Na pragu proljetne sjetve: Cijene repromaterijala divljaju, podsticaji kasne, nadležni bez odgovora

Na pragu proljetne sjetve, ratari u Semberiji, najvećoj žitnici Bosne i Hercegovine, ulaze u jednu od najtežih sezona u posljednjih nekoliko godina. Proizvođači se suočavaju s brojnim gubicima u proizvodnji, visokom cijenom repromaterijala i neizvjesnošću plasmana proizvoda. Nadležni nemaju odgovor.

Ako je prethodna sezona bila test strpljenja, ova je ispit iz matematike i snalažljivosti. Nova proizvodna sezona na pragu, a ratari bez osnovnih uslova za proizvodnju: cijene repromaterijala divljaju, a podsticaji kasne.

"Grad Bijeljina trenutno duguje 3 miliona maraka. Što se tiče Ministarstva poljoprivrede RS, oni imaju preko 100 miliona duga, oni odugovlače, premijer je obećao da će u drugoj polovini marta početi isplaćivati. Mislim da se sa tim treba požuriti, jer proljetna sjetva ne čeka ni podsticaj, ni bilo šta, mi moramo na vrijeme posijati", kaže Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.

"Mi smo prije 20-ak dana isplatili 800.000 KM dug iz 2024. godine, nama je ostao dug još oko 425.000 KM za tovnu junad i time bi u potpunosti završili sa 2024., to ćemo, nadam se, u martu mjesecu završiti i krenuti sa isplatom podsticaja, kako je bilo definisano Pravilnikom, za 2025. godinu", ističe Sreten Vučković, načelnik Odjeljenja za poljoprivredu Grada Bijeljina.

Repromaterijal je preskup, otkupne cijene još niske, a svaki hektar pšenice ili kukuruza, kažu ratari, više troši nego što donosi.

"Repromaterijal je poskupio, neko će izdržati, neko otići u veliki minus. Sad dolazi vrijeme da samo propadaju u poljoprivredi oni koji mnogo rade“, naglašava proizvođač Mićo Stevanović.

Ratari su u gubicima, a problemi plasmana ne štede ni stočare. Otkup sirovog mlijeka u Republici Srpskoj pao je za oko 8 % u januaru, odnosno 470 tona manje nego u decembru, dok je 20 malih farmi prestalo rad zbog nemogućnosti plasmana i pada otkupa.

"Ljudi su skeptični i polako počinju rasprodavati stočni fond i mislim da će za par godina na ovim područjima nestati hrane", dodaje Bakajlić.

"Imam oko 300 litara dnevno i što se tiče ovoga to je oko 150 maraka svaki dan čistog gubitka. Još smo i smanjili neke komponente, kako bi smanjili tu litražu, ali i pored tog smanjenja, gubici se i dalje gomilaju", naveo je Radenko Arsenović, proizvođač.

Ratari poručuju da bez sistemskih promjena nema ni opstanka domaće proizvodnje. Bh. privreda je, kažu, pred kolapsom, ako se hitno ne obezbijede plasman i podsticaji, nova sezona će, upozoravaju, biti posljednja prilika za mnoge domaće proizvođače.

federalna.ba