Može li Milorad Dodik stići do željenog pomilovanja? Pravne činjenice u matematici 2:1

Danima se u bh. javnosti razmatra mogućnost pomilovanja Milorada Dodika. Teorije vode do državnog Predsjedništva, u kojem će u narednom mandatu sjediti HDZ i SNSD. Zbog dugogodišnje bliskosti ove dvije stranke, otvoreno je pitanje, ne samo da li će, nego i mogu li članice Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željka Cvijanović i Darijana Filipović, preglasavanjem donijeti odluku o pomilovanju Milorada Dodika, ili je za takvu odluku potrebna jednoglasna odluka svih članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine? Provjerili smo pravne činjenice. 2:1 za državu. Ili 1:2 za pomilovanje osuđenika?

Dugogodišnja ljubav HDZ-a i SNSD-a bacila je sumnje da će dvije buduće članice Predsjedništva pomilovati i politički rehabilitirati Milorada Dodika.

Je li to pravno moguće?

„Koliko je meni poznato, nemoguće da se pomiluje“, kaže Vehid Šehić, pravnik i bivši član CIK BiH.

Zakon o pomilovanju BiH, član 2 kaže:

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine može osuđenim licima dati pomilovanja:

a) za krivičnopravne sankcije koje je izrekao Sud Bosne i Hercegovine ili drugi sud u Bosni i Hercegovini kad je na njega Sud Bosne i Hercegovine prenio vođenje postupka;

b) za krivičnopravne sankcije koje nije izrekao sud u Bosni i Hercegovini, a izvršavaju se u Bosni i Hercegovini;

c) za pravne posljedice osuda.

„Zakon o pomilovanju, prije svega je donijet na osnovu Ustava. U Ustavu BiH jasno je propisano da Parlamentarna skupština može prenijeti na Predsjedništvo BiH neke nadležnosti, što je ona i uradila. Međutim, u tom zakonu nije propisala kako Predsjedništvo u tom slučaju glasa. Ali pravilnik je rekao konsenzus“, ističe Nedim Ademović, stručnjak za ustavno pravo.

„Da bi se neko pomilovao za određena krivična djela i skinule sankcije, mora biti saglasnost sva tri člana Predsjedništva BiH“, dodaje Šehić.

2:1, prema mišljenju struke, nema uporište u Poslovniku o radu Predsjedništva, koji je donesen u skladu s Ustavom. Osim toga, procedura pomilovanja uključuje prethodno mišljenje Suda BiH koji je već pravosnažno utvrdio krivnju Milorada Dodika i mišljenje Državnog ministarstva pravde.

„Mislim da Ministarstvo pravde nikada ne bi moglo dati pozitivni izvještaj u predmetu Milorada Dodika. Osnovna prepreka je jer se mora konsultovati prvostepeni sud, to je Sud BiH. U tom smislu postoji veliki problem oko načina izvršenja, da li ono obuhvata i njegovu ulogu predsjednika SNSD-a i dok se to ne razriješi ovaj predmet ne može proći Ministarstvo pravde“, navodi Ademović.

Na putu želje Milorada Dodika da u skorije vrijeme ponovo bude predsjednik Vlade Republike Srpske su i uslovi iz Izbornog zakona BiH i Ustava Republike Srpske, koji kažu da osobi koja je osuđena na kaznu zatvora od šest mjeseci ili više, ili kojoj je izrečena zabrana obavljanja funkcije, prestaje pravo na kandidovanje.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.