Muzika koja spaja svijet: Novogodišnji koncert Bečke filharmonije 2026.
Već prema tradiciji, prvog dana Nove godine, oko 50 miliona televizijskih gledatelja širom svijeta uživaju u muzičkoj poslastici bez presedana. Naravno, riječ je o direktnom prijenosu Novogodišnjeg koncerta Bečke filharmonije, u čijem su središtu jedinstveni valceri i polke čuvene porodice Strauss. Ovog 1. januara 2026. godine orkestrom Bečkih filharmoničara u Zlatnoj sali bečkog Musikvereina ravnao je Yannick Nézet-Séguin, muzički direktor ugledne njujorške Metropolitan Opere.
Vienna Philharmonic
Dirigent s prepoznatljivim stilom
Kanadski dirigent, koji se za razliku od većine svojih kolega pojavljuje s platinasto obojenom kosom, oduševio je publiku donoseći u najpoznatiji klasični koncert svijeta i neke novine.
Nesvakidašnji završetak uz „Radetzky marš“
Posebna poslastica zbila se na samom kraju, kada je, tokom izvođenja čuvenog bisa „Radetzky marš“, kojim inače završava omiljena prvonovogodišnja muzička uspješnica, istovremeno dirigirao i Bečkom filharmonijom i publikom, sišavši sa scene među njih – što se nikada ranije nije dogodilo.
Dugogodišnja saradnja s Bečkom filharmonijom
Uprkos nestandardnom imidžu, već više od 15 godina Yannick Nézet-Séguin uspješno sarađuje s Bečkom filharmonijom. Ta saradnja započela je 2010. godine na Mozartovoj sedmici u Salzburgu, a ubrzo je dirigentu uslijedio i poziv čuvenog orkestra da u posljednji trenutak preuzme i spasi njihovu američku turneju, čime su se dodatno povezali i sprijateljili.
Vienna Philharmonic
Muzika kao univerzalni jezik
„Muzika je tu da razveseli sve“, kaže Nézet-Séguin. „Ona je dio ljudske naravi.“ Upravo zato priznati dirigent nastoji muziku približiti što široj publici. U prilog tome ide i podatak da se Novogodišnji koncert putem televizije, radija i streaming platformi prenosi u oko 150 zemalja svijeta. Program je istovremeno lokalno ukorijenjen – bečki – i izrazito globalan, u duhu kompozitora Straussova doba koji su često putovali te svoja iskustva i dojmove pretakali u svoje kompozicije.Vienna Philharmonic
Žene kompozitorice u fokusu programa
Nézet-Séguin poznat je po otvorenosti prema savremenim muzičkim tokovima i po zalaganju za raznolikost. Zato je u ovogodišnji program uvrstio i djela kompozitorica, pa su se na repertoaru našle čak dvije kompozicije žena.
Prva je bila polka-mazurka „Pjesme sirena“ Josefine Weinlich, koja je sa samo 20 godina u Beču osnovala ženski orkestar te s violinom u ruci njime dirigovala na brojnim svjetskim turnejama. Druga je „Dugin valcer“ iz 1939. godine afroameričke pijanistice i kompozitorice Florence Price, koja se cijeloga života suočavala s diskriminacijom – kao samohrana majka i kao žena crne boje kože – a tek posljednjih godina dobiva priznanje koje joj pripada.
Mladost među velikanima dirigentske tradicije
Inače, s 50 godina Nézet-Séguin je treći najmlađi dirigent u historiji koncerta – nakon Gustava Dudamela, koji je 2017. nastupio sa samo 35 godina, te Andrisa Nelsonsa, koji je 2021. imao 42.
Filmska pauza u znaku bečke umjetnosti
U pauzi koncerta iz svečano ukrašene Zlatne sale bečkog Musikvereina, s prekrasnim cvjetnim aranžmanima, gledatelji su mogli pogledati i unaprijed snimljen film koji je ove godine bio posvećen znamenitom bečkom muzeju Albertina. Povodom 250. obljetnice ove vrijedne zbirke, redateljica Alex Wieser prati noćnu čuvaricu tokom njenog obilaska muzeja te susrete s različitim zaposlenicima – od čistačice i restauratorice do direktora – uz muzičku pratnju kamernih sastava Bečke filharmonije.
Balet, moda i bečki prostori
Oduševio je i nastup Baleta Bečke državne opere, koji je u drugom dijelu programa plesao uz „Polku diplomatâ“ i valcer „Ruže s juga“ Johanna Straussa mlađeg. Koreografiju potpisuje legendarni John Neumeier, a kostime je osmislio Albert Kriemler, kreativni direktor modne kuće AKRIS. Njihova saradnja započela je prije tačno 20 godina upravo ovdje, u Musikvereinu, na Novogodišnjem koncertu Bečke filharmonije 2006. godine.
U unaprijed snimljenoj koreografiji publika je pratila i plesače kroz bečki Hofburg – od Švicarskog trakta, preko Stubništa veleposlanika, sve do Radetzkyjevih apartmana – nakon čega je u taktu valcera prošla i kroz Muzej primijenjene umjetnosti MAK, inspiriran motivima ruže na bečkom porculanu.
Poruka mira i zajedništva
Poruka ovogodišnjeg Novogodišnjeg koncerta iz Zlatne dvorane bečkog Musikvereina ponovno je bila apel za mir i međusobno razumijevanje. Zato se moglo čuti: „Kad počnemo razgovarati, svađamo se i ne slažemo; kad počnemo slušati istu muziku, osjećamo da imamo više zajedničkog nego različitog.“
Tradicija nastala u teškom vremenu
Ipak, manje je poznato kako tradicija Novogodišnjih koncerata Bečkih filharmoničara potiče iz jednog sasvim drugačijeg doba. Prvi koncert održan je 31. decembra 1939. godine, a prihod je išao „Zimskom fondu pomoći“, koji je neposredno prije pokrenuo Adolf Hitler. Ipak, tako je započela tradicija koja je preživjela rat i nastavila živjeti do danas.
Dirigenti koji su obilježili historiju
Tradicija nalaže da čast dirigentskog štapića pripadne samo izuzetnima: među njima su bili Willi Boskovsky, Herbert von Karajan, Zubin Mehta, Lorin Maazel i Mariss Jansons.
Od 1987. dirigenti se izmjenjuju svake godine. Ipak, ima i izuzetaka: 2023. godine Franz Welser-Möst vodio je Novogodišnji koncert treći put, dok je Riccardo Muti čak sedam puta stajao za pultom Bečkih filharmoničara.
Ulaznice – rijetka i tražena privilegija
Ulaznice za najpoznatiji koncert Bečke filharmonije dodjeljuju se isključivo putem lutrije. Prijave se zaprimaju tokom februara, dok se izvlačenje održava u martu, s obzirom na to da je potražnja daleko veća od broja dostupnih mjesta u Zlatnoj dvorani Musikvereina. Tek tada ulaznice mogu biti kupljene, a cijene se kreću od 70 do oko 2.300 KM.
federalna.ba