Nova politička postavka u Srbiji: Kraj tenzija ili nastavak starih politika?

Šta susjedi mogu očekivati od nove srbijanske političke postavke i kakva je budućnost regionalnih odnosa? Hoće li promjene donijeti novu eru saradnje ili ćemo svjedočiti nastavku starih tenzija na Balkanu?

Nova Srbija i odnosi sa susjedima

Studenti u pobuni - a sada vlast, najavili su unutrašnje čišćenje, ali i promjenu odnosa sa susjedima i međunarodnom zajednicom.

„Pravit ćemo bolju Srbiju na dobrobit naših građana, za bolje međudržavne odnose sa susjedima i čitavom međunarodnom zajednicom“, poručio je Ilija Srdanović, nosilac studentske liste „Studenti pobjeđuju“.

Pitanje je znači li „bolja Srbija“ i zaokret od politike i režima koji je od Bosne i Hercegovine pravio neprijatelja, a od njenog entiteta državu u državi. Slijedi li reset odnosa s RS-om i vlastima čiji je lider, prema sudskoj odluci, pod zabranom političkog djelovanja, a gdje je studentima zabranjivano održavati skupove.

„Mislim da je jedina zaštita od takve vrste hegemonističkih ambicija upravo to da sve zemlje zapadnog Balkana postanu članice Evropske unije. Tada više neće biti bitne ni granice, ni taj čuveni nacionalni suverenitet“, smatra Dinko Gruhonjić, novinar i profesor iz Novog Sada.

Nova energija, politički neprofilisana, dvije godine je slala poruke da njihova sloboda može potaći i region na promjene.

Beograd bez miješanja u unutrašnja pitanja

Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, smatra da bi jedan od ključnih poteza nove srbijanske vlade trebalo biti odustajanje od miješanja u unutrašnja pitanja susjednih država.

„Ono što je politički nužno i ostvarivo, ukoliko je nova vlada na to spremna, jeste da jasno odluči da se neće miješati u unutrašnja pitanja drugih suverenih država u regiji. Isto tako, trebalo bi da uskrati podršku destruktivnim politikama, odnosno da Beograd prestane politički, institucionalno, pa čak i finansijski podržavati secesionističke i destruktivne snage u Bosni i Hercegovini i zemljama Zapadnog Balkana“, ističe Turčalo.

Slično očekivanje iznosi i Elvis Fejzić, prodekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, koji ukazuje na potrebu napuštanja ideje o političkom povezivanju takozvanih srpskih zemalja.

„Očekujem da neće biti nastavka političkog ekspanzionističkog nacionalizma, priče o srpskim zemljama, njihovom ujedinjavanju i potrebi povezivanja. To je demode priča, suprotna temeljnim normama međunarodnog javnog prava“, poručuje Fejzić.

Očekivanja od promjene političkog kursa prisutna su i u pogledu odnosa prema Bosni i Hercegovini, koji su godinama bili opterećeni oštrom retorikom iz Beograda.

„Možemo očekivati da prestane taj neprijateljski ton, koji stalno ima veoma jak prizvuk prijetnji, kao i postupanje prema Bosni i Hercegovini kao da u njoj postoje neke posebne države“, kaže Nataša Kandić, osnivačica Fonda za humanitarno pravo.

Odnos prema prošlosti kao test

Koliko su glasno optuživali vlast Aleksandra Vučića za kriminal i uništavanje države, toliko su tiho osuđivali skrivanje ratnih zločinaca i slavljenje haških osuđenika. Tri prsta, slike ratnog zločinca Ratka Mladića i nacionalističke pjesme bili su dio studentskih parada, ali i postizborne euforije.

Turčalo smatra da bi upravo odnos prema prošlosti i regionalnim pitanjima mogao otvoriti prve ozbiljne podjele unutar studentskog pokreta.

„Mislim da će upravo odnos prema prošlosti i regionalnim pitanjima vrlo vjerovatno biti tačka na kojoj će doći do prvih ozbiljnih političkih i ideoloških podjela unutar same studentske liste“, procjenjuje Turčalo.

Oni koji su u fokus stavljali državu, a ne naciju, sada bi osim unutrašnje reforme, trebali pokazati žele li iz sistema ukloniti prepreke dobrosusjedskim odnosima, poput Deklaracije svesrspkog sabora. 

Miro Kovač, bivši ministar vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske, upozorava da ostaje otvoreno pitanje hoće li se nova politička postavka u Srbiji odmaknuti od ranijih obrazaca odnosa prema susjedima.

„Pitanje je hoće li ostati zarobljena u obrascima koji su nam poznati, odnosno u uvjerenju da je Srbija hegemon u regiji i da se treba miješati u politički život svojih susjeda, ili će se okrenuti sebi“, kaže Kovač.

Ipak, Kandić ukazuje i na određene razlike u odnosu studentskog pokreta prema osjetljivim regionalnim pitanjima.

„Ima tu vrlo poznatih i starih stavova o Kosovu i Srebrenici, ali postoji i nešto što je ipak dobro – među studentima, odnosno grupama iz tog studentskog pokreta, nije bilo onih koji su učestvovali u onoj užasnoj, teškoj državnoj ceremoniji nakon smrti Ratka Mladića“, navodi Kandić.

Srbija je na pragu novog političkog djelovanja, a oni koji su ustali kontra Vučića nude dijalog susjedima. Sada su na testu: da li će prvo razgovarati sa državom ili kao do sada s njenim entitetom.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.