Liban tvrdi da Izrael od 2023. godine čini ekocid u zemlji
Libanski ministar okoliša optužio je izraelsku vojsku za počinjenje “čina ekocida” u uvodu izvještaja koji detaljno opisuje štetu nanesenu prirodnim resursima zemlje tokom invazije od 2023. do 2024. godine, opisuje The Guardian.
Prema izvještaju, izraelska vojna agresija “preoblikovala je i fizički i ekološki pejzaž” južnog Libana. Dokument ne uključuje posljedice najnovijih napada koji su se dogodili ovog proljeća.
Ekološke posljedice i humanitarni kontekst
Izvještaj, objavljen u vrijeme krhkog primirja dok se izbjeglice vraćaju u razrušene domove, na 106 stranica opisuje duboke ekološke poremećaje i gubitak ključnih ekosistemskih usluga u južnom Libanu.
U uvodu, Tamara el Zein navodi da razmjer i namjernost štete nad šumama, poljoprivrednim zemljištem, morskim ekosistemima, vodnim resursima i kvalitetom zraka predstavljaju čin koji treba prepoznati kao ekocid, s posljedicama koje nadilaze neposredno razaranje. Također naglašava da ekološka šteta nije samo pitanje prirode, već i javnog zdravlja, sigurnosti hrane, egzistencije stanovništva, društvene stabilnosti i nacionalne otpornosti.
Ključni nalazi izvještaja
Prema podacima iz izvještaja, napadi izraelskih snaga uzrokovali su višestruke posljedice:
Oštećeno je oko 5.000 hektara šuma, uključujući listopadne i borove sastojine, čime su uništena staništa, narušena lokalna klima i izazvana erozija tla.
Uništena je poljoprivredna infrastruktura u vrijednosti od oko 118 miliona dolara, uključujući usjeve, stočarske objekte, šumske resurse, ribarstvo i akvakulturu.
Dodatni gubici od oko 586 miliona dolara nastali su zbog prekida žetvi i smanjenih prinosa.
Uništeno je 2.154 hektara voćnjaka, uključujući maslinike i plantaže citrusa, dok su plantaže banana pretrpjele značajna oštećenja.
Tlo je kontaminirano visokim koncentracijama fosfora, posebno u južnom Libanu i dolini Bekaa.
Zabilježeno je široko rasprostranjeno zagađenje zraka, uz emisije čestica, sumpornih i azotnih oksida te toksičnih spojeva poput dioksina i policikličnih aromatskih ugljikovodika.
Poređenja s Gazom
Kritičari Izraela tvrde da se u južnom Libanu primjenjuje sličan obrazac djelovanja kao u Gazi, uključujući naređenja za evakuaciju civila, gađanje bolnica i medicinskog osoblja, rušenje sela, uništavanje vodne infrastrukture i ubijanje medijskih radnika.
U prvim mjesecima rata u Gazi 2023. godine, izraelske snage uništile su između 38 i 48 posto šumskog pokrivača i poljoprivrednog zemljišta, dok su maslinici i farme devastirani, podzemne vode kontaminirane, a zrak zagađen dimom i česticama.
Dugoročni utjecaj i troškovi obnove
Izvještaj, koji je pripremilo Nacionalno vijeće za naučna istraživanja Libana i koji pokriva period od oktobra 2023. do decembra 2024. godine, zaključuje da je i južni Liban pretrpio slične posljedice. Navodi se da su uništene šume i poljoprivredna zemljišta koja su bila ključna za biodiverzitet i skladištenje ugljika, čime su ugroženi izvori prihoda i sigurnost hrane.
Ukupna procijenjena šteta iznosi oko 25 milijardi dolara, uključujući 6,8 milijardi direktne materijalne štete, 7,2 milijarde ekonomskih gubitaka i 11 milijardi potrebnih za obnovu i rekonstrukciju.
Libanske vlasti pozivaju na međunarodnu solidarnost i podršku, naglašavajući da zemlja ne može sama podnijeti teret obnove i da su potrebna dugoročna partnerstva.
Reakcije i odgovori
Doug Weir iz organizacije za praćenje utjecaja ratova na okoliš istakao je da je fokus izvještaja na boljoj obnovi i jačanju kapaciteta za praćenje okoliša važan korak za države pogođene sukobima, ali je upozorio da su neki nalazi već zastarjeli zbog novih razaranja.
S druge strane, glasnogovornik izraelskih odbrambenih snaga izjavio je da su svjesni mogućih utjecaja svojih operacija na okoliš te da djeluju s ciljem zaštite građana Izraela, uz mjere za smanjenje štete po civile i okoliš.
federalna.ba