Mijatović: Bez privremene odluke nema zaštite izvorišta; Drešković: Uvertira za Sarajevo bez vode

Zaštita izvorišta Sarajevsko polje. Pitka voda za 90 posto građana Sarajeva. Pitanje koje polarizira javnost. Je li rješenje u privremenoj odluci za zaštitu, trenutnom statusu quo ili negdje između? Za i protiv. Zašto i kako? Gosti emisije Plenum bili su Zlatko Mijatović, Anes Podić, Nusret Drešković i Nermin Muzur.

Mijatović: Privremena odluka kao prelazno rješenje

Ministar privrede KS (NiP), Zlatko Mijatović, izjavio je da je donošenje privremene odluke o zaštiti izvorišta nužno, s obzirom na to da trenutno ne postoji adekvatan pravni okvir koji bi osigurao zaštitu voda.

„Postoje određena zakonska rješenja koja limitiraju prostor za djelovanje, a iako na saradnju obavezuju propisi, nismo naišli na tu vrstu razumijevanja iz Republike Srpske“, rekao je Mijatović.

Pojasnio je da je privremena odluka zamišljena kao prelazno rješenje.

„U nacrtu odluke jasno stoji da će ona važiti dok se ovo pitanje ne riješi trajno, u skladu sa Zakonom o vodama Federacije BiH“, istakao je.

Naglasio je da se radi o kompleksnom i stručnom pitanju.

„Ovo je izrazito kompleksna tema i opasno ju je svesti na banalne analogije. Odluka nije rezultat ličnih stavova, već se temelji na elaboratu kao stručno-naučnom dokumentu“, kazao je.

Dodao je da je elaborat izradila relevantna stručna institucija.

„Riječ je o radu Instituta za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu, jedne od najrenomiranijih institucija u ovoj oblasti. Odluka je samo provedbeni akt tog dokumenta“, naveo je.

Ukazao je na dugogodišnji problem nepostojanja regulative.

„Od 2006. godine, stupanjem na snagu Zakona o vodama, ranije odluke su stavljene van snage. To znači da već gotovo 20 godina nemamo adekvatnu odluku koja reguliše zaštitu izvorišta“, rekao je Mijatović.

Naglasio je da postojeća rješenja nisu primjenjiva.

„Odluka iz 1987. godine je de facto van snage, a njene kaznene odredbe su zastarjele i neprimjenjive. U praksi to znači da nemamo stvarnu zaštitu“, pojasnio je.

Istakao je da je trenutna situacija neodrživa.

„Danas nemamo nikakav nadzor, kontrolu ni monitoring nad izvorištima. Svako rješenje, pa i ovo privremeno, bolje je od stanja koje imamo“, upozorio je.

Podsjetio je da je elaborat završen prije više godina, ali da nije implementiran.

„Elaborat je završen 2014. godine, prošao je revizije i javne rasprave, ali iz nepoznatih razloga odluka nikada nije donesena“, rekao je.

Odbacio je tvrdnje da je dokument zastario.

„Stručnjaci su potvrdili da klimatske promjene u posljednjih deset godina ne bi značajno uticale na rezultate elaborata, jer se analize rade na osnovu dugoročnih podataka“, naveo je.

Ukazao je i na različita tumačenja propisa među institucijama.

„Postoje različiti stavovi između federalnih i kantonalnih institucija, ali zakon je jasan – ako je određeni propis stavljen van snage, ne može se drugačijim tumačenjem vratiti u primjenu“, istakao je.

Naglasio je da je cilj ministarstva sistemsko rješavanje problema.

„Kanton Sarajevo je jedno od najneuređenijih područja kada je riječ o zaštiti izvorišta. Zato smo pokrenuli procese kako bismo to pitanje riješili na svim lokacijama, po jedinstvenoj metodologiji“, kazao je.

Dodao je da stručna javnost nije osporila ključne nalaze.

„Tokom javne rasprave nije bilo ozbiljnih stručnih prigovora na elaborat. Većina primjedbi bila je paušalna i bez naučne osnove“, rekao je.

Zaključio je da je donošenje odluke neophodno.

„Naša obaveza je da postupamo u skladu sa zakonom i strukom. Ova odluka predstavlja korak ka uspostavljanju sistema zaštite koji trenutno ne postoji“, poručio je Mijatović.

Muzur: Na terenu nema prostora za gradnju, odluka donosi više zaštite nego sadašnje stanje

Načelnik Općine Ilidža (NiP),  Nermin Muzur, izjavio je da odluka o zaštiti izvorišta u praksi ne otvara prostor za nekontrolisanu gradnju, već donosi veći nivo zaštite nego što trenutno postoji na terenu.

„Potpuno drugačije to izgleda na terenu gdje ljudi žive i svakodnevno provode vrijeme. Ja živim na tom području 40 godina i znam kako to izgleda u praksi“, rekao je Muzur.

Podsjetio je da problem traje decenijama.

„Odluka iz 1987. godine ima svoj historijat i mi danas imamo stanje koje je rezultat dugogodišnjeg nerješavanja ovog pitanja“, istakao je.

Naglasio je da su tvrdnje o masovnoj gradnji neutemeljene.

„Fizički nema prostora za ono o čemu se govori – za stambena naselja, tržne centre ili bilo kakvu masovnu urbanizaciju. To jednostavno nije moguće na terenu“, kazao je.

Pojasnio je raspored zaštitnih zona.

„Na najvećem dijelu teritorije radi se o prvoj i drugoj vodozaštitnoj zoni gdje gradnja nije dozvoljena. U trećoj i četvrtoj zoni postoji vrlo ograničen prostor, eventualno za pojedinačne objekte“, naveo je.

