Nezapamćene temperature u zemlji ledenjaka i oštrih zima: Na Badnju večer skoro 20 stepeni

Island, zemlja poznata po ledenjacima, snijegu i oštrim zimama, suočio se s izuzetno neuobičajenim vremenskim fenomenom uoči ovogodišnjeg Božića. Na Badnju večer zabilježene su rekordno visoke temperature koje su se približile granici od čak 20 stepeni Celzijusa, potvrdio je Islandski meteorološki zavod.

Najviša temperatura izmjerena je u mjestu Seyðisfjörður, malom gradu na istoku Islanda, gdje je 24. decembra zabilježeno 19,8 stepeni Celzijusa. Riječ je o izuzetno rijetkoj i zabrinjavajućoj pojavi, s obzirom na to da se prosječne decembarske temperature u Islandu kreću između -1 i 4 stepena Celzijusa.

Rekordi obarani širom istočnog Islanda

Toplo vrijeme nije bilo ograničeno samo na jedno područje. U Bakkagerðiju, u istočnom dijelu regije Borgarfjörður, istog dana izmjereno je 19,7 stepeni, čime se Island približio apsolutnom decembarskom rekordu. Dosadašnji temperaturni rekord za decembar postavljen je 2. decembra 2019. godine, kada je u mjestu Kvískerjar u regiji Öræfi, na jugoistoku zemlje, također izmjereno 19,7 stepeni Celzijusa. Ovogodišnja mjerenja praktično su izjednačila ili nadmašila te historijske vrijednosti.

Šta je uzrokovalo neuobičajenu toplotu?

Prema riječima Birgira Örna Höskuldssona, meteorologa Islandskog meteorološkog zavoda, ovako visoke temperature rezultat su specifične atmosferske situacije. Kako je objasnio za nacionalnu televiziju RÚV, iznad Islanda se formirala masa toplog zraka tropskog porijekla, koju je snažan sistem visokog pritiska usmjerio prema sjeveru. „Visoki pritisak je povlačio topao i vlažan zrak s juga i istovremeno spriječio prodor hladnijeg arktičkog zraka“, kazao je Höskuldsson.

Ovakva kombinacija faktora stvorila je idealne uslove za obaranje temperaturnih rekorda, čak i usred kalendarske zime.

Island se zagrijava brže nego ikada ranije

Stručnjaci upozoravaju da ovakvi ekstremni vremenski događaji nisu izolovani incidenti, već dio šireg trenda globalnog zagrijavanja, uzrokovanog sagorijevanjem fosilnih goriva i povećanom koncentracijom stakleničkih plinova u atmosferi. Island je tokom 2024. godine već bilježio niz klimatskih anomalija. U maju su zabilježeni rekordni toplotni valovi, pri čemu su temperature bile 3 do 4 stepena više od uobičajenih vrijednosti za to doba godine.

Posebno zabrinjava podatak da su majski temperaturni rekordi zabilježeni na čak 94 posto automatskih meteoroloških stanica koje djeluju najmanje 20 godina. Najviša temperatura u tom periodu izmjerena je 15. maja na aerodromu Egilsstaðir, na istoku Islanda, gdje je zabilježeno čak 26,6 stepeni Celzijusa.

Komarci, toplovodne ribe i nestanak leda

Posljedice klimatskih promjena već su vidljive i izvan meteoroloških mjerenja. Ranije ove godine komarci su po prvi put zabilježeni u Islandu, što se ranije smatralo gotovo nemogućim zbog hladne klime. Do tada je Island, uz Antarktik, bio jedno od rijetkih mjesta na svijetu bez stalne populacije komaraca.

Pored toga se ledenjaci ubrzano tope i urušavaju, u islandskim vodama pojavljuju se ribe iz toplijih krajeva, poput skuše, a ekosistemi se mijenjaju brže nego što se mogu prilagoditi.

Arktik se zagrijava četiri puta brže od ostatka svijeta

Naučna istraživanja pokazuju da se arktčka regija zagrijava čak četiri puta brže od globalnog prosjeka, a Island, iako geografski izolovan, jasno osjeća posljedice tog procesa.

Stručnjaci upozoravaju da bi, bez ozbiljnih globalnih mjera za smanjenje emisije štetnih gasova, ovakvi ekstremni vremenski događaji mogli postati nova norma, a ne izuzetak.

Alarm za budućnost

Rekordnih gotovo 20 stepeni Celzijusa na Badnju večer u Islandu nije samo meteorološka zanimljivost, već jasan signal klimatske krize koja sve snažnije pogađa i najhladnije dijelove planete. Kako ističu naučnici, pitanje više nije da li će se klimatske promjene nastaviti, već koliko brzo i s kakvim posljedicama – kako za Island, tako i za ostatak svijeta.

federalna.ba/The Guardian