Madura mnogi smatraju diktatorom, ali intervencija je opasan presedan

Prilog: Ermin Mehanović

Nikolas Maduro (Nicolas), svrgnuti i oteti predsjednik Venecuele, izjasnio se da nije kriv za optužbe za koje ga terete Sjedinjene Američke Države. U Njujorku (New York) je održana i debata u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija. Sjednica, održana na poziv Kolumbije, rezultirala je osudama američkih poteza u Venecueli. Rivali Vašingtona (Washington) traže puštanje Madura, dok zapadni saveznici ne idu tako daleko, ali, ipak, poručuju da je intervencija izuzetno opasan presedan.

„Soy inocente“, kazao je oteti venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro te tako se izjasnio da nije kriv. Madura i još pet drugooptuženih američka Vlada tereti za narkoterorizam, zavjeru za krijumčarenje kokaina i kršenje zakona o oružju. Prije nego je sjeo na optuženičku klupu, Maduro je poroti poželio sretnu Novu godinu. Ispred sudnice - šizma. Barikadama su razdvojeni demonstranti koji podržavaju od onih koji se protive njegovom hapšenju: 

„Nema povratka. Nikolas Maduro će danas biti izložen pravdi nakon 14 godina upravljanja našom državom. Nakon više od 20 godina nemilosrdne diktature.“ 

„Tu smo da kažemo: oslobodite Madura. Sjedinjene Države nemaju nikakvo pravo da uhapse predsjednika Venecuele i njegovu suprugu i da im sude u našim sudovima.“

Da je Maduro imao otvoren prozor, možda bi i čuo žestoke osude američkog napada na njegovu zemlju u obližnjoj zgradi UN-a. Na sjednici Vijeća sigurnosti, koju je sazvala Kolumbija, jedna od žrtava skorih Trampovih prijetnji, delegacija Venecuele zatražila je efikasan odgovor Vijeća, dok se SAD brani navodima da je Maduro svakako nelegitiman lider te da je tehnički bjegunac od američke pravde. Samuel Monkada Akosta (Samuel Moncada Acosta) i Majk Volc (Mike Waltz), ambasadori Venecuele i SAD-a pri UN-u. 

Akosta: „Dozvoliti da se takva djela odvijaju bez efikasnog odgovora značilo bi normalizaciju zamjene prava silom, istovremeno narušavajući same temelje sistema kolektivne sigurnosti.“
Wolc: “Kolege, Maduro nije samo optuženi trgovac drogom već i nelegitimni predsjednik. Nije bio šef države. Godinama su Maduro i njegovi saradnici manipulirali izbornim sistemom. Ako UN daje narkoteroristi isti tretman kao demokratski izabranom predsjedniku, kakva je ovo organizacija?"

Kina, Rusija, Brazil, Kolumbija i drugi najoštrije su osudili američku specijalnu vojnu operaciju. Optužuju Vašington za kršenje suvereniteta Venecuele, a neke od zemalja pozivaju i na puštanje Madura. Sun Lei, ambasador Kine pri UN-u: 

„Pozivamo SAD da osiguraju predsjednika Madura i njegovu suprugu te da ih odmah oslobode. Podržavamo Vijeće u ispunjavanju njegove osnovne odgovornosti za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti.” 

Međutim, nisu djela osudili samo tradicionalni rivali SAD-a. Što se tiče jednoglasne podrške saveznika, Vašington je ostao kratkih rukava. Madura većinom smatraju diktatorom te ne pozivaju na njegovo puštanje, ali sama intervencija je, kažu, opasan presedan.

Od saveznika najglasnija u osudama bila je Francuska, kojoj su se pridružile Danska i Španija. Kristina Markus Lasen (Christina Markus Lassen), stalna predstavnica Danske pri UN-u. 

„Građani Venecuele imaju pravo na demokratiju i samoopredjeljenje koje se ostvaruje kroz demokratske procese, bez straha od političkog progona i vanjskog političkog uplitanja. Nijedna država ne bi trebala utjecati na politiku u Venecueli prijetnjama silom ili drugim sredstvima koja nisu u skladu s međunarodnim pravom.“

Logičan slijed događaja, nakon svrgnuća Madura, smatraju mnogi, bio bi dovođenje prošlogodišnje dobitnice Nobelove nagrade za mir i vođe opozicije Marije Korine Mačado (María Corina Machado). No, Donald Tramp (Trump) davno se zakleo da Amerika više neće izvoziti demokratiju. Na vlasti u Karakasu trenutno je Delsi Rodrigez (Delcy Rodriguez), potpredsjednica Madura. Vašington se odlučio na tradicionalniji prelazak vlasti, no analitičari smatraju da Mačado ne bi svakako bila prihvaćena zbog besprijekorne podrške Trampu koji njenoj zemlji prijeti oružjem. Pavle Mijović, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. 
„Znate, to je jako delikatno. Demokracija je u principu jedan proces demokracije i to je sav američki intervencionizam pokazao, da se demokracija ne može umetnuti izvana. Ne može se umetnuti jednim mesijanskim ratnim događajem kojeg Trump promovira. Pogotovo u jednom kontekstu Venezuela, čiji su ljudi antagonistički usmjereni prema Americi, prema američkom imperijalizmu, prema kolonijalizmu i prema njihovim resursima.“

Mačado, ipak, ne odustaje od vlasti. Obećala je da će se uskoro vratiti u Venecuelu te apelovala na organizaciju slobodnih izbora. Tramp, međutim, kaže da se država prvo mora popraviti, prije bilo kakvih izbora. U razgovoru s američkim medijima, Mačado je opet pohvalila američki napad pod vodstvom Donalda Trampa, koji se čini sve otvoreniji saradnji s Madurovom nasljednicom.