Neizvjestan izbor člana CIK-a: Konkurs pri kraju, procedura pod znakom pitanja
Za pet dana bit će okončan konkurs za izbor i imenovanje jednog člana Centralne izborne komisije BiH iz reda Ostalih, koji bi naslijedio Irenu Hadžiabdić. Procedura je počela, ali je nastavak već sada neizvjestan. Mandat Komisije za izbor i imenovanje je upitan, jer Zastupnički dom BiH nije ponovo imenovao članove, kako je propisano izmjenama Izbornog zakona. A, pored toga, u ovom domu nije strana ni praksa ciljanog izostavljanja nadležne komisije da bi rang-listu zamijenili samo jednim kandidatom.
Zakon, pravila i Poslovnik jasni, procedura imenovanja jednostavna. Ali, tempo, očito, diktira politika. Tako je članici CIK-a BiH Ireni Hadžiabdić mandat istekao u aprilu 2023., a tek gotovo tri godine kasnije raspisan konkurs za popunjavanje ove pozicije.
„Ništa nije urađeno. Ako Komisija za izbor i imenovanje nije raspisala javni konkurs iz stava 5 ovog člana, odluku o raspisivanju javnog konkursa donosi Predstavnički dom PS“, rekao je predsjednik Kluba SDA u Zastupničkom domu PSBiH Šerif Špago.
Zastupnici napravili korak, no nadležna komisija još nije. Nisu održali ni konstituirajuću sjednicu. A, problem bi mogao biti i u sazivu kojem nedostaje član iz reda Ostalih, ali i to što Zastupnički dom nije imenovao nove ili potvrdio ranije imenovane članove Komisije koje čini Kolegij ovog doma, dok su to učinili VSTV i CIK. Dakle, preduslovi za formiranje rang-liste kandidata za poziciju u CIK-u, za sada, nisu zadovoljeni. No, Izborni zakon je predvidio i takvu situaciju.
„Onda Predstavnički dom može sam bez bilo kakve kandidatske liste da imenuje, odnosno, izabere nove članove CIK-a ili da eventualno napravi reizbor postojećeg člana“, kazao je bivši član CIK BiH Vehid Šehić.
Politički, povoljnije okolnosti i veća šansa za bolju kontrolu nad institucijom jedinom nadležnom za provođenje izbora.
„U svakoj državi koja je daleko od demokratskih principa, od vladavine prava se dešava da vlast pokušava kontrolisati sve institucije države, pa i CIK. Govorim iz nekog ličnog iskustva jer ipak političke stranke na kraju biraju buduće članove CIK-a“, dodao je Šehić.
A, godina je izborna. Stranke i pojedinci spremni na sve za još jedan mandat. Zato se u redu procedure i izgovora naziru i opstrukcije.
„Opstrukcija vezana za izbor tih novih članova, možda je neki pokušaj SNSD-a i HDZ-a da se spriječi upravo uvođenje tih tehnologija, jer vidjeli smo u prethodnom periodu da su određene firme koje su bliske ovim strankama upravo upućivale žalbe kako bi što više odugovlačile sa primjenom zakona o nabavci tih novih tehnologija“, navodi zastupnik Liste za pravdu i red u Zastupničkom domu PSBiH Nenad Grković.
HDZ nedostupan za odgovor, SNSD pak, sve negira, osim poznatog stava da aktuelni saziv CIK-a nije imenovan po zakonu.
„Ne možemo biti optuženi za neku vrstu opstrukcije. Mi kao što znate nismo većina, većina je u Predstavničkom domu sasvim drugačija, ona je dužna i odgovorna da provede to što treba provesti“, rekao je zastupnik SNSD-a Miroslav Vujičić.
Dok se politika sabere, zakon je jasan. Ako Zastupnički dom potpuno zakaže i imenovanje izostane, shodno izmjenama Izbornog zakona, Irena Hadžibadić nastavit će obavljati svoju dužnost do imenovanja novog člana, koliko god to dana, mjeseci ili godina trajalo.
federalna.ba