Međunarodna zajednica i dalje bez imena novog visokog predstavnika: U igri i treći kandidat?
Umjesto imena novog visokog predstavnika, nastavak pregovora. Višesedmične konsultacije, i lobiranje suprostavljenog Washingtona, i evropskih zemalja članica PIC-a, nisu dovele do kompromisa.
Iako se očekivalo, da bi na nivou ambasadora država članica mogao biti postignut dogovor, on je izostao. Nije pomogao ni italijanski non paper, s garancijom da Landi, koji je neprihvatljiv Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Francuskoj, neće poništavati odluke prethodnih visokih predstavnika, da BiH ostaje na proevropskom putu, te da bonske ovlasti ostaju kao zadnja mjera djelovanja.
Hoće li u fotelju visokog predstavnika sjesti italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi ili Francuz Rene Troccaz? Kakvu politiku Schmidtov nasljednik donosi? Pitanja su koja mjesecima izazivaju pažnju političkih i diplomatskih krugova. Redovan sastanak ambasadora država članica PIC-a značio je novi pokušaj postizanja konsenzusa. I američka i evropska vizija OHR-a zacementirane. Konsenzus se i dalje traži, a iz Brisela poruka da bi novi šef OHR-a trebao doći iz Evropske unije i voditi BiH ka evropskom putu.
Nadamo se da će Upravni odbor Vijeća za provedbu mira uskoro postići konsenzus o novom visokom predstavniku, koji će biti u mogućnosti da sarađuje sa svim domaćim akterima i međunarodnim partnerima, poručeno je iz Ureda glasnogornika Evropske unije.
Christian Schmidt, iako formalno bez ovlasti, ostaje na funkciji visokog predstavnika do izbora nasljednika. A od mandata novog visokog predstavnika ovisit će i budućnost OHR-a, ali i uloga međunarodne zajednice u BiH. Landijevo imenovanje značilo bi ograničenje mandata na dvije godine s mogućnošću produženja, ali i postepeno zatvaranje OHR-a, uz uslov ispunjavanja Programa pet plus dva, što uključuje i pitanje državne imovine. Ključni faktor stabilnosti. Tako šef bh. diplomatije vidi Ured visokog predstavnika.
"Ono što je za nas najvažnije jeste da se definiše pozicija i uloga OHR-a, daljnji status OHR-a, koji je još potreban BiH upravo zbog mogućnosti blokada, stranog malignog uticaja i drugih negativnih posljedica. Uslovi 5+2 nisu ispunjeni. Ono što znam jeste da postoji još jedno kompromisno ime, ali je to prerano i ne želim i neću o tome da govorim“, kazao je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH (NiP).
Dok se čeka rasplet diplomatske križaljke, a lobira iz RS-a za Schmidtov odlazak iz zemlje, domaći političari imaju različite vizije o ulozi OHR-a.
„Smatram da nama ne treba visoki predstavnik. Ja smatram da mi koji smo izabrani od naroda imamo odgovornost prema svom narodu i onima koji su nam dali povjerenje. Ukoliko mi želimo da budemo protektorat onda nam je jako bitno ko će biti visoki predstavnik“, navodi Marina Pendeš, delegatkinja u Domu naroda PSBiH (HDZBiH).
„Očekujem da se ne ponište odluke bivšeg visokog predstavnika, da se štiti od visokog predstravnika Dejtonski ugovor jer je on mirovni ugovor, ne smije se kršiti“, Jasmin Imamović, zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu PSBiH.
„BiH treba visoki predstavnik, sa punim ovlaštenjima, bez ograničenja mandata jer međunarodna zajednica nije završila svoj posao u u BiH“, smatra Šefik Džaferović, delegat u Domu naroda PSBiH (SDA).
„Ta ortopedska pomagala u vidu visokog predstavnika, stranih sudija u Ustavnom sudu, su proizvela toliku dozu unutrašnjeg parazitizma koja ne dozvoljava da ova zemlja ide naprijed“, naglasio je Nikola Špirić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH (SNSD).
Novom odgodom imenovanja visokog predstavnika međunarodna zajednica pokazala je vlastite podjele kada je riječ o interesima na bh. tlu No, nova prilika za imenovanje visokog predstavnika, za šta nije potreban konsenzus već šira saglasnost ključnih članica PIC-a, jeste naredna redovna sjednica ambasadora, koja se, inače, održava dva puta mjesečno. I sam Schmidt je imenovan na jednoj takvoj a ne na redovnoj sjednici političkih direktora PIC-a.
federalna.ba
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.