Letić: Bunt mladih u Francuskoj ne jenjava, najavljeni novi masovni protesti
Bunt mladih u Francuskoj, koji je počeo protestima učenika zbog loših uslova u obrazovnom sistemu, proširio se na cijelu zemlju i prerastao u širu društvenu krizu. Nikola Letić, dopisnik Newsmax Balkans, govorio je o uzrocima protesta, političkim posljedicama i strankama koje bi mogle profitirati od nezadovoljstva građana.
Nezadovoljstvo zbog stanja u obrazovanju
Letić je pojasnio da su protesti počeli u jednoj srednjoj školi u predgrađu Pariza, gdje su se učenici pobunili zbog dugotrajnog nedostatka nastave, manjka profesora i zapuštenog stanja škole. Protesti su se potom proširili na pariški region, a zatim i na cijelu Francusku. U jednom trenutku bilo je blokirano oko 1.200 škola, što je, prema njegovim riječima, praktično svaka treća škola u zemlji.
Zahtjevi učenika odnose se na nedostatak nastavnih sredstava i profesora, koji su, kako je naveo, jako slabo plaćeni. Posebno teška situacija je u srednjim školama u predgrađima velikih gradova, gdje učenici gube značajan dio nastave. Letić je naveo da je Ministarstvo obrazovanja ustanovilo kako 514 srednjih škola trenutno ima ozbiljne probleme.
Nezadovoljstvo se, međutim, ne odnosi samo na uslove u obrazovanju. Učenici se bune i zbog velikog broja časova tokom dana, koji, kako tvrde, traju od osam sati ujutro do šest sati popodne, kao i zbog sistema upisa na fakultete, za koji smatraju da diskriminiše učenike iz predgrađa velikih gradova.
„Zapravo radi se o mladima koji ne vide perspektivu, koji žive u praktično getojima u predgrađima velikih gradova i oni se bune zapravo i protiv sistema“, kazao je Letić.
Od školskih protesta do političke krize
Govoreći o širim zahtjevima demonstranata, naveo je da pojedini traže ostavku predsjednika Emmanuela Macrona, dok mladi imigrantskog porijekla zahtijevaju i promjene vanjske politike Francuske, posebno kada je riječ o Bliskom istoku, te snažniju podršku Palestini. Proteste su, kako je istakao, podržali i učenici iz imućnijih pariških kvartova i drugih gradova.
Letić smatra da je situacija već prerasla u ozbiljnu političku krizu. Vlada je više puta hitno zasjedala, a Macron je pozivao ministre policije i obrazovanja, kao i druge nadležne ministre, na sastanke. Protesti su postali glavna tema u Francuskoj tokom posljednjih 15 dana, a podršku učenicima pružili su relevantni sindikati i francuska ljevica.
Istovremeno, partije centra, desnice i krajnje desnice, kao i francuska vlada, optužuju krajnju ljevicu, odnosno stranku Nepokorena Francuska Jean-Luca Mélenchona, da stoji iza protesta i da nezadovoljstvo mladih koristi za mobilizaciju birača u okviru predsjedničke kampanje.
Prema Letićevim riječima, mjere koje je vlada predložila za rješavanje problema nisu zadovoljile zahtjeve učenika, koji su najavili nastavak protesta. Za utorak je, kako je naveo, najavljen novi dan velikih demonstracija.
Ko bi mogao profitirati od protesta?
Govoreći o tome koje bi političke opcije mogle profitirati od protesta, Letić je pojasnio da krajnja ljevica nastoji mobilizirati svoje biračko tijelo i predstaviti se kao zaštitnik prava mladih i građana imigrantskog porijekla.
„Kada se pogleda struktura glasača krajnje ljevice, mi vidimo da oko 40% mlađih od 25 godina glasa za tu partiju i da je oko 70% ljudi koji su imigranskog porijekla sa sjevera Afrike glasa upravo za Jean-Lucs Melenchona“, rekao je Letić.
Dodao je da Melenchon nastoji učvrstiti podršku uoči izbora i osigurati prolazak u drugi krug. Ipak, prema njegovoj procjeni, korist od protesta mogla bi imati i krajnja desnica, predvođena Marine Le Pen, koja zagovara red i zakon.
Letić je naveo da je, prema istraživanjima javnog mnijenja na koja se pozvao, oko 70 posto francuskih građana osudilo nasilje tokom protesta. U tom kontekstu, istakao je da bi političke snage koje se zalažu za uspostavljanje reda mogle ostvariti korist od aktuelnih događaja.
federalna.ba
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.