Merz nikad oštriji: Stari svjetski poredak više ne postoji, Evropa se mora probuditi

Na otvaranju 62. izdanja Minhenske sigurnosne konferencije, njemački kancelar Friedrich Merz održao je govor koji je obilježio snažan ton upozorenja i poziv Evropi na strateško buđenje. Poručio je da je dosadašnji međunarodni poredak faktički nestao te da se svijet nalazi u eri velikih sila, geopolitičkih potresa i ubrzanih promjena. Merz je u uvodu podsjetio da je Minhenska sigurnosna konferencija decenijama bila “seizmograf političke situacije”, mjesto na kojem su se gradili odnosi, posebno s američkim partnerima. No, posljednjih godina, naglasio je, svjedočimo rastućim tenzijama, otvorenim sukobima i dubokim promjenama globalne ravnoteže moći.

“Evropa se vratila iz odmora od historije”

Osvrnuvši se na rusku agresiju na Ukrajinu, Merz je govorio o “nasilnom revizionizmu” Moskve, koji predstavlja direktan izazov evropskoj sigurnosti i međunarodnom pravu. Istakao je da živimo u vremenu “velike sile politike”, u kojem se pravila mijenjaju, a stabilnost više nije zagarantovana. “Evropa se upravo vratila iz odmora od historije”, rekao je, aludirajući na period relativne sigurnosti i prosperiteta nakon Hladnog rata.

Kina je, prema njegovim riječima, drugi ključni akter nove globalne dinamike. Ona želi oblikovati svjetski poredak prema vlastitim interesima, sistematski koristeći ekonomske i tehnološke zavisnosti drugih država. U međuvremenu, američko globalno liderstvo – kako je kazao – “dovedeno je u pitanje, a možda i izgubljeno”.

Između ambicije i stvarne moći

Merz je priznao da je njemačka vanjska politika decenijama imala “normativni višak dobrih namjera” – mnogo kritika i moralnih stavova, ali nedovoljno konkretnih sredstava da se problemi riješe. “Jaz između ambicije i mogućnosti postao je prevelik”, upozorio je.

Kao ilustraciju naveo je podatak da je ruski BDP oko dvije hiljade milijardi eura, dok je BDP Evropske unije gotovo deset puta veći. Ipak, Evropa danas nije deset puta snažnija od Rusije. Razlog vidi u tome što EU nije u potpunosti iskoristila svoj vojni, politički, ekonomski i tehnološki potencijal.

“Najvažnije je sada promijeniti prekidač u našim glavama”, poručio je, naglašavajući da i previše i premalo državne moći mogu dovesti do slabljenja slobode i demokratskih temelja.

Njemačka bez hegemonije, ali s odgovornošću

Govoreći o ulozi Berlina, Merz je odbacio ideju da Njemačka treba voditi politiku velikih sila unutar Evrope. “Politika velikih sila u Evropi nije opcija za Njemačku. Liderstvo u partnerstvu – da. Hegemonijalne fantazije – ne”, rekao je.

Naglasio je da Njemačka ostaje čvrsto uz Ukrajinu, podsjećajući na ustavne izmjene kojima se omogućava povećanje izdvajanja za odbranu. Najavio je daljnje investicije u vojsku, uključujući raspoređivanje njemačkih snaga u Litvaniji – prvo takvo trajno inostrano angažovanje u modernoj historiji zemlje.

Ponovio je i ambicioznu najavu da želi učiniti Bundeswehr “najjačom konvencionalnom vojskom u Evropi”.

Ekonomska snaga i borba protiv birokratije

Osim sigurnosti, Merz je govorio i o ekonomiji, konkurentnosti i tehnološkom razvoju. Poseban naglasak stavio je na umjetnu inteligenciju, lanac snabdijevanja i strateške sirovine, koje postaju ključne poluge moći u novom globalnom poretku. Istakao je da Evropska unija mora ograničiti pretjeranu birokratiju i regulativu.

“Ne smijemo sami sebe vezati lancima koji nam oduzimaju konkurentnost”, rekao je.

Poruka Washingtonu: Partnerstvo da, kulturni ratovi ne

U završnom dijelu govora, Merz se osvrnuo na odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama. Priznao je da postoje razlike i napetosti, ali je ocijenio da bi otpisivanje SAD-a kao partnera bilo nerealno i geopolitički neodgovorno.

Ipak, jasno je poručio da evropske vrijednosti nisu predmet pregovora.

“Bitka kulture pokreta MAGA u SAD-u nije naša bitka u Evropi”, rekao je, naglasivši da sloboda govora u Evropi prestaje tamo gdje počinje narušavanje ljudskog dostojanstva i ustavnog poretka.

Također je odbacio protekcionizam i carine, zalažući se za slobodnu trgovinu i multilateralizam. Evropa, dodao je, ostaje posvećena klimatskim sporazumima i saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, jer globalni izazovi mogu biti riješeni samo zajednički.

federalna.ba