Kako nova pravila mijenjaju Formulu 1?

Da li su nova pravila Formule 1 ove godine narušila njen status kao ultimativnog izazova za vozača trkaćih automobila?

Ako poslušate najbolje vozače ovog sporta, lako biste mogli steći takav utisak, piše BBC.

„Ovo nije Formula 1“, kaže Max Verstappen govoreći o potrebi upravljanja energijom u novim bolidima.

„Nevjerovatno kompleksno“, kaže Lewis Hamilton.

„Kuhar bi mogao voziti bolid tom brzinom“, kaže Fernando Alonso. „Nije najčišći oblik vožnje“, kaže Lando Norris.

Kada četvorica aktivnih svjetskih prvaka daju takve komentare, bilo bi nerazumno ne poslušati ih.

Ali prije nego što se zaključi da je F1 uništena onim što predstavlja najveću promjenu pravila u historiji ovog sporta, važno je postaviti stvari u pravi kontekst.

Šta je, u suštini, posao jednog vozača trkaćih automobila? Da preveze bolid oko staze u najkraćem mogućem vremenu.

U svom najčistijem obliku, to znači kočiti što je kasnije moguće pred krivinu, proći kroz nju najvećom ostvarivom brzinom, izaći iz nje što je brže moguće i dostići najveću brzinu na pravcu prije nego što sve to ponovi – krug za krugom.

Ali to nije ono što vozač radi cijelo vrijeme. Ne može biti. Način na koji vozi kvalifikacioni krug, na primjer, nije isti kao vožnja tokom Velike nagrade na distanci od 200 milja.

Gume i gorivo moraju se kontrolisati, mogu postojati problemi s bolidom koje treba uzeti u obzir i tako dalje. I dalje je cilj proći stazu što je brže moguće, ali unutar ograničenja koja postoje u tom trenutku. U motosportu se punim gasom vozi samo ponekad.

Dakle, kada Verstappen, Alonso i ostali govore o stepenu upravljanja energijom koji zahtijevaju ovogodišnji novi hibridni motori, da li time žele reći da više nikada ne voze na samoj granici prianjanja u krivinama?

Na prošlosedmičnim predsezonskim testiranjima u Bahrainu, govoreći o tome, vozači su rekli da su i dalje na granici prianjanja većinu vremena, da je vještina i dalje presudna i da će brži vozač i dalje pobijediti sporijeg.

Novi bolidi imaju manje aerodinamičkog potiska nego prošle godine, pa samim tim i manje prianjanja, ali vozači su i dalje na granici tog prianjanja u krivinama.
Bearman je rekao:

„Neke krivine na ovoj stazi, koje su prošle godine bile ograničavajuće ili mjesta na kojima ste morali biti posebno oprezni, sada praktično više i nisu krivine – više su ograničene snagom motora. Kao krivina 12 i krivina sedam.

Dakle, mijenja se način na koji im pristupate. Prošle godine ste kroz krivinu 12 prolazili 40 km/h brže nego ove godine – sada to praktično više i nije prava krivina. I to je pomalo čudno.

Ali u ostalom dijelu staze i dalje vozite na granici, čak i ako je ta granica trenutno nešto niža. Ipak, ne djeluje nestvarno. Kada se naviknemo na razlike u pojedinim krivinama, jednostavno prilagodite stil vožnje. I tada sve ponovo djeluje normalno.“

Ravnoteža između punog gasa i prikupljanja energije

Foto: Getty Images

Šef McLaren tima Andrea Stella, koji je radio s Michael Schumacher, Kimi Räikkönen i Fernando Alonso, smatra da nova pravila i dalje predstavljaju ultimativni izazov za vozače, što su potvrdili i testovi u Bahrain, iako se stil vožnje mora prilagoditi zbog većeg naglaska na upravljanje energijom.

Zbog gotovo ravnomjerne raspodjele snage između motora s unutrašnjim sagorijevanjem i električnog dijela, tri puta veće električne snage nego prije i baterije slične veličine, bolidi su ograničeni energijom, koja se prazni za oko 11 sekundi pa se tokom kruga stalno obnavlja, što zahtijeva „kontraintuitivne“ tehnike poput nevoženja punim gasom u određenim dijelovima staze ili drugačijeg raspoređivanja energije.

Ipak, vozači i dalje većinu vremena voze na granici prianjanja, sporiji su ukupno za nekoliko sekundi – što je uobičajeno pri velikim promjenama pravila – a telemetrija i prizor na stazi pokazuju da bolidi i dalje suštinski izgledaju i djeluju kao pravi F1 automobili.

Zašto se očekuje da će preticanje biti otežano

Foto: EPA

U Formuli 1 se vodi rasprava o tome jesu li nova pravila previše udaljila sport od čiste vozačke suštine, pa se razmatraju izmjene poput povećanja dozvoljenog povrata energije pri punom gasu ili smanjenja električne snage sa 350 kW na 300 ili 250 kW kako bi se omogućila prirodnija vožnja i efikasniji režim preticanja, koji sada ne daje dodatnu brzinu kao nekadašnji DRS.

Neki predlažu i promjenu odnosa između motora s unutrašnjim sagorijevanjem i električnog dijela, ali protivnici upozoravaju da bi to zahtijevalo velike tehničke zahvate bez garancije željenog efekta.

Upravljanje energijom posebno varira od staze do staze – u Bahrainu je manje problematično zbog čestih zona kočenja, dok su energetski zahtjevnije staze poput Albert Park Circuit, Silverstone Circuit ili Autodromo Nazionale Monza znatno izazovnije. Timovi zato zajedno s FIA-om i Formulom 1 analiziraju situaciju, a šef McLarena Andrea Stella poručuje da postoji prostor za prilagodbe, ali da je potrebno pratiti još utrka prije donošenja konkretnih odluka.

federalna.ba