Mostar domaćin završne konferencije projekta WBNET o budućnosti visokog obrazovanja
Budućnost visokog obrazovanja, modernizacija studijskih programa i jačanje akademske suradnje u zemljama zapadnog Balkana bili su tema međunarodne konferencije koja je u utorak održana u Mostaru, u organizaciji Sveučilišta Hercegovina.
Kratki studijski programi kao odgovor na potrebe tržišta rada
Konferencija predstavlja završni susret u okviru trogodišnjeg projekta „Network of Centers for Regional Short Study Programs in the Countries of the Western Balkans – WBNET", tijekom kojega su razvijani kratki studijski programi u trajanju od tri mjeseca, koji nose 30 ECTS bodova. Cilj programa je omogućiti stjecanje konkretnih znanja i kompetencija u kraćem vremenu, u skladu s potrebama tržišta rada.
Liljana Pecić, koordinatorica projekta WBNET iz Akademije tehničko-umetničkih strukovnih studija u Beogradu, kazala je kako je projekt nastao iz potrebe da se obrazovni sustav brže prilagođava promjenama na tržištu rada.
- Dok formalno visoko obrazovanje traje tri, četiri ili pet godina, na dinamičnom tržištu rada često su potrebna konkretne kvalifikacije i znanja u kraćem roku da bi se poslovi na tako dinamičnom tržištu završili kvalitetom i na vrijeme. Vodeći se agendom Europske komisije i prioritetima za regiju zapadni Balkan nastala je ideja ovoga projekta. Cilj projekta je bio ispitati potrebe poslodavaca, a potom razviti kratke studijske programe u trajanju od tri mjeseca, koji bi odgovorili na te potrebe - pojasnila je Pecić.
Projekt obuhvatio više od 330 nastavnika i 360 polaznika
Dodala je kako je projekt, koji je trajao tri godine, obuhvatio uspostavu četiri karijerna centra za kratke studijske programe, obuku više od 330 nastavnika i mentora iz kompanija te više od 360 polaznika na četiri visokoškolske ustanove.
Prema njezinim riječima, jedan od važnih rezultata je i uspostava regionalne mreže koja će omogućiti visokoškolskim ustanovama da surađuju u kreiranju i izvođenju programa, ovisno o potrebama tržišta rada.
- Ovakvi programi mogu pomoći u smanjivanju jaza između obrazovanja i tržišta rada, jer ljudima omogućuju da u kraćem vremenu steknu znanja koja su potrebna njima i kompanijama u kojima rade - istaknula je Pecić.
Veliki interes za programe i nastavak regionalne akademske suradnje
Damir Hodžić, dekan Tehničkog fakulteta Univerziteta u Bihaću, kazao je kako je sudjelovanje u projektu omogućilo fakultetu veću vidljivost, ali i razvoj kratkih studijskih programa za kojima je iskazan veliki interes.
- Već smo imali prve polaznike i iznimno smo zadovoljni interesom, ne samo studenata nego i zaposlenih u javnom sektoru. Vjerujem da ćemo i u narednim godinama uspješno realizirati ove programe i omogućiti široj društvenoj zajednici stjecanje znanja iz tih oblasti - istaknuo je Hodžić.
Tijekom konferencije predstavljaju se rezultati provedenih aktivnosti, iskustva sudionika i primjeri dobre prakse, a razgovaralo se i o mogućnostima daljnje primjene razvijenih modela te nastavka suradnje među akademskim institucijama u regiji.
Projekt WBNET usmjeren je na razvoj kratkih studijskih programa, odnosno stjecanje specifičnih znanja i kompetencija u kraćem vremenu, kroz koncept mikrokvalifikacija, koji je dio europskih nastojanja za fleksibilnijim i dostupnijim obrazovanjem.
Fena/federalna.ba
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.