Optužio je dio javnosti za širenje straha.

„Stvara se nepotrebna panika među građanima bez konkretnih dokaza. Ljudi koji iznose takve tvrdnje ne pokazuju gdje je to fizički moguće realizovati“, rekao je Muzur.

Istakao je da se oslanja na stručne institucije.

„Razgovarali smo sa Arhitektonskim, Građevinskim i Saobraćajnim fakultetom u Sarajevu i imamo potpisane sporazume o saradnji. Struka nam daje smjernice kako da zaštitimo prostor“, naglasio je.

Dodao je da u zaštićenim zonama nije bilo spornih dozvola.

„U posljednjih pet godina nije izdat nijedan dokument za gradnju u zonama koje su pod zaštitom“, rekao je.

Osvrnuo se i na tvrdnje o potencijalnoj gradnji u višim zonama zaštite.

„I u trećoj i četvrtoj zoni gradnja nije jednostavna niti automatski dozvoljena. Potrebni su brojni planski dokumenti i procedure koje dodatno ograničavaju bilo kakve zahvate“, pojasnio je.

Naglasio je da je važno slijediti zakonske procedure.

„Zaštita se provodi kroz zakon i planske dokumente. Nema prostora za improvizaciju niti proizvoljna tumačenja“, istakao je.

Dodao je da su sve primjedbe analizirane.

„Sve što smo dobili kao primjedbe pokušali smo analizirati i provjeriti. Nismo dobili konkretne stručne argumente koji osporavaju elaborat“, rekao je.

Istakao je da je odluka zasnovana na dugoročnim analizama.

„Elaborati se rade na osnovu višedecenijskih podataka. I ranije odluke su se donosile nakon dugogodišnjih istraživanja, tako da tvrdnje da je dokument zastario nemaju uporište“, naveo je.

Zaključio je da je cilj zaštita i balans interesa.

„Nisam uticao na struku koja je radila elaborat. Cilj nam je da zaštitimo područje, ali i da uvažimo potrebe stanovništva. U praksi je nemoguće realizovati scenarije o kojima se govori“, poručio je Muzur.

Podić: Ovo je tektonska promjenu prostora koju Sarajevo nije vidjelo zadnjih 70 godina

Predsjednik Udruženja Eko akcija Anes Podić govorio je o važnosti odluke o zaštiti izvorišta vode za piće Sarajevsko polje, a za koju je izrađen elaborat koji javnosti nije bio dostupan, kako tvrdi, do 11. marta.

Naglašava kako su naše rijeke 'razvaljene malim hidroelektranama', te kako je navedeni elaborat rađen od strane kompanija s kojima ovo udruženje već bori bitke na sudu.

„Nažalost, u Bosni i Hercegovini je struka vrlo rastezljiv pojam. Da je rađeno kako treba, mi bismo o elaboratu imali davno prvo otvorenu stručnu raspravu. Ovaj elaborat javnost uopće nije bila vidjela do prije mjeseca dana“, kazao je Podić.

Posebno je naglasio važnost odluke, govoreći o njoj kao sudbonosnoj za vodosnabdijevanje Sarajeva.

„Vi kad napravite promjenu prostora - ovo je tektonska promjenu prostora koju Sarajevo nije vidjelo zadnjih 70 godina - kad date investitorima prava, više nema nazad. Nema više političara koji će plaćati penale za sve te greške ranijih politika“, naglasio je.

Ministarstvo privrede nije organizovalo javni skup, navodi Podić, pojašnjavajući da se ovom odlukom otvara 250 hektara za gradnju 'svega i svačega'.

„Sarajevo trajno gubi vodu ako ovo prođe“, poručuje.

Drešković: Prvi put da mjere u zaštitnim zonama dozvoljavaju potpunu urbanizaciju

Dekan prirodno-matematičkog fakulteta UNSA Nusret Drešković također je upozorio na 'negativne efekte' navedene odluke.

„Ovo je prvi put da su mjere u zaštitnim zonama takve da su dozvoljene sve aktivnosti koje su vezane za potpunu urbanizaciju“, tvrdi profesor Drešković.

Nadalje, pojašnjava da se '94% zone neposrednog slivnog područja planira za urbanizaciju' tvrdeći da predložena odluka upravo o tome govori.

„Ovo je uvod, odnosno uvertira za sve što će se dešavati na tom području.“

„Od 2015. do 2026. godine je izmjereno 11 svjetskih rekorda kad je u pitanju porast temperature. Linearni trend rasta srednjih godišnjih temperatura iznosi 1,7 Celzijusovih stepeni. To znači da smo prešli crvenu liniju“, pojasnio je profesor.

Kazao je dalje kako je opasno dati dozvole za gradnju na takvom 'vrlo senzitivnom' području.

„Katastrofalan scenarij iz dva razloga. Jedan razlog je što će gradnjom na tim područjima, količina voda koja se procjeđuje kroz taj krški vodonosnik, biti radikalno smanjena. Oticat će površinski u kolektor i bivat će odvođena. Druga stvar, padavinske vode u kontaktu sa infrastrukturom, posebno betonskom, se razgrađuje i to će formirat hemijsko zagađenje. Ono je puno opasnije od ovog biološkog kojeg sad imamo. Treća stvar, fizička gradnja koja je omogućena, smanjuje kapacitet tih vodonosnika“, pojasnio je svoj stav profesor.

Poručio je da odluku smatra uvertirom 'da Sarajevo ostane bez vode, bez ijednog izvora'.

federalna.ba