Međunarodni sud pravde: Snage Mijanmara ubile oko 10.000 Rohinja, počinile masovno seksualno nasilje i napadale djecu

Međunarodni sud pravde: Snage Mijanmara ubile oko 10.000 Rohinja, počinile masovno seksualno nasilje i napadale djecu
(Izvor: EPA/ABIR ABDULLAH)

Međunarodni sud pravde (ICJ) utvrdio je da su sigurnosne snage Mijanmara tokom vojnih operacija protiv muslimanske manjine Rohinja 2017. godine ubile hiljade civila, počinile široko rasprostranjeno seksualno nasilje, izvršavale muškarce, napadale djecu i civile koji su pokušavali pobjeći u susjedni Bangladeš. Prema dokazima koje je razmotrio Sud, tokom operacija ubijeno je približno 10.000 Rohinja, dok je oko 815.000 pripadnika ove zajednice bilo izloženo djelovanju mijanmarskih snaga na sjeveru savezne države Rakhine, javlja BBC. 

Predstavljajući nalaze Međunarodnog suda pravde u Hagu, sudija Yuji Iwasawa iznio je detalje o razmjerama nasilja koje su mijanmarske sigurnosne snage provodile tokom takozvanih operacija čišćenja, pokrenutih u augustu 2017. godine.

Sud je, na osnovu razmotrenih dokaza, utvrdio da su pripadnici mijanmarskih snaga provodili neselektivna ubistva, odvajali muškarce od ostalog stanovništva i pogubljivali ih, vršili seksualno nasilje te namjerno spaljivali domove Rohinja u pojedinim područjima.

Posebno su istaknuti napadi na žene i djecu, kao i na civile koji su u velikom broju pokušavali pobjeći od nasilja prelaskom granice s Bangladešom.

Tokom vojnih operacija nasilno ubijeno oko 10.000 Rohinja

Sudija Iwasawa naveo je da dokazi kojima raspolaže Međunarodni sud pravde ukazuju na to da je približno 10.000 pripadnika zajednice Rohinja nasilno ubijeno tokom vojnih operacija provedenih 2017. godine. Prema nalazima Suda, nasilje nije bilo ograničeno samo na sukobe s naoružanim grupama, već su mijanmarske sigurnosne snage počinile teška djela protiv civilnog stanovništva.

„Sigurnosne snage Mijanmara ubile su hiljade civila Rohinja, počinile široko rasprostranjene činove seksualnog nasilja, kao i djela ekstremnog nasilja nad djecom, te napadale Rohinje koji su bježali dok su u velikom broju pokušavali pronaći utočište u Bangladešu“, naveo je Iwasawa, predstavljajući zaključke Suda.

Utvrđeno je i da su u pojedinim područjima pripadnici sigurnosnih snaga odvajali muškarce od njihovih porodica i potom ih pogubljivali.

Istovremeno su namjerno spaljivane kuće pripadnika zajednice Rohinja, čime su uništavana njihova naselja i dodatno otežavan povratak stanovništva koje je bilo prisiljeno napustiti svoje domove.

Sud je zaključio da je nasilje obuhvatalo različite oblike teških povreda ljudskih prava, uključujući ubistva, seksualno nasilje i napade na civile koji nisu učestvovali u neprijateljstvima.

Sud razmatrao i napade militantne grupe ARSA

U obrazloženju nalaza Međunarodni sud pravde osvrnuo se i na događaje koji su prethodili pokretanju vojnih operacija u augustu 2017. godine. Sudija Iwasawa naveo je da Sud priznaje da je militantna grupa Arakan Rohingya Salvation Army (ARSA), koja djeluje među Rohinjama, izvodila napade na sigurnosne položaje i civile, uključujući i paljenje sela.

Međutim, istakao je da dokazi istovremeno potvrđuju da su mijanmarske sigurnosne snage tokom svojih operacija počinile teška kršenja prava civilnog stanovništva.

Sud je posebno ukazao na neselektivna ubistva, odvajanje i pogubljenje muškaraca, seksualno nasilje i namjerno uništavanje domova Rohinja.

Time je napravljena razlika između napada militantne grupe ARSA i postupanja državnih sigurnosnih snaga, čije se djelovanje razmatra u okviru međunarodnopravne odgovornosti Mijanmara.

Oko 815.000 Rohinja bilo obuhvaćeno vojnim operacijama

Jedan od važnih dijelova izlaganja sudije Iwasawe odnosio se na broj pripadnika zajednice Rohinja koji su bili pogođeni vojnim operacijama. Prema nalazima Međunarodnog suda pravde, približno 815.000 Rohinja živjelo je na sjeveru savezne države Rakhine prije početka operacija 2017. godine, a upravo je ta populacija bila meta djelovanja mijanmarskih snaga.

„Ovaj broj je očigledno značajan“, naglasio je Iwasawa.

Sud je ocijenio da se, imajući u vidu brojnost stanovništva koje je bilo izloženo napadima, radi o značajnom dijelu zaštićene grupe u smislu Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.

Ovo pitanje posebno je važno za pravnu ocjenu postupanja mijanmarskih vlasti, jer Konvencija o genocidu obuhvata djela počinjena s namjerom da se neka nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa uništi u cijelosti ili djelimično.

