Merz s granice dvije Koreje poslao poruku o podjeli: „Nadam se da će i Koreja vratiti državno jedinstvo"

Njemački kancelar Friedrich Merz podsjetio je na ponovno ujedinjenje Njemačke prije 36 godina tokom posjete međukorejskoj granici, izrazivši nadu da će se i Koreja jednog dana ponovo ujediniti.

Govorio je na rubu Korejske demilitarizirane zone (DMZ), nakon što je obišao liniju razgraničenja između dvije korejske države.

„Nadajmo se da će i Koreja jednog dana dobiti priliku da ponovo uspostavi državno jedinstvo“, rekao je.

„I ovdje, na ovom mjestu, može se primijetiti koliko jedna zemlja pati zbog podjele i koliko je snažna želja za ponovnim ujedinjenjem, barem u ovom dijelu Korejskog poluotoka“, kazao je.

Merz je dodao da su ga tokom razgovora u Seulu nekoliko puta pitali o njemačkom iskustvu ponovnog ujedinjenja.

Granica koja razdvaja dvije Koreje

Korejski poluotok podijeljen je još od Korejskog rata (1950–1953). Sjevernom Korejom vlada autoritarni lider Kim Jong Un, dok je Južna Koreja demokratska država.

Granica duga 248 kilometara proteže se duž 38. paralele preko poluotoka, a okružena je demilitariziranom zonom širokom oko dva kilometra.

Merz je posjetio jednu od prepoznatljivih plavih baraka, kroz čiju sredinu prolazi granica. Kada Sjeverna i Južna Koreja vode direktne pregovore, to čine upravo na tom mjestu. Tu su se 2018. godine rukovali tadašnji južnokorejski predsjednik Moon Jae-in i Kim Jong Un.

Bio je to prvi put da je jedan sjevernokorejski lider kročio na tlo Južne Koreje, makar i na nekoliko koraka.

Merz je nakratko stao i na sjevernokorejsku stranu unutar barake. Prelazak međukorejske granice moguć je jedino na ovom mjestu.

Ponovno ujedinjenje sve manje izvjesno

Nije uobičajeno da njemački kancelar tokom posjete Južnoj Koreji odlazi na granicu. Olaf Scholz to je učinio 2023. godine, tokom svoje prve posjete u svojstvu kancelara. Prije njega, Helmut Kohl bio je posljednji njemački kancelar koji je posjetio liniju razgraničenja, i to 1993. godine.

Nekoliko godina nakon pada Berlinskog zida, Kohl je izrazio nadu da bi se Koreja mogla ponovo ujediniti u roku od jedne decenije. Međutim, od toga nije bilo ništa.

Od historijskog rukovanja 2018. godine, izgledi za ponovno ujedinjenje postali su znatno manji.

Kim Jong Un zvanično je odustao od decenijama starog cilja državnog ujedinjenja mirnim putem. Od 2024. godine naredio je uništavanje svih historijskih željezničkih i cestovnih veza između dvije države, a granicu, koja je već bila snažno militarizirana, dodatno je utvrdio nagaznim minama i barikadama. Nedavno su duž sjevernokorejske granice uočene i samohodne haubice.

Napetosti između dvije države i dalje su visoke. Prema navodima južnokorejske vojske, neposredno prije dolaska njemačkog kancelara Sjeverna Koreja ispalila je oko 10 balističkih projektila kratkog dometa u pravcu Japanskog mora.

Dok je Merz prisustvovao ekonomskoj konferenciji u Seulu, Kim je u Pjongjangu najavio da će Sjeverna Koreja težiti „apsolutnoj nadmoći“ u tehnologiji bespilotnih letjelica, prenijela je zvanična Korejska centralna novinska agencija (KCNA).

Svi diplomatski napori usmjereni na smanjenje napetosti trenutno su u zastoju. Prije samo sedmicu dana južnokorejska vlada ponovo je predložila pokretanje pregovora sa Sjevernom Korejom. Kim do sada nije pokazao spremnost za takav dijalog.

Merz povukao paralelu između sigurnosti Evrope i Koreje

Merz ipak pokušava ohrabriti stanovnike Južne Koreje.

„Koreju i Njemačku povezuje bolno iskustvo podjele“, napisao je u knjigu gostiju ubrzo nakon dolaska u Južnu Koreju.

„I narodu Koreje želim ono što mi u Njemačkoj imamo sreću da doživljavamo: jedinstvo u slobodi“, dodao je.

Tokom posjete kancelar je objasnio i zašto se ovaj sukob tiče Njemačke i Evrope. Sjeverna Koreja značajno je proširila vojnu saradnju s Rusijom otkako je Moskva pokrenula rat protiv Ukrajine.

Pjongjang je isporučio velike količine artiljerijske municije i projektila, a prema procjenama južnokorejskih obavještajnih službi, poslao je i oko 15.000 vojnika kao podršku Moskvi. Zauzvrat, Sjeverna Koreja, kako se vjeruje, od Rusije dobija finansijsku podršku, vojnu tehnologiju i sigurnosne garancije.

„Sigurnost Koreje utiče na sigurnost Evrope. A sigurnost Evrope također utiče na sigurnost Koreje. Svijet je mali – čak i u ratu“, rekao je Merz.

Budući da su sigurnost Evrope i Koreje povezane, dva njemačka oficira sada učestvuju i u Komandi Ujedinjenih nacija (UNC), koju predvode SAD i koja nadzire primirje na Korejskom poluotoku.

Merz je rekao da to pokazuje i da „sigurnost u svijetu više nije djeljiva, već da je moramo garantovati svuda“.

Ranije u petak Merz je ponovio svoj poziv na stvaranje globalne mreže zemalja posvećenih slobodnoj trgovini zasnovanoj na međunarodnim pravilima.

Govoreći na otvaranju Azijsko-pacifičke konferencije njemačke privrede u Seulu, istakao je da promjene u geopolitičkoj dinamici zbližavaju partnere koji dijele iste stavove.

Fena/federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.