Netanyahuova budućnost na kocki: Šta donose izbori u Izraelu?

U utorak se u Izraelu održavaju prvi izbori od napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine, najsmrtonosnijeg dana u historiji te zemlje, u kojima je ubijeno oko 1.200 osoba, od kojih većinu čine civili.

Izrael je od tada vodio rat razaranja u Gazi, pokrenuo dva rata s Iranom bez odlučujućeg ishoda i intenzivirao kampanju etničkog čišćenja uz podršku države na okupiranoj Zapadnoj obali.

Na unutrašnjem planu, koalicija koju predvodi Benjamin Netanyahu usmjerila je napade na demokratske institucije, uključujući Vrhovni sud. Mnogi Izraelci ove izbore opisuju kao najvažnije u historiji svoje zemlje.

Ko su glavni akteri?

Premijer Benjamin Netanyahu vodio je Izrael 19 od posljednjih 30 godina, a posljednji put na čelu krajnje desne koalicije. Traži novi mandat uz podršku američkog predsjednika Donalda Trumpa, a borba je za njega lična koliko i politička. Protiv njega se vodi suđenje za korupciju, a gubitak vlasti mogao bi povećati rizik da završi u zatvoru.

Njegov glavni rival je Gadi Eisenkot, bivši načelnik izraelske vojske i relativno novo lice na političkoj sceni. Sin je marokanskih imigranata koji se iz skromnih prilika uzdigao do samog vrha izraelskog establišmenta. Njegov sin i dva nećaka poginuli su boreći se u Gazi 2024. godine.

Eisenkot nema Netanyahuovu harizmu, ali je tu činjenicu prihvatio kao dio kampanje kojom se predstavlja kao suprotnost aktuelnom izraelskom lideru. To se ogleda i u nazivu njegove nove stranke – Yashar, što znači „poštenje“.

Koja su ključna pitanja za birače?

Sigurnost Izraela u središtu je predizborne kampanje, zasjenjujući čak i nagli rast troškova života. Protivnici aktuelne vlade ukazuju na katastrofalne posljedice napada 7. oktobra, slabljenje demokratskih institucija, porast vjerskog ekstremizma i cijenu ratova na više frontova bez jasnog kraja.

Obećali su osnivanje državne istražne komisije koja bi ispitala okolnosti napada 7. oktobra. Većina se također obavezala da će ukinuti izuzeće od vojne službe za ultraortodoksne muškarce, što je izvor dubokog nezadovoljstva među porodicama čiji su članovi na služenju vojnog roka ili su poginuli.

Zabrinuti su i zbog međunarodne izolacije zemlje, u vrijeme širenja sankcija povezanih s proširenjem izraelskih naselja, kao i sve izraženijeg odlaska obrazovanih i stručnih ljudi iz zemlje.

Netanyahu je pokušao prebaciti odgovornost za napade 7. oktobra na izraelski sigurnosni establišment. Uprkos tome što je bio na čelu vlade tokom najsmrtonosnijeg dana u historiji Izraela, tvrdi da je upravo on jedini lider koji ima dovoljno iskustva i međunarodnih kontakata da bi osigurao sigurnost zemlje.

Nedavno je na društvenim mrežama objavio sliku koju je generirala umjetna inteligencija, a koja prikazuje nuklearnu bombu kako pogađa Tel Aviv. Uz nju je poručio da bi „svako kome je stalo do vlastitog fizičkog opstanka“ trebao zastati prije nego što glasa za opoziciju.

Njegovi krajnje desni saveznici pozivali su na etničko čišćenje Gaze i okupirane Zapadne obale, kao i na proširenje izraelskih naselja.

Njegovi ultraortodoksni partneri žele sačuvati višedecenijsko izuzeće od obavezne vojne službe i državne subvencije za vjersko obrazovanje.

Šta pokazuju ankete?

Većina anketa pokazuje da Netanyahuov Likud i stranke njegove aktuelne koalicije gube parlamentarnu većinu. Pad njihove podrške prilično je dosljedan već duže od dvije godine.

Ankete također ukazuju na jasnu većinu protiv Netanyahua. Međutim, opozicioni mandati podijeljeni su između bloka stranaka koje predstavljaju jevrejske Izraelce, predvođenog Eisenkotovom strankom Yashar, i stranaka koje predstavljaju palestinske građane Izraela.

Malo je vjerovatno da će jevrejske izraelske stranke same imati većinu, ali većina njih isključila je mogućnost ulaska u koaliciju s palestinskim strankama.

Palestinski političari nagovijestili su da bi mogli podržati manjinsku vladu jevrejskih izraelskih stranaka kako bi s vlasti uklonili Netanyahuovu krajnje desnu koaliciju.

Kako funkcioniše izborni sistem i kada se mogu očekivati rezultati i nova vlada?

Knesset ima 120 mjesta, a zastupnici se biraju proporcionalnim izbornim sistemom. Nijedna stranka nikada nije osvojila većinu od 61 mjesta, zbog čega je Izrael uvijek imao koalicijske vlade.

Kada rezultati budu poznati, predsjednik države poziva stranku s najvećim brojem mandata da pokuša formirati vladajuću koaliciju.

Izlazne ankete objavljuju se u 22 sata po izraelskom vremenu, dok se prvi pokazatelji stvarnih izbornih rezultata obično pojavljuju u ranim jutarnjim satima.

Na konačne rezultate moglo bi se čekati znatno duže jer bi ishod mogao zavisiti od rezultata dvije manje stranke, koje moraju osvojiti 3,25 posto ukupnih glasova da bi dobile mjesta u Knessetu. Ankete obje stranke smještaju blizu tog praga. Ako ga pređu, svaka bi dobila po četiri mandata, što bi znatno utjecalo na mogućnosti formiranja koalicije.

Krajnje desnu stranku Amcha Yisrael predvodi bivši general Ofer Winter, koji je obećao podržati Netanyahua za premijera ako njegova stranka uđe u Knesset.

Reservists je desničarska cionistička stranka koja se zalaže za obaveznu vojnu službu za sve građane. Njeni lideri nalaze se između dva politička bloka. Isključili su mogućnost ulaska u bilo koju vladu koju bi podržavale ili ultraortodoksne stranke, ključni Netanyahuovi saveznici, ili palestinske stranke, čija bi podrška mogla biti potrebna Eisenkotu.

Ako rezultati budu tijesni, prebrojavanje glasova moglo bi potrajati duže od jednog dana.

Koliko su izbori demokratski i ko je lišen prava glasa?

Na područjima pod izraelskom kontrolom živi oko 15 miliona ljudi. Nešto više od sedam miliona jevrejskih Izraelaca i 1,7 miliona palestinskih građana Izraela živi unutar granica zemlje prije 1967. godine, poznatih kao „Zelena linija“, i imaju puna biračka prava.

Na okupiranoj Zapadnoj obali pravo glasa ima više od 500.000 izraelskih doseljenika. Oni žive među 3,1 milion Palestinaca koji su podvrgnuti vojnoj upravi i nemaju pravo glasa.

U okupiranom Istočnom Jerusalemu živi više od 230.000 Izraelaca s pravom glasa, među 350.000 Palestinaca koji ne mogu glasati.

Ni dva miliona Palestinaca u Gazi, koji žive pod izraelskom vojnom okupacijom prema stavu Međunarodnog suda pravde, nemaju pravo glasa, opisuje Emma Graham-Harrison za The Guardian.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.