Naučna konferencija o teoriji, praksi i političkim posljedicama Dejtonskog mirovnog sporazuma

Pravni fakultet Univerziteta u Zenici organizirao je danas naučnu konferenciju o temi „Aktuelnosti pravne teorije i prakse: pravno-političke posljedice Dejtonskog mirovnog sporazuma – 30 godina poslije“, koja je dio programa obilježavanja i 20. godišnjice rođendana ovog fakulteta.

Na konferenciji su sudjelovali brojni univerzitetski profesori, političari, sudije... koji su, kroz tri plenarne sesije, pokušali dati odgovor na zadanu temu. 

Ratni član Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, akademik Mirko Pejanović, istakao je kako je nedavno na sličnu temu vodio naučnu konferenciju i u organizaciji Akademije nauka i umjetnosti BiH u Sarajevu, na kojoj je bio izložen 21 referat, od kojih sedam od stranih istraživača.

-Sve kada se sagleda, analizira i dovodi u zajedničke tačke- za ovih 30 godina provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, ima nekoliko mjesta gdje su svi eksperti, svi analitičari saglasni -  kazao je Pejanović.

Prvo oko čega su svi saglasni, napomenuo je, jeste činjenica da je Dejtonski mirovni sporazum osigurao mir u BiH i izgradnju mira. U provođenju ovog sporazuma, osigurane su institucije međunarodne zajednice koje su ovlaštene za provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Vojne mirovne snage, istakao je, na početku su brojale 60.000 vojnika pod komandom NATO pakta.

-To je i visoki predstavnik međunarodne zajednice, to je specijalni predstavnik Evropske unije i to je Vijeće za implementaciju mira. Ove su institucije, zajedno sa demokratskim snagama i institucijama države BiH, u proteklih 30 godina, omogućile postratnu obnovu- ekonomsku, infrastrukturnu...

I, ono što je najvažnije, omogućile su izgradnju institucija države BiH - podvukao je Pejanović.

Od brojnih institucija, koje su nastajale u postdejtonskom vremenu, izdvajaju se- kao vrlo važne za izgradnju države BiH, Državna granična služba, reforma Oružanih snaga i stvaranje jedinstvenih Oružanih snaga BiH, proširenje strukture Vijeća ministara BiH, koje je 1997. godine, podsjeća, brojalo samo tri ministarstva.

-Sada, ono, ima devet ministarstava. Dakle, Vijeće ministara je naraslo na jednu instituciju, koja je postala važna i snažna institucija za provođenje izvršne politike u procesu integracije BiH u EU.

Najzad, važne institucije su Sud BiH, Tužilaštvo BiH, Visoko tužilačko i sudsko vijeće BiH i sve obavještajne i sigurnosne službe - kazao je Pejanović.

To je, dodao je, uz brojne druge institucije- poput Uprave za indirektno oporezivanje, omogućilo snažan kostur u njenoj egzistenciji i razvoju države BiH.

- U provođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma, Visoki predstavnik je, zahvaljujući ovlaštenjima koja se zovu- Bonska, negdje, oko 145 zakona inicirao i nametnuo, na čijoj su osnovi izgrađene ove institucije i provodile reforme za integraciju države BiH u EU - istakao je Pejanović.

Ograničenje ovog mirovnog sporazuma, podvukao je, odnosi se na Ustav BiH, jer je taj dokument u svojim odredbama „preferirao i dao dominaciju etničkom ispoljavanju interesa“. To je, dodao je, donekle dovelo do mogućnosti blokada institucija države BiH.

-Takva se blokada pojavila od 2022. godine pa na ovamo, i ona je, na sreću, zaustavljena mjerama Visokog predstavnika međunarodne zajednice. Misli se na politiku secesije i politiku urušavanja BiH, koja je dolazila Narodne skupštine iz Republike Srpske- kazao je Pejanović.

Postavlja se, naglasio je, pitanje da li je prestala potreba za daljnjim ostankom Visokog predstavnika u BiH, a većina učesnika konferencije se zalagala te, zbog promjene geopolitičkih razloga u Evropi, isticala potrebu ostanka Visokog predstavnika i institucija međunarodne zajednice „sve dok BiH ne završi pregovore za članstvo u EU“.

-Postavilo se, na kraju, pitanje: A šta bi bilo da nismo imali Dejtonski mirovni sporazum?! Jedan čovjek je, nedavno, a zove se Ivo Komšić, na jednom okruglom stolu, odgovorio na to pitanje: Bio bi haos!

Mi smo haos i rat zamijenili sa izgradnjom države, sa reformama i sa integracijom države BiH u EU - poručio je Pejanović.

Visoki predstavnik u BiH, dodao je, mogao bi pomoći u sprovođenju reformi u pregovaračkom procesu te preuzimanju evropske pravne stečevine za članstvo BiH u EU, što bi, postepeno, dovelo i do ustavnih reformi.

Dekan Pravnog fakulteta u Zenici prof. dr. Enis Omerović istakao je kako je ovakva konferencija jako važna za fakultet na čijem je čelu.

- Pravni fakultet u Zenici odavno se pozicionirao u BiH i regionu, u pogledu svoje društvene odgovornosti i naučno-istraživačkog utjecaja i akademskog utjecaja na društvo i državu u cijelosti. Dvadeset godina Pravnog fakulteta, trideset godina Dejtonskoga mirovnoga sporazuma - sve se posložilo u 2025. godini. Mislimo da možemo biti zadovoljni i ponosni, kao Pravni fakultet u Zenici, da sa ovim događajima i amnifestacijama završavamo 2025. godinu - kazao je Omerović.

Fena/federalna.ba