Nastavljeni sukobi na Bliskom istoku
Nastavljene su vojne tenzije na Bliskom istoku nakon nove razmjene udara američkih snaga i iranske vojske. Dok Sjedinjene Države i Iran iznose oprečne informacije o statusu plovidbe kroz Hormuški moreuz, generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš (Guterres) pozvao je obje strane na hitnu deeskalaciju i povratak diplomatskim pregovorima.
Vojne tenzije na Bliskom istoku su nastavljene. Sjedinjene Američke Države i Iran razmijenili su nove udare, dok regionalni posrednik Pakistan apeluje na obje strane da preduzmu hitne korake ka deeskalaciji i poštuju ranije potpisane memorandume. Centralna komanda američke vojske saopštila je da je završen treći talas udara na položaje u Iranu. Prema američkom saopštenju, pogođene su desetine ciljeva u blizini Hormuškog moreuza, uključujući iranske sisteme protivvazdušne odbrane, obalske radare, raketne kapacitete i skladišta municije. Istovremeno, američki predsjednik Donald Tramp (Trump) izjavio je da su pregovori prekinuti, navodeći da je Teheran prekršio postignuti dogovor:
„Vašington i Teheran su u subotu postigli sporazum. Iran je prihvatio uslove koji su podrazumijevali odustajanje od nuklearnog programa. Međutim, prekršili su dogovor sat kasnije, gađajući dronom jedan brod."
Optužbe iz Vašingtona odmah su naišle na oštar odgovor Teherana. Portparol iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmail Bagei (Baghaei) izjavio je da je Iran u pregovore ušao s pedantnošću i ozbiljnošću, imajući u vidu interese i zabrinutost iranske nacije. Bagei je novinarima poručio da je njegova zemlja postigla dogovor u dobroj vjeri i ozbiljno ispunjavala svoje obaveze, naglasivši da Islamska Republika nikada prva ne krši potpisano. Ipak, poslao je i jasno upozorenje Bijeloj kući.
„Iran se više neće pridržavati Memoranduma o razumijevanju potpisanog sa Sjedinjenim Državama ako Vašington ne ispuni svoje obaveze o okončanju rata. Svaki put kada druga strana nije ispunila svoje obaveze, nismo se ni mi pridržavali svojih. Nastavićemo da se ponašamo na taj način."
Dok diplomatija uzmiče, situacija na terenu se usijava. Američki mediji prenose da je ostrvo Kešm pogođeno sa više od deset projektila, dok agencija Mer javlja da je u pokrajini Ormozan poginuo direktor sektora komunikacija. Odgovor Teherana bio je brz. Iranska Revolucionarna garda pokrenula je masivnu operaciju odmazde, ciljajući baze u Jordanu, Bahreinu i Kuvajtu. Ipak, jordanski vojni zvaničnici ističu da su uspješno neutralisali prijetnju iz vazduha:
„Naši sistemi protivvazdušne odbrane presreli su i oborili četiri rakete koje su ušle u jordanski vazdušni prostor s iranske teritorije. U ovom incidentu nije bilo izvještaja o povredama vojnika niti o materijalnoj šteti na infrastrukturi baze Princ Hasan."
Međutim, glavna oštrica iranskog napada zahvatila je Bahrein i Kuvajt. Agencija Tasnim prenosi da je u Bahreinu uništen američki komandni centar za dronove i hangar za avione za elektronsko ratovanje P-8. U Kuvajtu su uništeni rezervoari za gorivo i sistem Patriot u bazi Ali Salem.
Također, pogođena su i tri kopnena granična centra te naftna platforma. Nakon ovih udara, ključno pitanje ostaje status najvažnije pomorske rute, o čemu se oglasila i američka vojska:
„Hormuški moreuz je u potpunosti otvoren za sva plovila koja žele legalno da prođu ovim međunarodnim plovnim putem. Pomorski saobraćaj se u ovom trenutku odvija bez ikakvih problema, a naše snage nastavljaju osiguravati slobodu plovidbe.“
Nasuprot tome, zvanični Teheran, tačnije Iranska revolucionarna garda šalje potpuno drugačiju poruku i najavljuje blokadu dok se američka vojska ne povuče:
„Jedini način da Hormuški moreuz bude otvoren za brodski saobraćaj jeste okončanje intervencija agresivne američke vojske na ovom strateškom plovnom putu. Nastavak ovih intervencija dovešće do još većih incidenata u svjetskom naftnom i gasnom sektoru. Operacija odmazde se nastavlja."
Zbog opasnosti od izbijanja rata punog obima, koji bi ugrozio svjetsko snabdijevanje naftom i gasom te izazvao ekonomske potrese, hitno je reagovao generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš, uputivši dramatičan apel svjetskim silama:
„Svi ovi napadi moraju odmah da prestanu. Povratak neprijateljstvima u punom obimu imao bi katastrofalne posljedice za narode ovog regiona, ali i za međunarodni mir, sigurnost i kompletnu globalnu ekonomiju. Pozivam Iran i Sjedinjene Države da hitno nastave pregovore i preostala pitanja riješe isključivo diplomatskim putem."
Dok se diplomatski prozor ubrzano zatvara, a ekonomska tržišta strahuju od novih energetskih šokova, situacija na terenu osjetno je nepredvidiva, a oči svjetske javnosti uprte su u dalje korake Vašingtona i Teherana.
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.