Obrazac vanjske politike: Trump tokom mandata prijetio ili izveo napade na 15 država

Američki predsjednik Donald Trump tokom svoja dva mandata je prijetio, ostavljao otvorenom mogućnost napada ili zaista izveo vojne udare na 15 država, što je otprilike jedna od svakih 13 zemalja u svijetu, prema izvještaju CNN-a.

Trump je u tu listu dodao i Oman, upozorivši da bi ta zemlja mogla biti meta američke vojne akcije ako pokuša kontrolisati Hormuški moreuz zajedno s Iranom, navodi se u izvještaju.

„Oman će se ponašati kao i svi drugi, ili ćemo ih morati raznijeti“, rekao je Trump tokom sjednice kabineta u Bijeloj kući.

Ove izjave, kako se navodi, djelovale su kao izrečene u neformalnom tonu, a ne kao dio zvanične politike, ali se uklapaju u širi obrazac njegove vanjske politike u kojem su prijetnje upotrebom sile česta pojava.

Brojka ne uključuje napade na brodove 

Oman je najmanje 15. država koju je Trump ili direktno spomenuo u kontekstu mogućeg napada, odbio isključiti vojnu akciju ili je zaista napao tokom svog predsjedničkog mandata.

Gotovo svi ti slučajevi dogodili su se u prvih 16 mjeseci njegovog drugog mandata, iako se neki protežu i kroz oba mandata.

Do sada u ovom mandatu, Trump je izveo udare u sedam zemalja: Iranu, Iraku, Nigeriji, Somaliji, Siriji, Venecueli i Jemenu. Neke od tih država bile su meta i tokom njegovog prvog mandata.

Ta brojka ne uključuje napade na brodove osumnjičene za trgovinu drogom u Karipskom moru i Tihom okeanu, gdje je, prema izvještaju, gađano gotovo 60 plovila i ubijeno više od 190 ljudi.

Trump je također prijetio ili ostavio otvorenom mogućnost napada na druge zemlje tokom aktuelnog mandata, uključujući Kanadu, Kolumbiju, Kubu, dansku teritoriju Grenland, Meksiko, Panamu i Oman.

Tokom prvog mandata prijetio je i Meksiku i Sjevernoj Koreji.

Prijetnje i vojni udari razlikuju se po svom karakteru

Prijetnje i vojni udari razlikuju se po svom karakteru. Neki udari, uključujući one u Iraku, bili su usmjereni na terorističke ciljeve, a ne na vlade tih država. Druge prijetnje bile su indirektne, gdje je Trump jednostavno odbijao isključiti mogućnost vojne akcije.

Ipak, podaci pokazuju koliko često je Trump koristio mogućnost sile u svojoj vanjskoj politici.

Značajan dio svjetske populacije imao je razloga da razmatra mogućnost američke vojne akcije tokom njegovog mandata, navodi se u izvještaju.

Bliski istok je bio posebno u fokusu. Trump je sada prijetio ili ciljao pet zemalja u regiji: Iran, Irak, Oman, Siriju i Jemen.

Izvještaj navodi da su njegove prijetnje i napadi obuhvatili i četiri od šest naseljenih kontinenata: Afriku, Aziju, Sjevernu Ameriku i Južnu Ameriku.

Također je tehnički prijetio jednoj evropskoj zemlji, Danskoj, kroz razmatranje preuzimanja Grenlanda, koji pripada danskoj teritoriji.

U nekoliko slučajeva njegove izjave išle su dalje od vojnih prijetnji i ulazile u mogućnost teritorijalnog širenja.

federalna.ba/AA