Nakon Hormuza, Kina gleda prema Arktiku: „Ledeni Put svile" donosi prilike, ali i velike rizike

Kina je uspostavila prvi redovni pomorski tranzit Sjevernim morskim putem, ali ostaju ozbiljna pitanja o ekološkim i političkim rizicima arktičke rute, prenosi The Guardian.

Sjeverni morski put kao alternativa Hormuzu i Suezu

Kada je američki državni sekretar Marco Rubio predložio da svijet potraži nove pomorske pravce kako bi se zaobišlo zagušenje u Hormuškom moreuzu, malo je vjerovatno da je pritom imao na umu Sjeverni morski put kroz Arktik.

Ipak, posljednjih mjeseci raste interes za ovaj pomorski pravac dug oko 5.500 kilometara, koji prolazi kroz zaleđena arktička mora uz pomoć nuklearnih ledolomaca, dok ga tokom ljeta obasjava gotovo neprekidna dnevna svjetlost.

Japan, Južna Koreja i Indija već su iskazali interes za slanje tereta Sjevernim morskim putem (NSR), ali je Kina prva uspostavila redovni tranzit. Brodarska kompanija Sea Legend posljednjih dana pokrenula je redovnu liniju ovom rutom.

Sjeverni morski put prolazi Arktičkim krugom duž sjeverne obale Rusije. Plovan je uglavnom tokom toplijih mjeseci, ali se period njegove plovnosti produžava zbog smanjenja ljetnog morskog leda.

Za pojedine brodove ova ruta može više nego prepoloviti vrijeme potrebno za putovanje između Kine i Evrope. Međutim, potencijalne koristi prate ozbiljni ekološki i politički rizici koji bi mogli nadmašiti prednosti.

Od Kine do Velike Britanije za manje od 20 dana

Nakon jednog probnog putovanja 2025. godine, Sea Legend je pokrenuo redovnu kontejnersku liniju preko Arktika.

Direktno putovanje od Ningboa i Zhoushana do britanskog Felixstowea traje svega 18 dana, prema riječima Li Xiaobina, dok put Sueckim kanalom traje više od 40 dana.

Stručnjaci navode da je ruta posebno pogodna za teret osjetljiv na temperaturu, uključujući električna vozila, litijumske baterije i proizvode iz oblasti solarne energije — sektore u kojima je Kina postala jedan od vodećih svjetskih izvoznika.

Kao jedina redovna komercijalna teretna linija na ovoj ruti, Sea Legend će pokazati može li dugogodišnja kineska arktička strategija prerasti u održivu trgovinsku vezu između Kine i Evrope.

Kineski „Polarni Put svile“

Kineski predsjednik Xi Jinping još je 2017. godine javno pozvao Kinu i Rusiju na razvoj arktičkih pomorskih ruta i izgradnju „Polarnog Puta svile“.

Rusija, koja kontroliše najveći dio Sjevernog morskog puta, u početku je bila oprezna zbog sve većeg kineskog prisustva na Arktiku. Međutim, nakon ruske invazije na Ukrajinu, Moskva je postala sve zavisnija od Pekinga, što je Kini omogućilo veći utjecaj i pristup arktičkom području.

Ruska državna nuklearna kompanija Rosatom izdaje dozvole za plovidbu i nadzire saobraćaj duž rute, a istovremeno osigurava nuklearne ledolomce koji su potrebni za pratnju većine brodova.

Sea Legend tvrdi da će arktička ruta približno prepoloviti emisije zahvaljujući kraćem vremenu plovidbe između Kine i Evrope. Međutim, stručnjaci upozoravaju da bi ekološki rizici putovanja mogli lako poništiti očekivanu uštedu emisija.

Opasnost od izlijevanja nafte u osjetljivom Arktiku

Pojedine brodarske kompanije suočile su se s kritikama zbog korištenja brodova koji koriste teško loživo ulje (HFO), čija je upotreba na Arktiku zabranjena od 2024. godine.

Prema izvještaju Bellona Environmental Foundationa iz 2025. godine, izlijevanje goriva predstavlja ogromnu opasnost za Arktik jer je HFO gušći od drugih vrsta goriva, zbog čega ga je teško ukloniti.

Na niskim temperaturama nafta se razgrađuje sporije, a kada ostane zarobljena u ledu, gotovo ju je nemoguće ukloniti.

U izvještaju se navodi da Rusija nije dovoljno pripremljena za eventualnu ekološku katastrofu. Velika udaljenost i izoliranost područja znače da bi specijalizovanim ekipama za sanaciju mogle biti potrebne sedmice da stignu do mjesta izlijevanja.

