Midhat Ajanović: Mediji su stradali od digitalizacije koja je sve pojeftinila

Od stripa i karikature do animacije, od novinarstva do književnosti - njegov svijet sadržan je u pričanju priča, crtežom i riječima. Pisac, karikaturist, filmski autor i teoretičar Midhat Ajanović bio je gost Art kvart razgovora.

Njegov umjetnički svijet refleksija je stvarnosti i otpora površnosti. Uz uvijek prisutnu ironiju, kritiku i radoznalost prema ljudskoj prirodi, ovaj svestrani autor izgradio je prepoznatljiv izraz koji istovremeno zabavlja i provocira.

Život kroz poglavlja

Mnoštvo zanimanja i opredjeljenja u životu Midhata Ajanovića. Svoj život dijeli u poglavlja, a koja na kraju zaokružuju sliku njegovog života i stvaranja.

„Imao sam poglavlje novinarstvo. Unutar tog poglavlja novinarstvo jednu veliku, debelu fusnutu koja se zvala politički strip. Pa sam onda imao poglavlje amaterski film, zatim poglavlje animirani film, pa sam imao poglavlje teorijski rad - prije svega na proučavanju kinematografije. Onda sam imao najduže poglavlje, a to je pisanje i književnost“, pojasnio je Ajanović, kazavši kako je svoj život dijelio i na 'ono od čega živi i ono što voli'.

Živio je od pedagogije, kaže, navodeći to kao još jedno od poglavlja svog života.

„Kada se sabere to je jedna knjiga - šarena, zanimljiva i teška“, kazao je.

Poglavlje: Animacija

Generacija koja je odrastala uz stripove i filmove – Ajanović je prirodno stekao želju i interesovanje za strip. Još kao mladić je želio postati strip autor, kaže, ali crtanje mu nije bila jača strana, što nije pokorilo njegovo htjenje za tom vrstom umjetnosti. Crteži su se nizali i vodili ka nečemu novom, a to je karikatura.

„Karikatura je bila način, dok sam bio student, da zaradim novac koji mi je trebao. Tako da sam crtao masovno te karikature, slao ih po svim novinama. Svima sam slao karikature, neki bi me odbili, neki bi me primili, ali sam tako živio i počeo sam se razvijati kao karikaturist.“

Baveći se karikaturom, zainteresirao se za animaciju, pojašnjava dalje.

„Imao sam priliku vidjeti animirane filmove Zagrebačke škole crtanog filma, koja je tada bila na vrhu. Jednostavno sam poželio da radim to isto u našoj sredini. Onda sam se pokušao obratiti nekome ko se bavi time i shvatio da toga nema u Bosni i Hercegovini. Ali ja sam po prirodi tvrdoglav čovjek. Rekao sam, ako nema, ja ću to napraviti“, kazao je Ajanović.

Samoća s digitalizacijom

„Velika je opasnost samoća koja je došla s digitalizacijom“, istakao je Ajanović. Navodi prednosti savremenog doba, medija koji se danas koriste, ali posebno naglašava način na koji se digitalizacija koristi.

„Mi moramo pomoći samo da se taj medij konzumira na jedan način koji nije štetan“, poručuje, te dodaje: „Digitalizacija nas je zakovala ispred kompjutera i to ne važi samo za bavljenjem umjetnosti ili nečim drugim. Mi uopće nemamo komunikacije između ljudi.“

Brzina i mnogo prednosti, ali s druge strane digitalizacija je donijela 'jednu vrstu neslobode', kazao je nadalje.

„Digitalizacija nam je donijela jednu vrstu kontrole nad ljudima od jedne manjine. Donijela nam je niz opasnosti s kojima će se svijet, čovječanstvo suočavati u narednim godinama“, kazao je.

Umjetnu inteligenciju treba koristiti kao alat, naglašava, poručivši da ne smijemo razviti lijenost koja nas vodi tome da resurse koje imamo koristimo na način da obavljaju posao za nas.

„Ta artificijalna inteligencija je fascinantna, moćna. Međutim, to je jedna enormna, plagijat mašina. Ne postoji ništa što je ta artificijalna inteligencija uradila, nego je ukrala od nekog drugog. I kada vi napravite nešto uz njenu pomoć, vi ste na neki način plagijatori“, rekao je Ajanović.

Poglavlje: Karikatura

U galeriji Bošnjačkog instituta, u periodu 22. april do 2. juni 2026. godine, postavljena je izložba „Piktometafore“ posvećena djelu Ajanovića. Postavka predstavlja presjek višedecenijskog Ajanovićevog stvaralaštva u oblasti karikature, za koje je dobio preko 30 međunarodnih nagrada i priznanja. 

„Karikatura ima te izražajne elemente, a koje sam ja primjenjivao i u drugim medijima. Karikatura vam je instant filozofija. To je minimalistički način da kažete neke vrlo ozbiljne stvari. Način mišljenja. Način na koji promatrate svijet“, objasnio je Ajanović.

Poglavlje: Novinarstvo

Novinarstvo jeste šarolikost tema i priča, ali priča koje ipak imaju nivo. Struka koja ima sistem vrijednosti i granice koje ne prelazi. 

„Ne znajući šta je kapitalizam, zapravo imamo jednu vrstu profiterstva zbog kojeg su mediji stradali. Mediji su stradali od digitalizacije koja je sve pojeftinila, koja je uništila nekakav sustav vrijednosti, profesionalizam i izgubili smo medije - slobodne medije, jer bez toga nema normalnog političkog i javnog života“, zaključio je.

Privatizacija medija i privatni interesi su nešto što smo dopustili, navodi.

Poglavlje: Književnost

Pored stručne literature, pisao je razne žanrove, a njegove knjige su prevođene na više jezika.

Radeći i živeći život kao takav, koji nas tjera na razna 'moranja' i uvlači u kalupe u kojima se često ne pronalazimo, Ajanović je stvorio svoj svijet – 'mali mjehurić'- u kojem je gradio i stvarao. Iz tog 'mjehurića' proizašle su ozbiljne teme i dobijene vrijedne nagrade.

„Romani koje sam pisao i karikature koje sam radio su mi stvorili jedan svijet. Jedan mali mjehurić, postmodernistički, u kojem sam se ja zavukao i bježao od svijeta takav kakav je. Živio sam sa sobom, razgovarao i polako gradio te neke kuće. Uvijek kažem da je napraviti roman isto kao napraviti kuću. Na taj način sam preživljavao, jer inače ne bih podnio svijet i sudbinu tako kako je bilo, da nije bilo tih stvari. Umjetnost i fudbal su me spasili da ostanem normalan u ovim godinama“, kazao je.

Čovjek i cvijet

„Kad uzmete neki cvijet pa ga otkinete, on brzo uvene. Ako čovjek izgubi kontakt sa svojim korijenima uvene i čovjek. Isto vene. Bio čovjek ili cvijet“, kazao je jednostavno, ali suštinski govoreći o svojoj povezanosti i očuvanju Bosne i Hercegovine u sebi, iako je jako dugo živio u Švedskoj.

Nemoguće je bilo ikada otići iz Sarajeva – barem mentalno, kaže, stoga je u kulturnom prostoru bio prisutan sve ove godine. A na pitanje kako vidi kulturnu scenu Bosne i Hercegovine, slikovito je pojasnio: „Zamislite sliku jednog broda koji prokišnjava, propada. Počeo da tone, pa ne tone… I neko ko je ispod tog broda i taj neko je jako dobar plivač. I održava se na površini. Tako ja vidim našu kulturu“, kroz smijeh je kazao Ajanović.

federalna.ba