Na ANU BiH održano predavanje Semira Vranića o modernoj dijagnostici karcinoma dojke

Karcinom dojke danas je najčešći maligni tumor kod žena u svijetu. Svake godine u svijetu oboli oko 2,5 miliona žena, a procjene ukazuju da bi se taj broj do 2050. godine mogao udvostručiti i dostići čak pet miliona novih slučajeva godišnje. U Bosni i Hercegovini svake godine bilježimo oko 1.539 novih slučajeva, a smrtnost iznosi oko 564 pacijentice godišnje, što znači da bolest fatalno završi u gotovo trećini slučajeva. Ovi podaci dodatno naglašavaju koliko su napredak u dijagnostici i pristup novim terapijama od životne važnosti, saopštila je Press služba Akademije nauka i umjetnosti BiH.

Govoreći o najznačajnijim promjenama u dijagnostici karcinoma dojke u posljednjih pet godina, profesor Vranić posebno je izdvojio proširenje primjene *HER2 biomarkera, što je otvorilo nove mogućnosti liječenja za znatno veći broj pacijentica.

- Ranije je anti-HER2 terapija bila namijenjena uglavnom pacijenticama s HER2 pozitivnim karcinomom dojke. Danas su terapijska meta i tumori s niskom i ultra niskom ekspresijom HER2 receptora, što je broj potencijalnih kandidata za ovu vrstu liječenja povećalo sa približno 15–20  posto na gotovo 50 posto pacijentica - istakao je Vranić.

Posebnu pažnju profesor Vranić posvetio je novom, šestom izdanju WHO/IARC klasifikacije tumora dojke – publikacije čijoj je izradi i sam dao značajan doprinos, a koja je upravo u završnoj fazi štampanja.

- Svjetska zdravstvena organizacija kroz ovu klasifikaciju nastoji učiniti dijagnostiku što preciznijom i egzaktnijom kako bi terapija bila što prikladnija za svakog pacijenta. Budući da je dijagnostika jedan od ključnih koraka u liječenju karcinoma dojke, unapređenje klasifikacije direktno doprinosi i boljim ishodima liječenja - naglasio je.

Novo izdanje donosi jasnije smjernice za dijagnostiku na malim uzorcima tkiva, uvodi posebno poglavlje posvećeno primjeni vještačke inteligencije u patologiji te detaljno razrađuje izvještavanje u kliničkoj praksi, s posebnim naglaskom na koordinaciju između radiologa i patologa.

Jedno od najznačajnijih obilježja savremene onkologije jeste ubrzana digitalizacija patoloških laboratorija i sve šira primjena vještačke inteligencije (AI). Patolozi danas sve više rade s digitalnim preparatima na velikim ekranima umjesto s tradicionalnim mikroskopima, a cijeli dijagnostički proces postaje automatizovaniji i efikasniji. Ovaj proces intenzivno traje od 2015. godine i donio je značajne prednosti: dijagnostičari nisu vezani za jedno mjesto, mogu se prijaviti i raditi s bilo koje lokacije, a kvalitet je jednako vrijedan tradicionalnom mikroskopskom pregledu.

 Profesor Vranić naglasio je da AI u dijagnostičkoj patologiji uvijek mora imati i završnu potvrdu od strane patologa: „Zadnju riječ i dalje ima ljudski mozak, koji mora odobriti ono što je AI sugerirao."

Profesor Vranić istakao je da se terapija karcinoma dojke danas u značajnoj mjeri prilagođava molekularnim karakteristikama tumora, a biomarkeri imaju ključnu ulogu u donošenju terapijskih odluka.

*HER2 (Human Epidermal Growth Factor Receptor 2) je protein koji se nalazi na površini ćelija i učestvuje u njihovom rastu i dijeljenju. Kod dijela pacijentica s karcinomom dojke, tumor proizvodi previše HER2 proteina. Takvi tumori obično rastu brže, ali se mogu liječiti posebnim ciljanim lijekovima koji djeluju upravo na HER2 receptor. Zbog toga je određivanje HER2 statusa jedan od najvažnijih testova u dijagnostici karcinoma dojke, jer pomaže ljekarima da odaberu najefikasniju terapiju. Najnovija istraživanja pokazala su da korist od anti-HER2 terapije mogu imati ne samo pacijentice s visokim nivoom HER2, nego i one s niskom (HER2-low) ili vrlo niskom (HER2-ultra-low) ekspresijom ovog proteina, što je značajno proširilo broj žena koje mogu dobiti ciljanu terapiju, saopšteno je.

Fena/federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.