Međunarodni naučni skup "Srednjovjekovna država Bosna i zenički kraj – u spomen na Saliha Jalimama"

Međunarodni naučni skup "Srednjovjekovna država Bosna i zenički kraj – u spomen na Saliha Jalimama"
(Izvor: Fena)

U okviru Međunarodnog naučnog skupa „Srednjovjekovna država Bosna i zenički kraj – u spomen na prof. dr. Saliha Jalimama (1951–2019)”, koji Pravni i Filozofski fakultet Univerziteta u Zenici danas i sutra organiziraju povodom 75. godišnjice rođenja, ujedno je održano i prvo predavanje u novootvorenom amfiteatru zgrade Pravnog i Ekonomskog fakulteta u Zenici, a održao ga je akademik Husnija Kamberović.

Kamberović je, kao uvodničar ovog skupa na kojem sudjeluje više od 20 istraživača iz BiH i regiona, govoriti na temu: “Mjesto Saliha Jalimama u historiji historiografije Bosne i Hercegovine” te tom prilikom podvukao kako je veoma značajno da se velikog poznavaoca srednjovjekovne Bosne te svog rodnog grada Zenice i njenog kraja. 

Studenti i profesori su, naime, u ovu zgradu ušli još početkom oktobra 2015. godine, ali je sudbina htjela da amfiteatar bude otvoren tek nakon 11 godina i upravo događajem kojim se u tom gradu i univerzitetu prisjećaju prvog doktora istorijskih nauka iz Zenice te i prvog dekana Pravnog fakulteta, povodom obilježavanja i 26. godišnjice Univerziteta u Zenici

-Salih Jalimam je historičar koji se nije samo bavio historijom srednjovjekovne Bosne, ali je važno to njegovo bavljenje srednjovjekovnom Bosnom zato to se on bavio velikim i važnim temama srednjovjekovne Bosne. Nije se bavio, nekim, marginalnim temama sredenjovjekovne Bosne.

Kada pogledate njegove knjige, njegove rasprave o Dominikancima, Franjevcima, o Bogumilima…Dakle, riječ je o bavljenju vjerskom istorijom. Dakle, istorijom vjere u srednjovjekovnoj Bosni, a to je najvažnije pitanje- smatra akademik Kamberović, koji je dodao kako su se i drugi bavili temama bosanskog srednjovjekovlja, ali su to, ipak, bile marginalne teme.

-Dakle, Salih je znao izabrati velike teme, bavio se velikim temama i o tome je vodio ozbiljne rasprave sa istoričarima, koji se nisu slagali s njegovim razumijevanjem vjerske istorije srednjovjekovne Bosne…

On se bavio i dugom istorijom bosanskom- istakao je Kamberović, koji dodaje kako se u svojim radovima bavio i antičkom, ali i o najnovijoj istoriji Bosne te nastojao sagledati “bh. istoriju u totalitetu”.

Osim velikih tema, podvukao je, bavio se i temama lokalnog karaktera, što, ističe, govori kako je “bio rob činjenica”. Bavio se i bibliografijama te je specifična pojava u bh. istoriografiji, u kojoj ima važno mjesto i puno pobornika.       

Dekan Pravnog fakulteta UNZE-a Enis Omerović podvukao je kako će se na ovom skupu baviti temama srednjovjekovne bosanske države, razvoja bosanske državnosti i posljedicama svega toga te o kontinuitetu bosanske državnosti pa do suvremene i modern BiH.

-Govorimo o pravnom položaju bosanskih vladara i vlastele; govorimo o razvoju pravnih običaja u tom razdoblju, o međunarodnim odnosima srednjovjekovne Bosne s državama regiona, o razvoju bosanske diplomacije u to vrijeme…

Proučavamo akte, povelje, historisjke dokumente…Tako da je veliki značaj ovog skupa, na kojem smo okupili najistaknutije historičare našega regiona- kazao je Omerović.

Kćerka prije sedam godina preminulog istraživača i univerzitetskog profesora Saliha Jalimama, Dunja Jalimam-Mahmić, istakla je kako su veliki dio očeve zaostavštine  predali u Bošnjački institut – Fondacije Adila Zulfikarpašića u Sarajevu.

-Željeli smo da njegova ostavština, odnosno sve ono na čemu je radio godinama, ima određenu vrstu koristi i nadamo se da će studeneti, odnosno svi koji žele da se bave temama kojima se i on bave, da će, nekako, to moći da iskoriste- kazala je Jalimam-Mamhmić, koja je dodala kako su imali potrebu da, povodom njegovog 75. rođenadana, urade nešto kako bi se svi zajedno prisjetili njegovog rada u svom gradu i fakultetima UNZE-a.

Bošnjački institut je, u holu Pravnog fakulteta, večeras priredio i izložbu dijela radova te ličnih dokumenata, a izložba nosi naziv “Salih Jalimam – Tragovi srednjovjekovne Bosne”.

Naučna ostavština Saliha Jalimama, koja sadrži više od 2.000 knjiga i dokumenata, data je kao vakuf  Bošnjačkom institutu – Fondacija Adil Zulfikarpašić, a dio knjiga dodijeljen je i biblioteci Islamskog centra u Zenici te Gradskoj biblioteci Zenica.

Salih Jalimam je, kako je istakao akademik Kamberović, a o čemu je i lično svjedočio, bio poznat i priznat u naučno-istraživačkim krugovima regiona, a zajednica u kojoj je živio odužila mu se i dodjelom Nagrada Grada Zenice te Nagrade Zeničko-dobojskog kantona.

Rektor UNZE-a Jusuf Duraković podvukao je kako je ovo jedan lijep gest Pravnog fakulteta Zenica i UNZE-a, da ne zaboravljaju ljude koji su ostavili pečat na razvoj visokog obrazovanja i tog fakulteta.

Skup se nastavlja sutra, s početkom u 9.00 sati, kada će, sve do 14.00 sati, u dvije sesije biti održana predavanja stručnjaka iz BiH i regije.

Fena/federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.

Zenica naučni skup srednjovjekovna Bosna Salih Jalimam