Marta Kos: Crna Gora bi do ljeta 2027. mogla potpisati pristupni ugovor s EU

Marta Kos: Crna Gora bi do ljeta 2027. mogla potpisati pristupni ugovor s EU
(Izvor: EPA/OLIVIER HOSLET)

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos izjavila je da je potpisivanje pristupnog ugovora Crne Gore i Evropske unije do ljeta 2027. realno, pod uslovom da Crna Gora u potpunosti provede reforme i riješi otvorena pitanja s Hrvatskom u duhu dobrosusjedskih odnosa.

U intervjuu za Radio Crne Gore Kos je navela da Brisel podržava cilj da Crna Gora 2028. godine postane 28. članica Evropske unije.

Istakla je da hrvatski zahtjevi prema Crnoj Gori nisu formalni dio pregovaračkog procesa s EU, ali da otvorena pitanja sa Zagrebom moraju biti riješena jer je za nastavak puta ka članstvu potrebna saglasnost svih 27 država članica.

Hrvatska je od Crne Gore zatražila da ispuni osam zahtjeva prije završetka pristupnih pregovora, a Podgorica je dosad ispunila dva – promijenila je naziv gradskog bazena u Kotoru i naknadno odobrila spomen-ploču u nekadašnjem logoru Morinj. Zagreb je te odluke pozdravio kao korak u dobrom smjeru, ali je poručio da očekuje rješavanje i preostalih pitanja.

Kos je rekla da treba razlikovati tehnički dio pristupnih pregovora, u kojem kandidat ispunjava kriterije EU, od političke podrške država članica, koja je neophodna da bi proces bio završen.

„Hrvatska ima svoje interese i Hrvatska otvoreno govori o tome“, rekla je Kos, dodajući da je ohrabruje to što je Crna Gora posljednjih dana napravila određene korake i što dijalog između Podgorice i Zagreba postoji.

Prema njenim riječima, Crna Gora je u tehničkom dijelu procesa uradila gotovo sve što je potrebno, ali za daljnje korake mora dobiti zeleno svjetlo svih članica Unije.

„Ova bilateralna pitanja nisu dio pregovaračkog procesa, ali (...) moraju se riješiti“, rekla je Kos.

Promjena naziva bazena i spomen-ploča u Morinju

Crnogorska vlada ove sedmice odlučila je da bazen u Kotoru, koji je od 2021. nosio ime nekadašnjeg vaterpoliste Zorana Džimija Gopčevića, ubuduće nosi naziv „Gradski bazen – Petar II Petrović Njegoš“.

Zagreb se protivio ranijem nazivu, tvrdeći da je Gopčević bio čuvar u Morinju, gdje su tokom rata početkom devedesetih godina bili zatočeni hrvatski civili i ratni zarobljenici. Promjena naziva bazena bila je jedan od osam zahtjeva koje je Hrvatska postavila Crnoj Gori.

Vlada je istovremeno naknadno odobrila spomen-ploču postavljenu u oktobru 2022. godine na ulazu u nekadašnji vojni objekat Morinj. Odluka omogućava da ploča ostane na postojećoj lokaciji, u sadašnjem obliku i s postojećim natpisom.

Preostalih šest hrvatskih zahtjeva odnosi se na obeštećenje bivših zatočenika Morinja, potragu za 14 nestalih hrvatskih državljana, procesuiranje ratnih zločina, imovinska prava hrvatskih porodica u Crnoj Gori, razgraničenje na moru i pitanje školskog broda „Jadran“.

Kos je ocijenila da posljednji potezi pokazuju kako dvije zemlje idu u pravcu rješavanja sporova. Dodala je da Crna Gora, ako nastavi provoditi reforme sadašnjim tempom, može ostvariti cilj da završi pregovore i potpiše pristupni ugovor do ljeta 2027. godine.

Crna Gora završila gotovo sav tehnički posao

Kos je napredak Crne Gore u prethodne tri godine opisala kao izuzetan, navodeći da je zemlja u tehničkom dijelu procesa završila gotovo sav posao i da joj nedostaje još nekoliko koraka.

Crna Gora otvorila je svih 33 pregovaračka poglavlja, od kojih je 21 privremeno zatvoreno. Posljednja tri poglavlja – ekonomska i monetarna politika, statistika te socijalna politika i zapošljavanje – zatvorena su 12. oktobra.

