Biblioteka je osnovana Gazi Husrev-begovom vakufnamom iz 1537. godine, čime je, kako se navodi i u Statutu Univerziteta u Sarajevu, započeta tradicija visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini, koju danas nastavlja UNSA.
Na svečanosti je zamjenik reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH Enes Ljevaković istakao historijsku, duhovnu i civilizacijsku ulogu Biblioteke, naglasivši da ona predstavlja centralni dio kulturne i naučne memorije Bosne i Hercegovine.
Ukazao je i na činjenicu da je Biblioteka danas digitalizirana, stručno zaštićena i obogaćena novim sadržajima, te pozdravio njeno prepoznavanje kao nastavne i naučno-istraživačke baze Univerziteta u Sarajevu.
Gazi Husrev-begova biblioteka, kako je rečeno, uskoro će i formalno okončati proces sticanja tog statusa potpisivanjem ugovora s UNSA-om, nakon odluke Senata donesene u septembru prošle godine.
Direktor Biblioteke Dženan Handžić istakao je da taj čin ima snažan simbolički i praktični značaj, potvrđujući da kulturno blago Biblioteke nadilazi okvire Islamske zajednice i ima državni, međunarodni i akademski značaj.
Novi status, kako je naveo, otvorit će dodatne mogućnosti za profesionalni i naučni razvoj zaposlenika, među kojima je i nekoliko doktoranata koji se školuju u inostranstvu.
Podsjetio je da gotovo pet stoljeća neprekinutog rada svjedoči o rijetkom kontinuitetu i uspješnom prijenosu temeljnih vrijednosti kroz generacije.
– U prethodnom periodu prošli smo kroz veliku smjenu generacija. Danas je u Biblioteci zaposleno petero doktoranata koji studiraju u tri različite države. Nadamo se da će im status unutar UNSA olakšati akademski razvoj i realizaciju projekata međunarodne naučne saradnje – aglasio je Handžić.
U okviru programa muftija sarajevski i profesor Fakulteta islamskih nauka Nedžad Grabus održao je predavanje o temi "Od tradicije do identiteta“, u kojem je govorio o integraciji i internacionalizaciji Biblioteke te njenoj budućoj ulozi u evropskom i svjetskom naučno-kulturnom kontekstu.
Podsjetio je da je vakufnama kojom su utemeljeni medresa i biblioteka predviđala i sredstva za nabavku knjiga, čime su još u 16. stoljeću postavljeni temelji organiziranog bibliotečkog i akademskog rada u Sarajevu.
Tokom svečanosti dodijeljene su zahvalnice institucijama i pojedincima koji podržavaju rad Biblioteke, dok je Plaketa za poseban doprinos uručena prof. dr. Hilmi Neimarliji.
Neimarlija je tom prilikom kazao da je Gazi Husrev-begova biblioteka prostor u kojem se stoljećima oblikuje bošnjačka intelektualna i kulturna historija.
– Gotovo pola milenija u ovoj ustanovi Bošnjaci uvakufljuju, prepisuju, čitaju, tumače, interpretiraju i pišu knjige. Izazovno je i zavodljivo zamisliti koliko je ideja, normi i diskursa tokom tih stoljeća ovdje tematizirano i promišljano – rekao je Neimarlija.
Ukazao je na savremene izazove, upozorivši na pojave antiintelektualizma i potcjenjivanja znanja, čak i unutar muslimanskih zajednica.
Prema njegovim riječima, najvažnija uloga Biblioteke danas jeste institucionalno zastupanje smisla i vrijednosti u vremenu dominacije moći i partikularnih interesa.
Fena/federalna.ba