Njemački kancelar stigao u Peking povodom svoje prve posjete Kini

Njemački kancelar Friedrich Merz stigao je u Kinu dok njemačke kompanije zvone alarm zbog velikog trgovinskog deficita. Uvoz iz Kine u Njemačku prošle godine bio je više nego dvostruko veći od vrijednosti njemačkog izvoza u Kinu, prema federalnoj statistici, prenosi BBC.

„Želimo partnerstvo s Kinom koje je uravnoteženo, pouzdano, regulisano i pravedno“, rekao je Merz prije odlaska za Peking.

Kancelar se također očekuje da će pritisnuti Kinu da iskoristi svoj utjecaj na Moskvu kako bi pomogla okončanju rata u Ukrajini. Međutim, veliki trgovinski jaz i dalje dominira razgovorima, s obzirom na to da Merz putuje sa značajnom poslovnom delegacijom.

Kina je ponovo zauzela prvo mjesto kao najveći trgovinski partner Njemačke u 2025. godini, nadmašivši SAD.

Ogroman trgovinski deficit i posljedice za Njemačku

Iza ovog statističkog podatka krije se zabrinjavajući trgovinski deficit za Njemačku, najveću ekonomiju EU-a. U 2025. godini roba u vrijednosti od 170,6 milijardi eura uvezeno je iz Kine u Njemačku, što predstavlja godišnji rast od 8,8 %, dok je njemački izvoz u Kinu pao za 9,7 %, na 81,3 milijarde eura.

„Ovo potkopava srž njemačke industrije, posebno u automobilskom, mašinskom i hemijskom sektoru“, upozorava Jürgen Matthes iz Njemačkog ekonomskog instituta (IW).

Matthes smatra da su ove distorzije prvenstveno posljedica „ogromnih“ kineskih subvencija i undervalutacije valute.

„Kineske prednosti u cijenama ne mogu samo proizaći iz veće inovativnosti i efikasnosti“, rekao je Matthes.

Beijing je ranije tvrdio da su njegove subvencijske politike transparentne i u potpunosti u skladu s međunarodnim trgovinskim pravilima. Također je obećano uvođenje režima plutajućeg tečaja, temeljenog na tržišnoj ponudi i potražnji, ali kojim se upravlja kada je potrebno.

‘China shock’ i ekonomski izazovi

Ovaj rastući trgovinski deficit, koji pogađa cijelu EU, nazvan je najnovijim „kineskim šokom“. Trend je djelimično uzrokovan pandemijom i punom invazijom Rusije na Ukrajinu, što je dovelo do rasta proizvodnih troškova u Evropi, prema briselskom ekonomskom think-tanku Bruegel.

„U istom periodu, Kina je ušla u dugotrajnu deflacijsku fazu zbog prekomjernih ulaganja u proizvodnju, stvarajući viškove kapaciteta koje vidimo danas.“

Ovo je navelo lidere da razmišljaju o načinima kako ublažiti utjecaj jeftinih kineskih proizvoda, dok je kontinent već pogođen turbulentnim tarifnim politikama američkog predsjednika Donalda Trumpa.

„Niko u Evropi ne želi trgovinski rat na dva fronta sa dvije svjetske sile“, kaže Noah Barkin, viši istraživač pri Njemačkom maršalovom fondu.

Evropa ipak ima određeni utjecaj, dodaje Barkin: „Kina mora negdje plasirati svoju robu. Ima stvaran problem sa viškom kapaciteta.“

Industrijski izazovi i reforma trgovinskih pravila

Dolazak jeftine kineske robe izaziva ozbiljnu zabrinutost u Njemačkoj, tradicionalnom motoru evropske ekonomije, koji već godinama stagnira. Automobilska industrija, nekada snažna, gubi radna mjesta u tranziciji ka električnim vozilima, segmentu kojim Kina dominira.

Njemačke poslovne grupacije traže od Merza da pošalje jasnu poruku tokom svoje prve posjete Kini. Morat će se baviti problemima poput „distorzija“ u konkurenciji i kontrolom izvoza kritičnih rijetkih zemalja, prema Savezu njemačke industrije. Njemačka inženjerska federacija poziva Evropu da, po potrebi, poduzme mjere za „obnavljanje poštenih konkurentskih uslova“.

Balansiranje slobodne trgovine i globalnih realnosti

Merzov transatlantski instinkt slobodne trgovine sukobljava se s trenutnim globalnim realnostima. „Francuska je za zaštitnički pristup, dok je Njemačka skeptičnija“, kaže Barkin.

EU je pokrenula brojne anti-damping postupke protiv Kine, dok postoje i prijedlozi za povećanje domaće proizvodnje i smanjenje zavisnosti od stranih dobavljača.

„Mislim da Komisija ima problema s klasičnim alatima zaštite trgovine poput tarifa“, dodaje Barkin. „Za razliku od SAD-a, koje mogu koristiti tarife mnogo fleksibilnije.“

Za Berlin, ovo predstavlja još jedan strateški izazov za prošli pristup „promjene kroz trgovinu“ sa zemljama poput Kine i Rusije.

Bivša kancelarka Angela Merkel često je bila kritikovana zbog zanemarivanja ljudskih prava u cilju produbljivanja ekonomskih veza s Kinom. Takve duboke veze i zavisnosti danas se ne mogu lako odbaciti.

Merz o politici rizika i Kini

Prije ukrcavanja u avion u utorak navečer, Merz je rekao da Njemačka nastavlja širu politiku smanjenja rizika, ali da bi bilo pogrešno „tražiti potpuni razlaz s Kinom“.

federalna.ba