Novi val protesta u Iranu, broj poginulih porastao na 65

Hiljade Iranaca izašlo je u petak na ulice u novom talasu protesta, koji predstavlja najveći izazov vlastima u više od tri godine. Demonstracije su izbile nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute, ali su brzo prerasle u zahtjeve za političke promjene i kraj vladavine Islamske Republike, prenio je The Guardian.

Protesti su zabilježeni u Teheranu, Mashhadu, Tabrizu, Qomu i drugim gradovima, a učesnici su skandirali protiv vrhovnog vođe Alija Khameneija.

Khamenei: Nećemo se povući

U prvom obraćanju od početka demonstracija 28. decembra, vrhovni vođa Irana nazvao je demonstrante „vandalima“ i optužio ih za saradnju sa stranim silama. Poručio je da vlasti neće popustiti i odbacio je zahtjeve protestnog pokreta.

Vlasti su uvele gotovo potpunu blokadu interneta, koja traje više od 36 sati, što je znatno ograničilo protok informacija iz zemlje. Organizacije za ljudska prava navode da je cilj blokade prikrivanje razmjera nasilja nad demonstrantima.

Broj poginulih u protestima u Iranu porastao je na 65, saopćila je u subotu Iranska novinska agencija aktivista za ljudska prava (HRANA), prenosi Anadolija.

Međunarodne reakcije

Francuska, Njemačka i Velika Britanija u zajedničkom saopćenju pozvale su Iran na suzdržanost i poštivanje osnovnih ljudskih prava, osuđujući ubijanje demonstranata.

Amnesty International i Human Rights Watch upozorili su na prekomjernu upotrebu sile i masovna proizvoljna hapšenja.

Trumpove poruke i optužbe o stranom miješanju

Bivši američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je mogućom američkom reakcijom ukoliko se nasilje nad demonstrantima nastavi. Iranske vlasti i ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi optužili su SAD i Izrael za miješanje u proteste, što je Washington odbacio kao „pokušaj skretanja pažnje s unutrašnje krize“.

Opozicioni pozivi i simboli

Dio demonstranata odgovorio je na pozive Reze Pahlavija, sina posljednjeg iranskog šaha, koji je iz egzila pozvao na nastavak protesta. Na ulicama su se pojavili simboli Irana prije 1979. godine, što vlasti vide kao direktan izazov postojećem poretku.

Uprkos represiji i blokadi komunikacija, protesti se nastavljaju. Analitičari upozoravaju da vlasti djeluju ranjivije nego ranije zbog teške ekonomske situacije i nedavnih regionalnih sukoba, dok ostaje neizvjesno hoće li demonstracije prerasti u dugotrajniji pokret.

federalna.ba