Sud je stoga razmatrao ne samo pojedinačne zločine već i njihov obim, karakter i posljedice po zajednicu Rohinja.

Mijanmar ograničavao broj djece koje su Rohinje smjele imati

Posebno značajan dio nalaza odnosi se na mjere koje su mijanmarske vlasti uvodile kako bi ograničile rađanje djece unutar zajednice Rohinja. Sudija Iwasawa podsjetio je da su vlasti Mijanmara u pojedinim područjima uspostavile posebna pravila koja su se odnosila na osobe označene kao Bengalci, što je naziv koji su mijanmarske vlasti koristile za Rohinje.

Tim pravilima propisivani su posebni uslovi za dobijanje dozvole za sklapanje braka, dok je bračnim parovima bilo dozvoljeno imati najviše dvoje djece. Prema riječima sudije, iako ove mjere nisu uspjele ostvariti cilj ograničavanja nataliteta, sam Mijanmar prihvata da je njihova svrha bila usporavanje stope rađanja unutar zajednice Rohinja.

„U takvim okolnostima Sud je uvjeren da je ova naredba predstavljala prisilnu mjeru usmjerenu protiv zajednice Rohinja, čiji je cilj bio, u najmanju ruku, smanjenje broja rođenja unutar te grupe, uključujući i period provođenja operacija čišćenja“, naveo je Iwasawa.

Sud je ocijenio da su takve mjere, zajedno s drugim oblicima postupanja prema Rohinjama, pokazatelji namjere države da spriječi reprodukciju ove zajednice. Ograničavanje rađanja unutar određene zaštićene grupe ima poseban značaj u međunarodnom pravu, budući da Konvencija o genocidu među zabranjenim djelima izričito navodi i nametanje mjera čiji je cilj sprečavanje rađanja unutar grupe.

Seksualno nasilje korišteno i za sprečavanje rađanja

Međunarodni sud pravde razmatrao je i povezanost seksualnog nasilja s namjerom da se ugrozi opstanak zajednice Rohinja. Sudija Iwasawa naveo je da seksualno nasilje počinjeno tokom vojnih operacija nije imalo samo neposredne fizičke i psihičke posljedice po žrtve već je bilo usmjereno i na njihovu mogućnost i spremnost za rađanje djece.

Prema njegovim riječima, takva djela bila su namijenjena tome da „fizički i psihički naruše volju i sposobnost stanovništva za reprodukciju“.

Sud je ovaj oblik nasilja razmatrao zajedno s administrativnim ograničenjima sklapanja brakova i broja djece, kao i drugim mjerama koje su bile usmjerene protiv zajednice Rohinja. Takvi nalazi važni su za utvrđivanje namjere koja stoji iza postupanja državnih vlasti, posebno u kontekstu primjene Konvencije o genocidu.

Odgovornost države za genocid i druge međunarodne zločine

Tokom izlaganja sudija Iwasawa osvrnuo se i na pravnu odgovornost država za sprečavanje i kažnjavanje genocida. Objasnio je da država može snositi međunarodnopravnu odgovornost za genocid ili druga zabranjena djela ukoliko su ih počinili njeni organi ili osobe i grupe čije se postupanje prema međunarodnom pravu može pripisati državi.

Prema njegovim riječima, potrebno je razlikovati individualnu krivičnu odgovornost počinilaca od međunarodnopravne odgovornosti države. Dok pojedinci mogu krivično odgovarati za počinjene zločine, države imaju obaveze koje proizlaze iz međunarodnog prava, uključujući dužnost sprečavanja i kažnjavanja genocida.

Iwasawa je naglasio da te državne obaveze nisu krivične prirode, već predstavljaju odgovornost prema međunarodnom pravu.

Ova razlika posebno je važna za razumijevanje postupaka pred Međunarodnim sudom pravde, koji odlučuje o pravnim sporovima između država, za razliku od međunarodnih krivičnih sudova koji utvrđuju krivičnu odgovornost pojedinaca.

Nalazi Suda o jednom od najtežih progona Rohinja

Nalazi predstavljeni pred Međunarodnim sudom pravde pružaju detaljan uvid u razmjere nasilja nad zajednicom Rohinja tokom vojnih operacija 2017. godine. Sud je utvrdio da su pripadnici mijanmarskih sigurnosnih snaga počinili masovna ubistva, seksualno nasilje, pogubljenja muškaraca, napade na djecu i civile u bijegu te namjerno uništavali njihove domove.

Posebnu težinu imaju nalazi o približno 10.000 nasilno ubijenih Rohinja, kao i o mjerama kojima su mijanmarske vlasti nastojale ograničiti rađanje djece unutar ove zajednice.

Razmatranjem tih djela, njihovog obima i mogućih ciljeva, Sud se bavio ključnim pitanjima međunarodnopravne odgovornosti Mijanmara prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.

Predstavljeni nalazi istovremeno ukazuju na razmjere stradanja civilnog stanovništva i dugoročne posljedice nasilja koje je desetine hiljada porodica prisililo na bijeg iz njihovih domova.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.

Međunarodni sud pravde Rohinje genocid