Mladen Jeličić Troko: Tokom opsade Sarajeva djecu sam pokušavao odvesti u svijet mašte

Glumac, televizijski autor i kulturni radnik Mladen Jeličić Troko, čija je karijera obilježila decenije sarajevske kulturne scene, govorio je u emisiji Art kvart razgovor Federalne televizije o svojim glumačkim počecima, kultnoj predstavi „Audicija“, radu s djecom i značaju obrazovanja.

Posebno se prisjetio 960 predstava koje je tokom opsade Sarajeva odigrao za najmlađe, nastojeći im barem nakratko vratiti osjećaj djetinjstva.

Razgovor je vođen u muzeju Planet Sarajevo, za koji Troko kaže da predstavlja izuzetno važno mjesto očuvanja uspomena na život grada. Pozvao je građane da doprinesu njegovoj arhivi.

„Svi vi koji imate neke artefakte, dokumente, fotografije, snimke, događaje, rođendane, izlete, bilo šta, donesite. Ovdje će se to presnimiti i vratit će vam se original, a ovdje će ostati pohranjeno u muzeju kao trajna uspomena na period od 1945. do 1992. godine“, poručio je.

Od školske scene do Narodnog pozorišta

Prisjećajući se djetinjstva, Troko je istakao da je odrastao u porodici u kojoj su obrazovanje, muzika i umjetnost bili sastavni dio svakodnevice. Njegov glumački talent, kako kaže, prvi put je prepoznala učiteljica Anka Sultanović.

„Ona je otkrila u meni neki talent. Mi smo tu imali predstave, hor, svašta nešto. I tako je počelo“, prisjetio se.

Nakon školskih predstava i angažmana u kulturno-umjetničkom društvu Seljo, uslijedio je poziv u Narodno pozorište Sarajevo. Iako nije imao završenu glumačku akademiju, dobio je priliku da postane dio pozorišnog ansambla.

„Igrali smo 'Lizistratu' i onda su me gledali i zvali na kafu. Tada su u umjetničkom savjetu bili Rehan Demirdžić, Rudi Alvađ i Katarina Dorić. Kad sam došao, rekli su mi: 'Znamo da nemaš akademiju, ali nama treba taj profil. Upisat ćemo te da si sufler jer nemaš školu, ne možeš biti glumac'“, ispričao je.

Tako je započeo njegov profesionalni angažman u Narodnom pozorištu.

„Audicija“ je nastajala iz stvarnih života i sarajevskih priča

Govoreći o kultnoj predstavi „Audicija“, Troko je istakao da su njeni likovi i humor nastajali iz svakodnevnih situacija i susreta s ljudima.

„To je pet sjajnih pričača viceva. Jer sve ono što se u 'Audiciji' ispriča, to su zapravo vicevi koji su se dogodili. Recimo, moj lik Savudina, ja se sjećam da sam ubacio tri ili četiri fola koja sam čuo još iz perioda svog tate, kada su se oni družili i šalili“, rekao je.

Objašnjavajući kako je gradio lik Savudina, otkrio je da je inspiraciju pronalazio i među ljudima s kojima se družio.

„Izgraditi lik Savudina nije baš tako jednostavno. Ko god je gledao, može se zakleti da sam to ja“, kazao je.

Naglasio je da je sposobnost Sarajeva da se šali na vlastiti račun jedna od njegovih najvažnijih osobina.

„To je vrlina Sarajeva koja je nedostižna za druge sredine. Mi se znamo šaliti na svoj račun. Moje najveće šale su upravo na račun samog sebe“, istakao je.

Tokom opsade Sarajeva djeci je stvarao drugačiju stvarnost

Posebno emotivan dio razgovora bio je posvećen radu s djecom. Troko je ispričao da je nedavno dobio poziv da ponovo bude Djeda Mraz, što bi mu bila 57. uzastopna godina u toj ulozi.

„Neko ko nije vidio sreću u oku djeteta kada mu se Djed Mraz obrati i kaže: 'Ti si bio dobar i zaslužio si paketić', ne može to razumjeti. Kad vidiš, to frcaju svjetlice iz očiju“, rekao je.

Njegov rad s djecom dobio je posebno značenje tokom opsade Sarajeva, kada je nastupao i pred ranjenom djecom u bolnicama.

„Ja sam to zvao separate reality, odvojena stvarnost. Trudio sam se da djecu izvučem iz svakodnevice i da ih uvedem u nekakav svijet priče, mašte“, ispričao je.

Prisjetio se i susreta s dječakom koji je, uprkos teškim povredama, na njegov dolazak reagovao s velikom radošću.

„Došli su mu roditelji, u vrijeme kada su padale granate. Dijete je bilo amputirac. I ja dolazim, a ono kaže: 'Mama, tata, došao Troko, izvinite.' I ode dijete, ostavi roditelje, doletjelo meni. Ja ne znam treba li nekome veći poriv ili poticaj da se posveti djeci nakon toga“, kazao je.

Svjestan odgovornosti koju nosi rad s djecom koja su prošla ratne traume, Troko je potražio i stručnu pomoć.

„Otišao sam kod profesora Loge jer ja ulazim u dječiju glavu kada pravim priredbe. Mogu napraviti toliko štete, mogu dijete upropastiti za cijeli život ako napravim pogrešan potez“, objasnio je.

„Ne može o sudbini države odlučivati neko ko nikad nije dotakao knjigu“

Govoreći o današnjem društvu, Troko je izrazio zabrinutost zbog nedovoljne posvećenosti čitanju i obrazovanju, posebno u vremenu društvenih mreža.

„Koliko god mislim da je koristan internet i društvene mreže, toliko su katastrofalne jer svakome daju mogućnost da ima mišljenje. Prvo treba nešto naučiti. Naučiti čitati, pa onda imati pravo na mišljenje“, kazao je.

Posebno je naglasio značaj obrazovanja za odgovorno učešće u društvenom i političkom životu.

„Ne može o sudbini države i ljudi koji žive u toj državi odlučivati neko ko nikad u životu nije knjigu dotakao“, poručio je.

O umjetnosti i obrazovanju: Djecu moramo učiti da prepoznaju vrijednost kulture

Govoreći o svom radu u organizaciji kulturnih programa i ljubavi prema likovnoj umjetnosti, Troko je uporedio odnos prema kulturnom obrazovanju u Sarajevu i evropskim gradovima.

Posebno mu je, kako kaže, ostala u sjećanju posjeta jednom muzeju u Amsterdamu, gdje je vidio predškolsku djecu kako uz odgajateljicu posmatraju umjetnička djela.

„Djeca u galeriji sjede ispred slike Marca Chagalla. Djeca predškolskog uzrasta, iz vrtića, sjede na podu i odgajateljica im objašnjava šta je to. Moj sin, koji je završio Srednju umjetničku školu u Sarajevu, nikada nije organizovano sa školom otišao da obiđe zbirku Ars Aevi“, ispričao je.

Istakao je da Sarajevo posjeduje izuzetno vrijedna umjetnička djela, ali da društvo mora više ulagati u njihovo razumijevanje i približavanje mladima.

„Zbirka Ars Aevi jedna je od najznačajnijih zbirki u Evropi. A sada će neko reći da ne zna ni šta je ni kako je. Odlično, moraš ići u školu da naučiš da to prepoznaš“, poručio je.

Na kraju razgovora Troko je još jednom naglasio da su znanje, radoznalost i spremnost na učenje temelj razumijevanja svijeta.

„Čovjek koji nije zainteresovan i koji ne čita ne može ni saznati“, zaključio je.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.