"Majka svih sporazuma" - EU i Indija na korak od rekordnog trgovinskog sporazuma

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Luis Santos da Costa i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen bit će glavni gosti na proslavi Dana Republike Indije sljedećeg ponedjeljka, prenosi BBC.

Pored državnih banketa i ceremonijalnog sjaja događaja, dvoje lidera imat će i važniji zadatak – ubrzati pregovore o slobodnoj trgovini s trećom najvećom azijskom ekonomijom. Ovo se dešava u posebno izazovnom geopolitičkom trenutku za Evropu, nakon što je predsjednik Donald Trump prvo zaprijetio eskalacijom trgovinskog rata s evropskim saveznicima zbog protivljenja američkom preuzimanju Grenlanda, a zatim odustao.

Izbor gostiju nosi i važnu diplomatsku poruku Indije – Delhi ubrzava strateške i trgovinske veze s ostatkom svijeta dok se impas oko Washingtonovih 50% carina na indijske proizvode nastavlja u novu godinu.

„[To] šalje signal da Indija održava raznoliku vanjsku politiku… i da nije podložna kapricima Trumpove administracije“, rekao je Chietigj Bajpaee iz londonskog think-tanka Chatham House.

„Majka svih sporazuma“ na pomolu

Prema nekim izvještajima, sporazum bi mogao biti objavljen već 27. januara, kada se lideri obje strane sastanu na visokorangiranom samitu. Von der Leyen i indijski ministar trgovine Piyush Goyal nazvali su ga „majkom svih sporazuma“, naglašavajući važnost završetka pregovora koji traju skoro dva desetljeća intenzivnog dogovaranja.

Sporazum će biti deveti sporazum Indije o slobodnoj trgovini (FTA) u posljednje četiri godine, nakon niza dogovora s Velikom Britanijom, Omanom, Novim Zelandom i drugim zemljama. Za Brisel, on dolazi nakon nedavno zaključenog trgovinskog sporazuma s Mercosur blokom, kao i sa Japanom, Južnom Korejom i Vijetnamom.

„Obje strane sada traže pouzdane trgovinske partnere, jer su geopolitičke prijetnje stvorile nestabilno okruženje za trgovinu. Potreba je jednako snažna – Indija želi nadoknaditi probleme s američkim carinama, a EU smanjiti zavisnost od Kine koju smatra nepouzdanom“, kaže Sumedha Dasgupta, viši analitičar u EIU.

Ekonomija i simbolika sporazuma

Bliske trgovinske veze s Indijom važne su za Evropsku uniju zbog njenog rastućeg ekonomskog značaja. Indija je četvrta po veličini i najbrže rastuća velika ekonomija svijeta, s očekivanim BDP-om preko 4 triliona dolara, što je čini većom od Japana ove godine.

Kao što je von der Leyen rekla na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, udruživanje EU i Indije stvorilo bi slobodno tržište od dvije milijarde ljudi, što čini četvrtinu globalnog BDP-a.

Za Delhi, EU je već najveći trgovinski blok, a sporazum će vratiti ono što se naziva Generalizovani sistem preferencija (GSP) – koji uklanja uvozne carine za proizvode iz zemalja u razvoju.

„Indija je izvezla oko 76 milijardi dolara robe u EU dok je uvozila 61 milijardu, ostvarujući trgovinski višak, ali povlačenje EU GSP pogodnosti 2023. je smanjilo konkurentnost mnogih indijskih proizvoda“, kaže Ajay Srivastava.

„FTA bi omogućio povrat izgubljenog pristupa tržištu, smanjenje carina na ključni izvoz poput odjeće, farmaceutskih proizvoda, čelika, naftnih proizvoda i mašina te pomogao indijskim kompanijama da lakše apsorbiraju udarce od viših američkih carina“, dodaje Srivastava.

Zaštita osjetljivih sektora i fazni pristup

Indija se očekuje da će zaštititi politički osjetljive sektore poput poljoprivrede i mliječnih proizvoda, dok bi sektori poput automobila, vina i žestokih pića mogli vidjeti postupno smanjenje carina, što je u skladu s njenim pristupom u prethodnim sporazumima, poput onog s Velikom Britanijom.

„Indija uglavnom usvaja fazni pristup pregovorima o trgovinskim sporazumima, odlažući politički osjetljiva pitanja u naredne runde. Na taj način geopolitička simbolika sporazuma jednako je važna kao i ekonomski sadržaj“, kaže Bajpaee.

Otvorena pitanja i izazovi

Ipak, ostaju duboke razlike. Za Evropu je zaštita intelektualne svojine glavno područje zabrinutosti – traži bolje zaštite podataka i strožija pravila o patentima.

Za Indiju, novi porez na ugljik poznat kao CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism), koji EU uvodi ove godine, predstavlja veliki problem.

CBAM „efektivno djeluje kao nova granična taksa na indijski izvoz, čak i ako se uvozne carine uklone kroz FTA“, kaže Srivastava. „To je posebno štetno za MSP [mikro, mala i srednja preduzeća], koja se suočavaju s visokim troškovima usklađivanja, složenim izvještavanjem i rizikom kazni zbog precijenjenih vrijednosti emisija.“

Da li će sporazum postati „partnerstvo koje omogućava rast ili strateški asimetričan dogovor“ zavisi od toga kako će se riješiti ova posljednja pitanja, dodaje Srivastava.

Dugoročne koristi

Analitičari ističu da će dugoročno sporazum biti win-win za obje strane.

„Na kraju bi mogao ubrzati trgovinsko odvajanje od SAD-a i drugih nepouzdanih partnera. To znači smanjenje zavisnosti od Trumpove Amerike – ili Kine – i smanjenje ranjivosti na povremene carine, izvoznu kontrolu i generalno ‘oružavanje’ lanaca snabdijevanja“, kaže Alex Capri sa Nacionalnog univerziteta Singapur.

Capri dodaje da su visoke emisije ugljika Indije i zabrinutost zbog ljudskih prava izazvale određenu protivljenje u Evropi. Međutim, smanjenje kupovine ruske sirove nafte od novembra 2025. moglo bi olakšati prolazak sporazuma kroz Evropski parlament, čije odobrenje je neophodno da sporazum stupi na snagu.

„Političke napetosti sa SAD-om od početka 2026. znače da će lideri EU sada biti naklonjeniji ovom trgovinskom sporazumu nego što bi inače bili“, kaže Dasgupta.

federalna.ba