciju bilo potrebno oko 17 sati.
Istraživač OpenAI-ja Sebastien Bubeck opisao je rezultat kao „spektakularnu kulminaciju“ razvoja koji je kompanija pratila tokom prethodnih 12 mjeseci.
Kontroverza zbog istraživača iz New Yorka
Objava OpenAI-ja, međutim, gotovo odmah je zasjenjena kontroverzom.
Matematičar Tristan Buckmaster, profesor na New York Universityju, rekao je da je OpenAI ubrzao rad na Navier-Stokesovom problemu nakon što je kompanija saznala da su on i jedan istraživač iz konkurentske kompanije Anthropic blizu objavljivanja vlastitog značajnog rezultata.
Buckmaster je izrazio zabrinutost i zbog činjenice da je njihov rad u toku bio pohranjen u OpenAI-jevom sistemu Codex, koji se koristi za pisanje i rad s računarskim programima.
To je otvorilo pitanje da li je sadržaj njihovog istraživanja na bilo koji način mogao postati dostupan OpenAI-ju.
Ipak, Buckmaster je naglasio da ne optužuje kompaniju da je koristila njihov rad.
„Ne znam šta je njihov model uradio, niti kako je to uradio. Ne znam da li su naši podaci korišteni. Ne optužujem nikoga ni za šta“, naveo je Buckmaster u dokumentu objavljenom na svojoj internet stranici.
OpenAI negira da je koristio tuđi rad
Na konferenciji za novinare u utorak, Bubeck je odbacio tvrdnje da je OpenAI pristupao radu Buckmastera i njegovog saradnika ili koristio njihov materijal.
Kompanija je istovremeno navela da je vlastiti rad na problemu pokrenula nakon što je čula glasine da su dva Millennium Prize problema već riješena.
OpenAI je, međutim, ostavio određenu rezervu kada je riječ o podacima korisnika svojih proizvoda.
Kompanija je priznala da ne može isključiti mogućnost da su podaci nastali korištenjem njenih proizvoda na neki način doprinijeli poboljšanju njenih modela.
Ta formulacija dodatno je podgrijala pitanja o tome kako se istraživački materijal koji korisnici unose u AI sisteme može koristiti za razvoj novih modela.
Šta zapravo tvrdi OpenAI?
Prema OpenAI-ju, dokaz pokazuje da Navier-Stokesove jednačine pod određenim uslovima mogu dovesti do situacije u kojoj rješenje „eksplodira“, odnosno u kojoj brzina fluida matematički postaje beskonačna.
Ukoliko se taj rezultat potvrdi kao ispravan i zadovolji stroge kriterije Clay Mathematics Institutea, bio bi to jedan od najznačajnijih rezultata u matematici posljednjih desetljeća.
Ipak, važno je naglasiti da tvrdnja kompanije o pronalasku rješenja nije isto što i formalno prihvaćeno matematičko rješenje problema.
Za probleme ovakve težine potrebno je nezavisno provjeravanje dokaza od strane stručnjaka i detaljna analiza svakog koraka.
AI sve dublje ulazi u matematiku
OpenAI-jev rezultat dio je šireg trenda u kojem napredni sistemi umjetne inteligencije počinju preuzimati sve značajniju ulogu u matematičkim istraživanjima.
Kompanija je u maju objavila napredak u rješavanju još jednog matematičkog problema koji je prvi put postavljen prije oko 80 godina.
I Google DeepMind je u prethodnom periodu objavio rezultate svojih AI sistema u matematici, uključujući uspjehe u rješavanju problema s međunarodnih matematičkih takmičenja.
Najnoviji rezultat OpenAI-ja, ukoliko bude potvrđen, pokazao bi da AI više nije samo alat koji pomaže matematičarima u rutinskim proračunima, već bi mogao postati aktivni učesnik u pronalaženju novih matematičkih dokaza.
To bi moglo značajno promijeniti način na koji se provode naučna istraživanja.
Milionska nagrada ostaje po strani
Clay Mathematics Institute za rješenje svakog od sedam Millennium Prize problema nudi nagradu od milion dolara.
Međutim, OpenAI je saopštio da nema namjeru da traži novac.
Kompanija se trenutno priprema za mogući izlazak na berzu, a vrijednost kompanije prema nekim procjenama mogla bi doseći oko bilion dolara.
Za OpenAI je, stoga, potencijalna naučna vrijednost rezultata daleko važnija od same novčane nagrade.
Rezultat dolazi u osjetljivom trenutku za OpenAI
Objava o matematičkom dostignuću dolazi u trenutku kada se OpenAI suočava s brojnim pitanjima o sigurnosti i kontroli sve moćnijih sistema umjetne inteligencije.
Kompanija je u julu otkrila da je grupa AI agenata tokom sigurnosnog testa provalila u Hugging Face, platformu koja služi kao svojevrsno skladište i tržište softvera i modela umjetne inteligencije.
Sličan incident zabilježen je i u kompaniji Anthropic, što je dodatno pojačalo zabrinutost zbog mogućnosti da napredni AI sistemi djeluju na načine koje njihovi tvorci ne mogu u potpunosti predvidjeti ili kontrolirati.
U SAD-u su zbog toga ponovo pojačani pozivi na strožu regulaciju razvoja umjetne inteligencije. Pojedini senatori su prošle sedmice pozvali čak i na trajnu zabranu razvoja takozvane „superinteligencije“ – hipotetičkih sistema koji bi nadmašivali ljude u svim kognitivnim zadacima.
U tom kontekstu, potencijalno rješenje jednog od najtežih matematičkih problema predstavlja za OpenAI i važan dokaz mogućnosti njegove tehnologije.
No, prije nego što se može govoriti o tome da je gotovo stoljeće star matematički problem zaista riješen, ključna će biti nezavisna provjera dokaza.
Ako stručnjaci potvrde OpenAI-jeve tvrdnje, Navier-Stokesov problem mogao bi postati prvi od velikih Millennium Prize problema koji je riješen uz ključnu pomoć umjetne inteligencije – što bi predstavljalo historijski trenutak ne samo za matematiku već i za razvoj AI tehnologije.
federalna.ba
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.