„Zbog udaljenosti regije i nedostatka logističke podrške, vjerovatnoća dugotrajnog kvara na opremi i posljedičnog nasukavanja znatno je veća. To predstavlja rizik od izlijevanja nafte u osjetljivom ekosistemu“, upozorava Nitin Chopra, glavni savjetnik za pomorske rizike kompanije Allianz za Aziju.

„Crni ugljik“ dodatno povećava rizike

Bellona upozorava i na opasnost od crnog ugljika, jedne od emisija nastalih sagorijevanjem teškog loživog ulja.

Crni ugljik smanjuje reflektivnost arktičkog područja, zbog čega ono apsorbira više Sunčeve energije i zadržava više toplote. Time dodatno doprinosi globalnom zagrijavanju.

Arktička ruta kao put za rusku „flotu iz sjene“

Glavni operativni direktor Sea Legenda Li Xiaobin rekao je ovog mjeseca da je kriza na Bliskom istoku pokazala ranjivost Sueckog kanala i Hormuškog moreuza na regionalne sukobe, čime je povećana potreba za razvojem alternativnih trgovinskih ruta između Kine i Evrope.

Slične stavove iznio je i ruski predsjednik Vladimir Putin. Moskva želi promijeniti mapu svjetske trgovine, ali činjenica da kontroliše Sjeverni morski put — koji se najvećim dijelom nalazi unutar ruske ekskluzivne ekonomske zone — za mnoge operatere predstavlja prevelik rizik.

Međunarodne sankcije uvedene Rusiji nakon invazije na Ukrajinu mogle bi dodatno otežati operacije spašavanja ukoliko brod doživi problem i zatraži pomoć, upozorio je osiguravatelj Allianz Commercial u svom pregledu sigurnosti i pomorskog saobraćaja za 2026. godinu.

Stručnjaci navode da najveći dio saobraćaja Sjevernim morskim putem trenutno čini takozvana ruska „flota iz sjene“ — tankeri koji često plove bez osiguranja ili odgovarajućeg regulatornog nadzora kako bi zaobišli sankcije uvedene na rusku naftu.

Prema podacima Bellone, 2025. godine na ruti je bilo oko 100 takvih brodova pod međunarodnim sankcijama, odnosno gotovo trećina svih teretnih brodova koji su plovili tim pravcem.

Izvještaji ukazuju da se u 2026. godini transport ruske „flote iz sjene“ Sjevernim morskim putem odvija još intenzivnije, zahvaljujući blažim ljetnim uslovima koji olakšavaju plovidbu.

Klimatske promjene produžavaju sezonu plovidbe

„S obzirom na trenutne klimatske promjene, mogli bismo imati sve duži dio godine tokom kojeg će Sjeverni morski put biti otvoren za komercijalnu plovidbu“, rekao je Vinh Thai, profesor logistike i upravljanja lancem snabdijevanja na Univerzitetu RMIT.

Prema njegovim riječima, postoje pokazatelji da se to već događa.

Ruski LNG transporter uspio je započeti rani tranzit ovom rutom još u maju, zahvaljujući smanjenju ljetnog morskog leda.

Tokom protekle sedmice posmatrači pomorskog saobraćaja uočili su dosad nezabilježen konvoj ruskih tankera koji su plovili neuobičajeno sjevernom rutom kroz Sjeverni morski put. Flota, koja je navodno prevozila oko osam miliona barela nafte, prošla je na manje od 800 kilometara od Sjevernog pola.

Ekonomija i sigurnost i dalje predstavljaju prepreku

Uprkos ambicioznim — a možda i rizičnim — nastojanjima Rusije da Sjeverni morski put pretvori u održivu alternativu međunarodnom pomorskom saobraćaju, stručnjaci smatraju da se ekonomska računica za sada ne isplati.

Sigurnosni rizici, visoki operativni troškovi, kratka sezona plovidbe i opasnost od sankcija vjerovatno će i dalje ograničavati razvoj arktičkog pomorskog saobraćaja.

Svako veće izlijevanje nafte moglo bi zato predstavljati „ekološku, ali i ekonomsku katastrofu“, smatra Thai.

„Ne samo za Rusiju, već i za šire područje“, upozorio je.

Može li se Sjeverni morski put koristiti kao zamjena za Hormuški moreuz i Suecki kanal?

Kratak odgovor stručnjaka glasi: ne, barem ne zasad.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.