Lavrov: Trumpov stav o Ukrajini podrazumijeva odustajanje od NATO-a i priznavanje "realnosti na terenu"

Ruski ministar vanjskih poslova Sergey Lavrov izjavio je u utorak da stav Sjedinjenih Američkih Država o ratu u Ukrajini uključuje priznavanje „realnosti na terenu“ i odustajanje od nastojanja da Ukrajina postane članica NATO-a.

Govoreći u intervjuu za emisiju „Bolshaya Igra“ na Prvom kanalu, Lavrov je kazao da su ti principi bili osnova razgovora tokom nedavnih kontakata ruskih i američkih predstavnika, uključujući susret američkih izaslanika Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi.

„Mogu vam sa sigurnošću reći da se suština onoga o čemu se razgovaralo zasniva na stavu koji je predsjednik Trump iznio o Ukrajini odmah po povratku u Ovalni ured“, rekao je Lavrov.

Članstvo Ukrajine u NATO-u

Prema Lavrovu, prvi element američkog stava odnosi se na odustajanje od nastojanja da Ukrajina postane članica NATO-a.

„On je rekao, prije svega, da bi trebali čak i zaboraviti na pokušaje uvođenja Ukrajine u Sjevernoatlantski savez“, kazao je Lavrov, tvrdeći da je Trump to pitanje opisao kao „riješeno“.

Kao drugi element naveo je američko priznavanje „realnosti na terenu“. Lavrov je naglasio da Moskva taj izraz ne tumači isključivo kao pitanje teritorije, već i stanovništva koje živi na tim područjima i njegovih političkih stavova.

„Realnost na terenu koju predsjednik Trump i njegov tim priznaju, koliko možemo procijeniti, i nastavljaju priznavati... povezana je s ljudima“, rekao je.

Odbacio nagađanja o nastavku pregovora

Lavrov je odbacio nagađanja o sadržaju razgovora koje su Witkoff i Kushner vodili u Moskvi i Kijevu, navodeći da američka strana nije javno objavila detalje narednih diplomatskih koraka.

Također je odbacio izvještaje prema kojima bi direktni pregovori Rusije, SAD-a i Ukrajine nužno trebali biti nastavljeni nakon parlamentarnih izbora u Rusiji 20. septembra. Kazao je da su takve tvrdnje došle s francuske strane, a ne iz Washingtona.

Lavrov kritikovao ulogu Evrope

Govoreći o Evropskoj uniji, Lavrov je ocijenio da su evropske zemlje imale brojne prilike da odigraju konstruktivnu ulogu u pokušajima rješavanja rata u Ukrajini, ali da ih nisu iskoristile.

„Evropljani su imali ogroman broj prilika da odigraju konstruktivnu ulogu. Oni vjeruju da bez njih ne može biti pregovora, da moraju sjediti za pregovaračkim stolom“, rekao je.

Kao jedan od primjera naveo je pregovore koji su doveli do Sporazuma iz Minska 2015. godine, kao i rusko-ukrajinske pregovore održane u Istanbulu 2022. godine.

Lavrov je kritikovao bivšu njemačku kancelarku Angelu Merkel, bivšeg francuskog predsjednika Francoisa Hollandea i bivšeg ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka zbog njihovih kasnijih izjava o procesu iz Minska.

Osporio je i navode bivšeg britanskog premijera Borisa Johnsona o njegovoj ulozi u prekidu pregovora 2022. godine, pozivajući se na ranije izjave ukrajinskog političara Davida Arakhamije.

Upozorenje zbog izjava njemačkog kancelara

Lavrov je kritikovao evropske vlade zbog poziva da Rusija pretrpi „strateški poraz“ i tvrdnji da Ukrajina brani evropske vrijednosti. Istovremeno je optužio Ukrajinu za diskriminaciju na osnovu jezika, nacionalnosti i vjere.

Govoreći o svojim ranijim upozorenjima na mogućnost novog rata u Evropi, Lavrov je kazao da su ona potaknuta izjavama njemačkog kancelara Friedricha Merza o Rusiji kao prijetnji Evropi i potrebi jačanja njemačke vojne moći.

„On zaista vjeruje u to“, rekao je Lavrov, dodajući da Merzove izjave ne smatra „frojdovskim omaškama“.

Moguć susret Putina, Trumpa i Xija

Lavrov se osvrnuo i na mogućnost sastanka ruskog predsjednika Vladimira Putina, američkog predsjednika Donalda Trumpa i kineskog predsjednika Xi Jinpinga u Kini u novembru.

Na pitanje o mogućnosti takvog trilateralnog susreta, Lavrov je kazao da Putin ne bi odbio sastanak.

federalna.ba/AA

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.