Mostar kao grad dobre energije: Solarni paneli na javnim ustanovama i parkingu

U Gradskoj vijećnici u Mostaru u četvrtak su predstavljeni rezultati "Studije potencijala solarne energije na krovovima javnih objekata Grada Mostara", koja je pokazala kako bi ugradnjom solarnih elektrana na 76 odabranih objekata Grad godišnje mogao uštedjeti oko 551.000 maraka na računima za struju.

Studija, koju je izradila tvrtka nLogic iz Sarajeva, obuhvatila je krovove 202 javna objekta, ukupne površine oko 71.000 četvornih metara. Na njima je utvrđen tehnički potencijal od oko 4.900 kilovata (kWp), što bi u konačnici moglo donijeti proizvodnju od oko 6.800 megavatsati (MWh) električne energije godišnje.

Voditelj projekta ispred Grada Mostara Darko Knezović istaknuo je važnost ovog dokumenta za energetsku tranziciju grada, naglasivši kako nisu bitne samo uštede u novcu nego i pravac djelovanja Mostara kao lokalne zajednice u toj energetskoj tranziciji.

- Jako bitna nam je podrška Federalnog ministarstva energetike, Fonda za zaštitu okoliša, OIEIEK-a, FERK-a i drugih koji su bili danas ovdje s nama kako bi nam pomogli odrediti pravac i smjer u kojem idemo i treba li tu nešto korigirati - kazao je Knezović.

Istaknuo je kako korištenje obnovljivih izvora energije za Grad Mostar nema alternativu.

- Mostar želi biti grad dobre energije, želimo iskoristiti potencijal naših krovova, koji je ogroman. Na našim javnim površinama mi već sad imamo instalirano više od jednog megavata snage. To je dobar znak u kojem pravcu ide Mostar. Već u ponedjeljak krećemo u akciju prve faze kroz projekt Apollo, a za koju imamo osigurana sredstva u iznosi od oko 500.000 maraka. Kod Gradske vijećnice napravit ćemo natkriveni parking gdje ćemo proizvoditi el. energiju koju ćemo koristiti za Osnovnu školu za djecu s poteškoćama u razvoju "Moj svijet", Pučkoj kuhinji i Vijećnici. Također, planirana je solarna elektrana na školi u Centru 2, Narodnom pozorištu Mostar i u Centru za stare i iznemogle u Luci, Tekija - kazao je Knezović.

Temeljitom analizom, dokumentom je predložena izgradnja solarnih elektrana isključivo za vlastitu potrošnju na 76 najpogodnijih javnih objekata.

Ukupna snaga ovih postrojenja iznosila bi 1.590 kWp, čime bi se godišnje proizvodilo oko 2.213 MWh električne energije i ostvarile spomenute višemilijunske financijske uštede kroz godine.

Vršitelj dužnosti člana Uprave Operatora za obnovljive izvore energije (OIEIEK) Armin Đuliman naglasio je kako je ova studija značajna za Mostar, ali i za same građane.

- Ova studija podržana je od strane institucija kojima se mora vjerovati i napravljena od odgovarajućih i vrlo kvalificiranih kadrova i nema nikakve sumnje da će polučiti rezultate na način da će građani sve više i više prihvaćati građansku energiju kao svoju energiju, energiju za svoj dom. Građanska energija je ona koju građani prave sami za sebe i ona može biti spasitelj elektroenergetskog sistema jer mi smo u situaciji da BiH nema dovoljno električne energije - kazao je Đuliman.

Navodi kako ukupna investicija za običnog građanina od ideje do same realizacije neke mini elektrane od 10 kilovata ne bi trebala preći 15.000 maraka.

- Administrativna procedura sve je jednostavnija jer ta energija je sada svakome potrebna. Moja preporuka svim građanima je da se prilikom odluke o kupovini komponenti za takvu elektranu uvijek odlučuju za više efikasne solarne panele i provjerene proizvođače opreme jer ta elektrana nije od danas do sutra nego će obavljati svoju funkciju 30 godina. Oni koji ulože danas po procjeni bi isplatili sve za pet do sedam godina, uz subvencije koje OIEIEK daje, što znači da će ostatak od 25 godina ta električna energija koju sami sebi proizvode za njih biti besplatna - kazao je Đuliman.

Tajnica Gradskog vijeća Mostara Marija Soldo istaknula je kako Gradsko vijeće daje punu podršku za ovakve projekte te podsjetila na to da je na posljednjoj sjednici donesena odluka o osnivanju zajednice obnovljive energije za potrebe određenih gradskih ustanova.

Izrada ove studije realizirana je u okviru šireg projekta "Program razvoja solarnih sustava za proizvodnju električne energije na javnim objektima Grada Mostara", koji je sufinancirao Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH, a u potpunosti je usklađena s Akcijskim planom održivog upravljanja energijom i prilagođavanja klimatskim promjenama (SECAP) Grada Mostara.

Uz glavnu studiju, na prezentaciji su predstavljeni i prateći strateški dokumenti za razdoblje do 2030. godine, uključujući detaljne energetske audite javnih objekata, audit sustava klimatizacije (KGH), mapu puta za mobilizaciju sredstava te akcijski plan za ugradnju ovih sustava.

Fena/federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.