Njemački kancelar Merz pohvalio doprinos turske zajednice razvoju Njemačke

Njemački kancelar Friedrich Merz u utorak je pohvalio doprinos turske zajednice Njemačkoj, ističući da su njeni pripadnici pomogli u izgradnji industrijskih temelja zemlje tokom 1960-ih godina te da i danas obogaćuju njenu ekonomiju, tehnologiju i kulturu.

„Turski radnici na privremenom radu pomogli su u izgradnji industrijskih temelja naše zemlje“, rekao je Merz govoreći o onima koji su stigli nakon sporazuma o zapošljavanju radnika, potpisanog 30. oktobra 1961. godine.

„Pomogli su u izgradnji temelja naše države. Stvorili su infrastrukturu blagostanja u kojem danas živimo“, dodao je.

Merz je govorio na svečanosti u Berlinu povodom 65. godišnjice sporazuma s Turskom, na osnovu kojeg je stotine hiljada turskih radnika došlo u Zapadnu Njemačku tokom poslijeratnog ekonomskog procvata. Većina je planirala vratiti se kući nakon nekoliko godina, ali je otprilike polovina ostala, dovela svoje porodice i postepeno postala dio njemačkog društva.

Njihova djeca i unuci u međuvremenu su ostvarili zapažene uspjehe, rekao je Merz. Među njima je naveo njemačko-turskog nogometaša Ilkaya Gündogana, filmskog reditelja Fatiha Akina te osnivače kompanije BioNTech Ugura Sahina i Ozlem Tureci, čiji je rad u oblasti onkologije i imunologije privukao međunarodnu pažnju. Spomenuo je i pisce Arasa Orena i Deniza Utlua.

„To su samo široko poznate ličnosti – posebno impresivne priče o uspjehu. Međutim, postoje hiljade drugih. Mogu se pronaći u svakoj saveznoj pokrajini, u svim sektorima našeg društva, u svim političkim strankama, sindikatima i udruženjima poslodavaca“, rekao je Merz.

Njemački kancelar opisao je integraciju kao kontinuiran zadatak svakog modernog pluralističkog društva, koji zahtijeva zajednički trud na radnim mjestima, u školama i sportskim klubovima. Istakao je da osobe koje dolaze u Njemačku trebaju poštovati njena demokratska pravila. Zauzvrat, trebale bi imati pravo očekivati jednake mogućnosti i osjećaj pripadnosti, bez obzira na svoje migrantsko porijeklo.

Merz je priznao da su se mnogi pripadnici prve, druge, pa čak i treće generacije suočavali s tretmanom stranaca, uprkos vlastitim naporima da postanu dio društva.

Ukazao je i na rasističko nasilje koje je obilježilo 65-godišnju historiju migracije iz Turske u Njemačku, uključujući napade u Möllnu i Solingenu tokom 1990-ih godina, ubistva koja je tokom više godina počinila neonacistička teroristička grupa Nacionalsocijalističko podzemlje (NSU), čije su žrtve bile i osobe turskog porijekla, te napad u Hanauu 2020. godine.

„Strah od stranog otrov je za svako slobodno društvo“, upozorio je Merz.

Kazao je da se takvi strahovi, čini se, pojačavaju te da se ponovo ideološki podstiču i iskorištavaju. Govoreći o terminu „remigracija“, koji koriste političari krajnje desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD), kancelar je rekao da on predstavlja „napad na modernu Njemačku koju smo zajedno izgradili tokom proteklih 65 godina“.

Svečanosti su prisustvovali predstavnici prve generacije turskih radnika, kao i njihova djeca i unuci.

Na osnovu sporazuma, do završetka programa zapošljavanja 1973. godine u Zapadnu Njemačku stiglo je 867.000 turskih radnika, od kojih se oko 500.000 kasnije vratilo u Tursku. Mnogi drugi došli su u narednim godinama putem spajanja porodica.

Njemačka danas ima oko tri miliona pripadnika turske zajednice, od kojih većina vodi porijeklo od prvih generacija doseljenika.

AA/federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.