Mostar se prisjetio Predraga Matvejevića i njegova književnog nasljeđa

Mostar se u ponedjeljak prisjetio Predraga Matvejevića, jednog od svojih najpoznatijih književnika i intelektualaca, na književnom susretu ''Predrag mediteranski'', održanom u okviru Festivala ''Poligon''.

Matvejevićeve snažne veze s Mostarom

Mostarski književnik Mirko Božić, direktor Festivala „Poligon“, kazao je kako je tijekom pripreme programa bilo zanimljivo otkriti da su neki od ljudi s kojima su razgovarali Matvejevića poznavali osobno.  

- Kroz pripremu ovog programa uspjeli smo shvatiti da su neki ljudi na koje smo naišli Matvejevića poznavali osobno. To je nekako pokazalo koliko je svijet mali i koliko su njegove veze s Mostarom i ljudima koji su ovdje živjeli i djelovali bile snažne - kazao je Božić. 

Matvejević između Šantića i suvremene mostarske književnosti

Govoreći o tome koliko mlade generacije poznaju djela Predraga Matvejevića, istaknuo je kako je upravo to jedno od najvažnijih pitanja koje se ovim programom želi otvoriti.
 
- Mostarska književnost i književna scena na neki su način taoci Alekse Šantića. Kada razmišljamo o Mostaru i književnosti, većini ljudi prvo na pamet pada Aleksa Šantić, dok se Predraga Matvejevića rjeđe spominje, osim ako niste malo dublje u književnim vodama. Šantić je, na neki način, postao i svojevrsni kulturno-turistički brend grada Mostara. S druge strane, Matvejević ima intelektualnu, književnu, pa u krajnjem slučaju i političku težinu, koja ga čini i pomalo kontroverznim. Unatoč tome, mislim da je tim važnije govoriti o Predragu Matvejeviću. Uostalom, ustanovljena je i nagrada koja nosi njegovo ime - kazao je on. 

''Mediteranski brevijar'' kao književna freska Mediterana

Govoreći o djelu Predraga Matvejevića, Božić je posebno izdvojio ''Mediteranski brevijar'', ali i ''Kruh naš svagdašnji'', istaknuvši kako je upravo ''Mediteranski brevijar'' njegovo najpoznatije djelo. 

- Imamo ‘Mediteranski brevijar’, imamo ‘Kruh naš svagdašnji’, ali ‘Brevijar’ je ono što je najpoznatije i što svima preporučujem. To je djelo iznimno popularno i kada se pojavi, vrlo se brzo rasproda. Ako uspijete do njega doći, odmah ga uzmite. To je prekrasna freska Mediterana, ne samo u književnom i kulturološkom, nego i povijesnom i svakom drugom smislu. Mislim da bi to čak trebalo biti dio školskog programa. Nažalost, živimo u sustavu u kojem Matvejevićevo djelo još uvijek nije cijenjeno na razini na kojoj bi trebalo biti - kazao je on.

Od Mostara do Sorbone i europskih sveučilišta

Kći Predraga Matvejevića, Suzana Matvejević, kazala je kako je njezin otac rođen i odrastao u Mostaru, nakon čega se školovao u Sarajevu i Zagrebu, a doktorirao je na Sorboni. Veći dio života radio je kao profesor francuske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a potom je akademsku karijeru nastavio u Francuskoj i Italiji. 
 
- Njegova prva želja bila je postati pijanist, no nakon što je na radnoj akciji slomio šaku više nije mogao svirati. Tada je počeo učiti francuski i tako je postao profesor francuske književnosti - ispričala je Matvejević.

''Mediteranski brevijar'' postao svjetski klasik

Podsjetila je da je njezin otac iza sebe ostavio bogat književni opus, među kojim posebno mjesto zauzima „Mediteranski brevijar“, njegovo najpoznatije i najprevođenije djelo. 

- 'Mediteranski brevijar' postao je svojevrsni klasik i referentna knjiga o Mediteranu. Istodobno je poetska knjiga, sastavljena od brojnih priča o različitim elementima koji čine Mediteran. Prevedena je na najmanje 23 jezika i upravo je zahvaljujući toj knjizi postao poznat u svijetu - istaknula je.

Vjera u kulturno zajedništvo naroda bivše Jugoslavije

Govoreći o njegovim stavovima, naglasila je kako je Matvejević, i nakon raspada Jugoslavije, vjerovao u kulturnu povezanost i suradnju naroda s ovih prostora. 
 
- Nije se zanosio mišlju da će se nekadašnja država ponovno vratiti, ali je i dalje vjerovao u kulturno zajedništvo i neku vrstu suradnje naroda koji su i dalje upućeni jedni na druge - kazala je.

Nagrada koja povezuje književne scene regije

Suzana Matvejević pokrenula je prije pet godina i književnu nagradu koja nosi ime njezina oca, a obuhvaća autore iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Slovenije.  
 
Kako je navela, zanimanje za nagradu raste te je ove godine pristiglo 125 knjiga. 

''Poligon'' kao prostor za književnost i druge umjetnosti

Jedanaesto izdanje Festivala ''Poligon'' završeno je u subotu, dok je večerašnji program posvećen Predragu Matvejeviću organiziran kao dodatni sadržaj i svojevrsni ''šećer na kraju'' ovogodišnjeg festivala. 

''Poligon'' je multimedijalna platforma koja, osim književnosti, otvara prostor i drugim umjetničkim formama i izrazima, kao i razgovorima o baštini autora važnih za društvo i kulturni prostor Bosne i Hercegovine. Ovogodišnji festival okupio je autore iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Velike Britanije, a u fokusu su bile teme književnosti u vremenu umjetne inteligencije i književnosti u vremenu globalne krize. 

Književnik koji se uvijek vraćao Mostaru

Predrag Matvejević (Mostar, 7. listopada 1932. - Zagreb, 2. veljače 2017.), književnik i angažirani intelektualac, bio je zagovornik slobode govora i stvaralaštva. Rođen je u Mostaru, o kojem je pisao i kojem se tijekom života uvijek vraćao.

Fena/federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.