Kos je rekla da evropski lideri sada mnogo više pažnje posvećuju Crnoj Gori i da je u Briselu sve jasnije koja bi zemlja mogla biti sljedeća članica Unije.

Članstvo Crne Gore, prema njenoj ocjeni, moglo bi poslužiti i kao podsticaj ostalim zemljama Zapadnog Balkana te pokazati da proširenje ponovo donosi konkretne rezultate.

Govoreći o odluci Skupštine Crne Gore da, uz podršku dijela opozicije, usvoji prijedlog za promjenu Ustava u dijelu koji se odnosi na provjeru integriteta kandidata za članove vlade, Kos je ocijenila da je Crna Gora napravila još jedan važan korak ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.

„Skupština Crne Gore približila je vašu zemlju još jedan korak cilju, a to je punopravno članstvo u Evropskoj uniji. To je zaista sjajan rezultat. Taj rezultat govori o tome da i vaši poslanici znaju zašto je sada zaista važno da, ako kažem sportskim jezikom, budete u finalu jedne od najvažnijih utakmica koje će Crna Gora igrati u svojoj historiji“, kazala je Kos.

Istakla je da usvajanje ustavnih promjena približava Crnu Goru zatvaranju pregovaračkog poglavlja 23, a potom i okončanju pristupnih pregovora.

„Razumijem da nikada nije tako da svi budu zadovoljni. Ali cilj demokratije je da parlament bude mjesto gdje se razgovara o razlikama i gdje se na kraju postiže kompromis s kojim najviše ljudi može živjeti. Zbog toga je zaista veoma važno to što se desilo u ponedjeljak za put Crne Gore u EU“, naglasila je Kos.

Kos: U EU nema mjesta za veličanje ratnih zločinaca

Na pitanje o predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću, čija smjena nije dobila podršku parlamenta, kao i o kritikama opozicije zbog njegovog izražavanja saučešća porodici osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, Kos je poručila da o rukovodstvu parlamenta može odlučivati isključivo Skupština.

„Samo Skupština može odlučivati o rukovodstvu, niko drugi. U Evropskoj uniji zaista nema mjesta za veličanje ratnih zločinaca. Važno je, a to su istakle i naša predsjednica Ursula von der Leyen i ja lično, da su pomirenje i poštovanje prema žrtvama nešto što nama u Evropi zaista mnogo znači“, kazala je Kos.

Ukazala je na odgovornost političkih lidera da svojim djelovanjem doprinose pomirenju i poštovanju evropskih vrijednosti.

„Velika je odgovornost političkih lidera, posebno onih koji su na najvišim funkcijama, da rade u tom pravcu. Historija na teritoriji bivše Jugoslavije puna je otvorenih rana. Mislim da je dobro da o tome razgovaramo, ali ne gledajući unazad, nego naprijed. Važno je da kažemo ako nešto nije u redu, ako neko nije nešto dobro uradio. To su naše vrijednosti i te evropske vrijednosti su jedan od razloga zbog kojih Crna Gora želi u EU“, istakla je Kos.

Crna Gora u centru pažnje evropskih lidera

Govoreći o predstojećem samitu Berlinskog procesa u Budvi, evropska komesarka ocijenila je da se Crna Gora nalazi u centru pažnje evropskih lidera i da njeni rezultati sve više privlače interesovanje država članica.

„Crna Gora je zaista u centru pažnje u Evropi. Raduje me što me predsjednici vlada i ministri iz naših 27 država članica pitaju kako je u Crnoj Gori, kako su Crnogorci. Kada smo imali susret ministara vanjskih poslova u Budvi početkom mjeseca, svi su rekli: 'Tako je lijepo, dovedite nam Crnu Goru u EU.' Rekla sam: 'Sigurno će doći.' Malo se šalim, ali to je velika istina“, kazala je Kos.

Smatra da će samit Berlinskog procesa, nakon samita Zapadnog Balkana u Tivtu, dodatno doprinijeti međunarodnoj vidljivosti Crne Gore i njenoj evropskoj perspektivi.

federalna.ba/Beta

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.

EU članstvo u EU Marta Kos Crna Gora